Svijet
Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora
Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.
To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.
U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.
TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.
No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.
Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.
Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.
“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.
Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.
Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.
U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.
Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.
Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.
Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.
Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa