Hrvatska
Oprez zbog opasne bakterije, ima je i u klima uređajima. Ovo su simptomi zaraze
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ovog je tjedna objavio da legionarska bolest pokazala značajan porast u Europskoj uniji tijekom 2021. godine kada je zabilježeno više od deset tisuća oboljelih, a prijavljena su 704 smrtna slučaja. U HZJZ-u smo provjerili koliko je ova bolest učestala u Hrvatskoj. “U Registar prijava zaraznih bolesti u 2021. godini prijavljena su 34 slučaja legionele (1 smrt), a u 2022. godini 48 slučajeva (4 smrti). Zaključno s danom 3.7.2023. za 2023. pristigle su 22 prijave oboljenja (3 smrti).”
Što je točno legionarska bolest?
Legionarska bolest ili legioneloza je infekcija koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophilla, a bolest se pojavljuje kao atipična upala pluća.
Bakterija se nalazi u vrućoj vodi, a može se pojavljivati i u klima uređajima. Do zaraze dolazi udisanjem kapljica zaražene vode. Važno je na vrijeme posjetiti liječnika i što prije početi s liječenjem, kako bi same posljedice bile što manje.
“Legionele se prenose udisanjem vodenog aerosola koji sadrži legionele ili aspiracijom vode ili leda (tekućina koja uđe u usta, umjesto u jednjak i dalje u želudac, uđe u dišni sustav, posebice u osjetljivih bolničkih pacijenata, koji imaju oslabljen refleks kašlja). No važno je naglasiti da neće svi izloženi legioneli i oboliti”, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iz HZJZ-a su naveli i neke glavne simptome po kojima je moguće prepoznati legionarsku bolest.
“Nakon inkubacije od 2 do 10 dana, javljaju se sljedeći simptomi: visoka temperatura (>39°C), suhi kašalj, proljev, mučnina, povraćanje, glavobolja, bolovi u mišićima i prsima te zaduha. Osoba se treba javiti liječniku na pregled i dijagnostiku”, navodi HZJZ.
Rizični čimbenici
Najbolji način dokazivanja legioneloze je porast ove bakterije na specijalnom hranilištu na koji se stavi iskašljaj pacijenta. Radi se i urinarni test na prisutnost antigena legionele i još neki mikrobiološki testovi, navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Također, treba navesti da su najčešći rizični čimbenik za obolijevanje od legionarske bolesti je pušenje većih količina cigareta. Od ostalih čimbenika valja spomenuti osobe starije od 50 godina (osobito muškarci), kroničnu bolest pluća, transplantaciju organa, uzimanje većih doza kortikosteroida, oslabljeni imunološki sustav, kao i prekomjernu konzumacija alkohola.
Legionarska bolest se liječi antibioticima, no kako navodi ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije, smrtnost je 5-10%. “Važno je što ranije otkriti da se radi o legionarskoj bolesti i započeti s liječenjem.”
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
U HZJZ-u smo provjerili koliko je ova bolest učestala u Hrvatskoj. “U Registar prijava zaraznih bolesti u 2021. godini prijavljena su 34 slučaja legionele (1 smrt), a u 2022. godini 48 slučajeva (4 smrti). Zaključno s danom 3.7.2023. za 2023. pristigle su 22 prijave oboljenja (3 smrti).”
Prema posljednjim podacima ECDC-a, najviše prijavljenih slučajeva u EU su imale Italija, Francuska, Španjolsa i Njemačka.
ECDC navodi da nije poznato što je uzrok povećane stope oboljenja u Europi, no neki od čimbenika koji su mogli utjecati na to jesu promjene u sustavu testiranja i nadzora, starenje stanovništva, održavanje sustava vode, ali i vremenske obrasci.
“Promjene klime i vremenskih obrazaca diljem Europe i svijeta također mogu utjecati i na ekologiju legionele u okolišu i na izloženost vodenim aerosolima koji sadrže bakterije”, navodi ECDC.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa