ZADAR / ŽUPANIJA
VLASNIK BOŠKINCA / Boris Šuljić: “Hrvatska, kao destinacija, treba biti još bolja i skuplja”
Kao jedan od glavnih problema vezanih uz turizam, Boris Šuljić, vlasnik hotela Boškinac na Pagu, vidi urbanizam. Kaže da se svi drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost. Ali urbanizam i prostorno planiranje su, smatra Šuljić, predmet brojnih koruptivnih aktivnosti, koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude.
Već više godina provlači se priča da je Hrvatska postala prilično skupa destinacija, a fizički pokazatelji turizma – broj noćenja i dolazaka, kao i prihodi, konstantno rastu. Godinama se priča o cijenama kave na Stradunu. Ove godine je hit tema cijena kuglice sladoleda – je li previše naplatiti 2 ili 3 eura – no činjenica jest da su i u drugim popularnim turističkim središtima, pogotovo na najboljim lokacijama, cijene također visoke.
O tome je li Hrvatska zaista postala preskupa u odnosu na ono što nudi, N1 je razgovarao s Borisom Šuljićem, vlasnikom hotela i restorana s Michelinovom zvjezdicom Boškinac na Pagu.
Hrvatska nije preskupa, a histerija oko cijene sladoleda stvara nezdravu atmosferu
“Hrvatska definitivno nije preskupa destinacija, generalno gledajući, međutim uvijek je preskupo ono što ne daje očekivanu vrijednost za novac, ono što je loše deklarirano, što je ispod individualnih očekivanja konzumenta, a takvih primjera na našoj obali imamo nažalost puno previše, i ne, nismo mi svjetski prvaci u tome, ima takvih loših primjera u svim bitnim turističkim velesilama. Ono što bi se u ovom trenutku možda moglo reći jest to da nije realna niti produktivna trenutna medijska histerija oko cijena na Jadranu. S jedne strane histeriziranje nikad ne korespondira s razboritim pogledom, s druge strane postoji opasnost da i oni koji zaista vrijede, i koji doista nude ozbiljnu vrijednost za novac, postanu žrtve takve histerije, jer se šalju generalizirane poruke o nacionalnom poskupljenju po svim osnovama”, kaže Šuljić.
Kaže i da je svjestan činjenice da je, nažalost, veliki dio hrvatskih građana siromašan i da si ne mogu priuštiti ni najskromnije ljetovanje, ali i da se spomenutom histerijom potpiruju frustracije upravo kod siromašnijeg dijela stanovništva i stvara nezdrava atmosfera.
“Medijima generalno ništa ne želim, niti mogu zamjeriti, no kod ove situacije ne mogu se oteti dojmu da se dolijeva ulje na vatru frustracija tog dijela našeg stanovništva, tranzicijskih gubitnika, umirovljenika i djela građanstva koje je radno ovisno, a za svoj rad nije adekvatno plaćeno. Sve su to činjenice koje se ne mogu promatrati samo kroz banaliziranje cijene kuglice sladoleda ili kroasana. Stvara se nezdrava atmosfera. Ali tako nije samo u ovom slučaju jer medijsko raslojavanje po različiti bitnim i nebitnim temama, zauzimanje pretjerano kategoričkih stavova bez argumenata i rasprave, dodatno zamućuje pogled na stvarnost i odvlači nas još dalje od rješavanja ozbiljnih društvenih poteškoća”, kaže.
Smatra da Hrvatska kao turistička destinacija definitivno nije preskupa. “Dapače treba nuditi još skuplje i luksuznije sadržaje, treba biti još čišća, ljepša, vedrija, ukusnija, kvalitetnija i skuplja”, poručuje.
Anegdota od prije 20 godina govori da malo znamo o vrijednostima
Ispričao nam je i jednu anegdotu otprije dvadeset godina iz 2003. godine, kada je Boškinac tek započinjao s radom.
“Dvoje stranih turista ušlo je u lokalnu Turističku zajednicu i raspitivalo se o našem novootvorenom hotelu, na što im je djelatnica odgovorila da je doista riječ o lijepom i kvalitetnom hotelu, ali vrlo skupom. Tom jednom riječju ta je djelatnica ponizila istovremeno i to dvoje turista, i nas, i sebe i cijelu destinaciju. Bilo je to prije 20 godina ali i danas moramo biti oprezniji kod klasificiranja i vrednovanja, naročito ako o tim vrijednostima malo znamo”, kaže Šuljić
Dugo vremena pričalo se da se Hrvatska treba odmaknuti od masovnog turizma, podići se na višu razinu, jer masovni turizam troši resurse za relativno mali povrat. Sada, pak, kad su cijene porasle, što može promijeniti strukturu gostiju i pomoći upravo odmicanju od masovnog turizma, kao problem u javnosti ističu se previsoke cijene.
Hrvatsku, smatra Šuljić, niti jedna strategija ne može brzo turistički restrukturirati. “Prestar sam i predugo u ovom poslu da ne bih pratio sve lokalne, regionalne i nacionalne strategije koje su pompozno najavljivanje a njihov krajnji učinak je bio ili nikakav ili mizeran”, kaže i dodaje:
“Tržište je snažan kotač i snažan regulator mnogo čega u svakom tržišnom gospodarstvu, naše je turističko tržište u ozbiljnom neredu i ne vjerujem da će ono samo po svojoj inerciji donijeti brza i efikasna poboljšanja. Nisam za pretjeran utjecaj države na tržište, ali nisam ni za žmirenje na loše trendove. Za to valjda odvajamo porezni novac. Da stvaramo, između ostalog, pravednije, bolje i potentnije poslovno okruženje, pa na taj način podižemo razinu blagostanja svih svojih građana. Skeptičan sam u vezi efikasnosti novog Zakona o turizmu, prije svega jer se prevelika odgovornost prebacuje na lokalne uprave, a upravo tamo postoje brojne poteškoće koje priječe ostvarivanje željenog napretka u turizmu.”
“Potrebno je zaustaviti ‘građevinski eldorado’ koji uništava obalu”
Kao jedan od glavnim problema vezanih uz turizam Šuljić vidi urbanizam. “Svi se drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost, ali urbanizam i prostorno planiranje su predmet brojnih koruptivnih aktivnosti koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude”, kaže.
Hrvatska mora nastaviti graditi visoko kvalitetne turističke kapacitete, smatra Šuljić ali i upozorava da je potrebno bolje regulirati, a dijelom i zaustaviti “građevinski eldorado” koji se događa po obali i otocima.
“Hrvatski turizam može isporučivati još veću vrijednost za još veći novac, to jest nešto sporiji put, ali je ispravniji. Politički ciklusi pritom nisu saveznici sporijem i kvalitetnom razvoju kao ni sami građani koji prodaju svoje djedovine i investitori koji koriste takvu situaciju i novac parkiraju u beton gdje mu je trenutno ipak najugodnije. Odgovorna društva moraju primjetiti ovakve negativne trendove i suočiti se hrabrije s njegovim rješavanjem. Ako mene pitate, ja bih krenuo od dobre analize, prvenstveno legislative koja regulira urbanizam i građenje, a potom i porezne politike koja mora biti dodatni alat u pravednom raspoređivanju društvenog tereta, što bi kao krajnji cilj rezultiralo društvom koje građanima isporučuje više blagostanja, uz snažnije gospodarstvo, efikasniju upravu i očuvaniji okoliš”, zaključuje Šuljić.
ZADAR / ŽUPANIJA
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. studenog:
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49 – od 7 do 21
Ulica Franje Fanceva 13 – od 7 do 20
Velebitska ulica 14 – od 7 do 21
Obala kneza Branimira 14 – od 7 do 21
RIBOLA
Put Petrića 51C – 7:00-21:00
Ulica Ivana Lucića 18 – 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.
Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.
„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.
Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.
„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.
„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.
Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
Danas, 2. studenog, katolici slave Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih. Obilježava se dan nakon Svih svetih, i to i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.
Ovaj je blagdan nastao 998. g., na inicijativu sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.
Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Na Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, u četvrtak, 2. studenoga, misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne svećenike i biskupe Zadarske nadbiskupije, u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA11 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…