ZADAR / ŽUPANIJA
VLASNIK BOŠKINCA / Boris Šuljić: “Hrvatska, kao destinacija, treba biti još bolja i skuplja”
Kao jedan od glavnih problema vezanih uz turizam, Boris Šuljić, vlasnik hotela Boškinac na Pagu, vidi urbanizam. Kaže da se svi drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost. Ali urbanizam i prostorno planiranje su, smatra Šuljić, predmet brojnih koruptivnih aktivnosti, koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude.
Već više godina provlači se priča da je Hrvatska postala prilično skupa destinacija, a fizički pokazatelji turizma – broj noćenja i dolazaka, kao i prihodi, konstantno rastu. Godinama se priča o cijenama kave na Stradunu. Ove godine je hit tema cijena kuglice sladoleda – je li previše naplatiti 2 ili 3 eura – no činjenica jest da su i u drugim popularnim turističkim središtima, pogotovo na najboljim lokacijama, cijene također visoke.
O tome je li Hrvatska zaista postala preskupa u odnosu na ono što nudi, N1 je razgovarao s Borisom Šuljićem, vlasnikom hotela i restorana s Michelinovom zvjezdicom Boškinac na Pagu.
Hrvatska nije preskupa, a histerija oko cijene sladoleda stvara nezdravu atmosferu
“Hrvatska definitivno nije preskupa destinacija, generalno gledajući, međutim uvijek je preskupo ono što ne daje očekivanu vrijednost za novac, ono što je loše deklarirano, što je ispod individualnih očekivanja konzumenta, a takvih primjera na našoj obali imamo nažalost puno previše, i ne, nismo mi svjetski prvaci u tome, ima takvih loših primjera u svim bitnim turističkim velesilama. Ono što bi se u ovom trenutku možda moglo reći jest to da nije realna niti produktivna trenutna medijska histerija oko cijena na Jadranu. S jedne strane histeriziranje nikad ne korespondira s razboritim pogledom, s druge strane postoji opasnost da i oni koji zaista vrijede, i koji doista nude ozbiljnu vrijednost za novac, postanu žrtve takve histerije, jer se šalju generalizirane poruke o nacionalnom poskupljenju po svim osnovama”, kaže Šuljić.
Kaže i da je svjestan činjenice da je, nažalost, veliki dio hrvatskih građana siromašan i da si ne mogu priuštiti ni najskromnije ljetovanje, ali i da se spomenutom histerijom potpiruju frustracije upravo kod siromašnijeg dijela stanovništva i stvara nezdrava atmosfera.
“Medijima generalno ništa ne želim, niti mogu zamjeriti, no kod ove situacije ne mogu se oteti dojmu da se dolijeva ulje na vatru frustracija tog dijela našeg stanovništva, tranzicijskih gubitnika, umirovljenika i djela građanstva koje je radno ovisno, a za svoj rad nije adekvatno plaćeno. Sve su to činjenice koje se ne mogu promatrati samo kroz banaliziranje cijene kuglice sladoleda ili kroasana. Stvara se nezdrava atmosfera. Ali tako nije samo u ovom slučaju jer medijsko raslojavanje po različiti bitnim i nebitnim temama, zauzimanje pretjerano kategoričkih stavova bez argumenata i rasprave, dodatno zamućuje pogled na stvarnost i odvlači nas još dalje od rješavanja ozbiljnih društvenih poteškoća”, kaže.
Smatra da Hrvatska kao turistička destinacija definitivno nije preskupa. “Dapače treba nuditi još skuplje i luksuznije sadržaje, treba biti još čišća, ljepša, vedrija, ukusnija, kvalitetnija i skuplja”, poručuje.
Anegdota od prije 20 godina govori da malo znamo o vrijednostima
Ispričao nam je i jednu anegdotu otprije dvadeset godina iz 2003. godine, kada je Boškinac tek započinjao s radom.
