Hrvatska
Štrajkaši spremni potpuno stati s radom: “Odustat ćemo i od hitnih predmeta”

S današnjim danom štrajk pravosudnih službenika i namještenika izjednačio se s do sada najduljim u povijesti, onim u obrazovanju iz 2019. godine. 36. je dan štrajka, a kako stvari stoje, danas teško da će biti okončan i tako će prvi štrajk u pravosuđu vjerojatno postati i najdugotrajniji od svih štrajkova u povijesti Hrvatske. Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika apeliraju na premijera Plenkovića i nude mu rok za dogovor do srijede. U protivnom se ide s novim akcijama. Gošća Novog dana bila je Iva Šušković, predsjednica Sindikata.
“Svima je jasno da su ovi ljudi potplaćeni i da su razlog tome trogodišnji razgovori i pregovori unutar Ministarstva pravosuđa i uprave, da nije bilo rezultata tih pregovora i da su oni odlučili na ovakav način tražiti svoja prava. Nismo ni mi očekivali da će ovo toliko trajati. Pitanje nije hoće li ovo biti najdulji štrajk u povijesti ili ne, mislim da je osnovno pitanje zbog čega još uvijek nema odgovora između Vlade, odnosno Ministarstva i nas koji vodimo ljude kroz ovaj štrajk i želimo da se situacija što hitnije riješi jer znamo da danas svi građani Hrvatske ispaštaju zbog ovoga”, rekla je Šušković.
Kaže da im se prošli tjedan nije javio nitko iz ureda ministra Ivana Malenica. “Zadnji sastanak imali smo pred kraj pretprošlog tjedan, kada je ponuđen taj Memorandum o razumijevanju koji ne nudi nikakvo povećanje, ponuđeni su jedino neki ciljevi u 2024. Ono što trebamo isticati, nismo mi neki tvrdi sindikat koji gazi po tih 400 eura i ne odustaje od toga, mi od početka postupka mirenja koje je krenulo 8. lipnja čekamo da nam se da neka ponuda koja bi po njima bila prihvaltjiva. Mi tako nešto nismo dobili ni zadnjem sastanaku, a ako prošli tjedan nismo pozvani, očito nisu ni imali ništa u planu.”
Prema nekim izračunima, da krenu danas natrag raditi, za nadoknadu zaostataka trebalo bi oko godinu dana. Šušković je svjesna da se predmeti gomilaju i da sve više ljudi trpi neku štetu. “Svi očekuju da se njihovi predmeti rješavaju. Mi očekujemo ishod spora. Razumijem da ljudi gube strpljenje, gube ga i oni u štrajku. Nisu krivi ljudi koji su primorani na taj način tražiti veću plaću. Ne nudi se nikakvo rješenje, a prijeti se odlukom neplaćanja dana u štrajku. Nevjerojatno je da ovo sve skupa traje šest šest tjedana. Uslijed pritisaka nekih drugih, stvari su se rješavale promptno. Zašto se na nama lome komplja i ovako trenira sila”, pita se Šušković.
“Ne tražimo povećanje, tražimo izjednačavanje položaju – jednaku plaću za jednak rad”
Sindikat je napravio analizu na temelju podataka Svjetske banke za 2020. godinu o posotjećem stanju u državnoj i javnoj službi i njihovim preporukama kako bi to u budućnosti trebalo izgledati.
“Mi smo utvrdili da od 24 pozicije, promatrajući usporedive pozicije unutar državnih i javnih službi, da su pravosudni službenici i namještenici gotovo na zadnjem mjestu. I dali smo Ministarstvu da razmotri našu analizu, dali im mogućnost da temeljem toga nađu rješenje za izjednačavanje položaja na način da mi ne tražimo tu povećanje, mi tražimo izjednačavanje položaja. mi tražimo jednaku plaću za jednak rad, trenutno imamo manju plaću za jednak rad”, rekla je Šušković.
Spremni su, kaže, i na sljedeći korak.
“Razgovarali smo, s obzirom na akumulirano nestrpljenje i pomalo shizu ovih koji su u štrajku, žele početi raditi, gledaju spise koji se gomilaju i žele raditi. Održali smo i te prosvjede. Razgovarali toliko za stolom, predugo sve to traje. Oni su spremni potpuno stati s radom. To je ono što ja sada dobivam s terena. Odustat ćemo zaista i od hitnih predmeta”, rekla je Šušković.
Hrvatska
HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.
Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.
Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.
S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.
“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.
Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.
“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.
Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.
Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.
“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.
Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.
Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).
Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,
Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
Hrvatska
Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.
Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.
Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.
Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.
Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.
“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.
Hrvatska
Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.
“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.
Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.
Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”