“Dvoje stranih turista ušlo je u lokalnu Turističku zajednicu i raspitivalo se o našem novootvorenom hotelu, na što im je djelatnica odgovorila da je doista riječ o lijepom i kvalitetnom hotelu, ali vrlo skupom. Tom jednom riječju ta je djelatnica ponizila istovremeno i to dvoje turista, i nas, i sebe i cijelu destinaciju. Bilo je to prije 20 godina ali i danas moramo biti oprezniji kod klasificiranja i vrednovanja, naročito ako o tim vrijednostima malo znamo”, kaže Šuljić
Dugo vremena pričalo se da se Hrvatska treba odmaknuti od masovnog turizma, podići se na višu razinu, jer masovni turizam troši resurse za relativno mali povrat. Sada, pak, kad su cijene porasle, što može promijeniti strukturu gostiju i pomoći upravo odmicanju od masovnog turizma, kao problem u javnosti ističu se previsoke cijene.
Hrvatsku, smatra Šuljić, niti jedna strategija ne može brzo turistički restrukturirati. “Prestar sam i predugo u ovom poslu da ne bih pratio sve lokalne, regionalne i nacionalne strategije koje su pompozno najavljivanje a njihov krajnji učinak je bio ili nikakav ili mizeran”, kaže i dodaje:
“Tržište je snažan kotač i snažan regulator mnogo čega u svakom tržišnom gospodarstvu, naše je turističko tržište u ozbiljnom neredu i ne vjerujem da će ono samo po svojoj inerciji donijeti brza i efikasna poboljšanja. Nisam za pretjeran utjecaj države na tržište, ali nisam ni za žmirenje na loše trendove. Za to valjda odvajamo porezni novac. Da stvaramo, između ostalog, pravednije, bolje i potentnije poslovno okruženje, pa na taj način podižemo razinu blagostanja svih svojih građana. Skeptičan sam u vezi efikasnosti novog Zakona o turizmu, prije svega jer se prevelika odgovornost prebacuje na lokalne uprave, a upravo tamo postoje brojne poteškoće koje priječe ostvarivanje željenog napretka u turizmu.”
“Potrebno je zaustaviti ‘građevinski eldorado’ koji uništava obalu”
Kao jedan od glavnim problema vezanih uz turizam Šuljić vidi urbanizam. “Svi se drugi problemi nekako rješavaju – i odljev radne snage, i sezonalnosti, i profitabilnost, ali urbanizam i prostorno planiranje su predmet brojnih koruptivnih aktivnosti koje s jedne strane pojedincima donose ozbiljnu korist, a s druge strane nezaustavljivo sakate najljepše dijelove naše obale i dugoročno nas sidre u plićacima turističke ponude”, kaže.
Hrvatska mora nastaviti graditi visoko kvalitetne turističke kapacitete, smatra Šuljić ali i upozorava da je potrebno bolje regulirati, a dijelom i zaustaviti “građevinski eldorado” koji se događa po obali i otocima.
“Hrvatski turizam može isporučivati još veću vrijednost za još veći novac, to jest nešto sporiji put, ali je ispravniji. Politički ciklusi pritom nisu saveznici sporijem i kvalitetnom razvoju kao ni sami građani koji prodaju svoje djedovine i investitori koji koriste takvu situaciju i novac parkiraju u beton gdje mu je trenutno ipak najugodnije. Odgovorna društva moraju primjetiti ovakve negativne trendove i suočiti se hrabrije s njegovim rješavanjem. Ako mene pitate, ja bih krenuo od dobre analize, prvenstveno legislative koja regulira urbanizam i građenje, a potom i porezne politike koja mora biti dodatni alat u pravednom raspoređivanju društvenog tereta, što bi kao krajnji cilj rezultiralo društvom koje građanima isporučuje više blagostanja, uz snažnije gospodarstvo, efikasniju upravu i očuvaniji okoliš”, zaključuje Šuljić.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!