Connect with us

Hrvatska

NOVI KONCEPT I KATEGORIJE! Otvorene prijave za Godišnje hrvatske turističke nagrade 2023.

Objavljeno

-

Hrvatska turistička zajednica otvorila je online prijave za Godišnje hrvatske turističke nagrade,koje će se u ovoj godini dodjeljivati prema novom konceptu, odnosno prema novim kategorijama. Nagrade zajedno dodjeljuju Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, a mjesto dodjele biti će ovogodišnji Dani hrvatskog turizma. Rok za podnošenje kandidatura za sve kategorije nagrada je 31. kolovoz 2023. putem online prijavnica dostupnih na službenim stranicama HTZ-a.

„Hrvatska je danas svjetski poznata turistička destinacija Mediterana, a iza tog uspjeha stoje brojni turistički djelatnici, pojedinci, ali i turističke kompanije. Ovim sustavom nagrađivanja želimo istaknuti odlične primjere u praksi, ali i poticati daljnju izvrsnost i kreativnost u turizmu Hrvatske. Pozivam sve kolege da putem prijava, u svom okruženju, izdvoje pojedince i subjekte koji su svojim radom, entuzijazmom, projektima i idejama pridonijeli razvoju hrvatskog turizma, odnosno pozicioniranju naše zemlje kao atraktivne i sadržajne turističke destinacije pune ljubaznih domaćina“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

Nagrade će se dodjeljivati u 15 kategorija, odnosno za turistički događaj godine, turistički aranžman godine, gastronomski doživljaj godine, hotel i kamp godine, a bit će dodijeljene i nagrade u aktivnom, kulturnom, nautičkom, poslovnom, ruralnom te zdravstvenom turizmu, kao i nagrade za Unique smještaj godine i turističku destinaciju godine (Šampion hrvatskog turizma).

„Godišnjim hrvatskim turističkim nagradama želimo odati priznanje svim turističkim djelatnicima, ali i svima koji svojim radom, gostoljubivošću i inovativnošću doprinose tome da je Hrvatska danas jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija. Razvoj hrvatskog turizma usmjerili smo na poticanje cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma kako bi naš turizam bio još otporniji i konkurentniji. Kroz ove nagrade prepoznajemo i nagrađujemo tvrtke, udruge, ljude i lokalne zajednice koje unapređuju hrvatski turizam u kontekstu održivog razvoja te odgovornog korištenja resursa. Pozivam sve zainteresirane da se prijave i da nominiraju  sve koje smatraju zaslužnim za uspjeh hrvatskog turizma, kako bismo i ove godine nagradili najbolje od najboljeg što hrvatski turizam nudi“, izjavila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.  

Dodajmo kako se prijave zaprimaju i za nagradu Ljudi u turizmu, u sklopu koje se dodjeljuje Hrvatska turistička nagrada kao godišnja nagrada „Anton Štifanić“ i Nagrada za životno djelo te nagrada „Čovjek – ključ uspjeha, djelatnik godine“.

„Turizam kao vitalni sektor našeg gospodarstva generira tisuće radnih mjesta i stvara znatan udio BDP-a Hrvatske. Predanost, stručnost i inovativnost poduzetnika i radnika u turizmu je ono što čini turizam uspješnim, zbog čega je važno da se izvrsnost prepoznaje i nagrađuje. Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku nagrada je koju je HGK dodjeljivao poduzetnicima, kao okosnici turizma, punih 25 godina. Nagrađeni su uvijek bili najbolji u turizmu, a iako te nagrade više neće biti, nastavit ćemo s priznavanjem izvrsnosti – sada kroz zajedničke Godišnje hrvatske turističke nagrade. Podržavanje izvrsnosti motivira za kontinuirano uspinjanje na višu razinu kvalitete i inovativnosti. Veselimo se novom načinu prijave i sustavu ocjenjivanja koji će pridonijeti promociji najboljih praksi u turizmu, dovesti do veće ukupne kvalitete sektora i bolje reputacije Hrvatske kao turističke destinacije“, poručio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Godišnje hrvatske turističke nagrade otvorene su za sve dionike u hrvatskom turizmu te predstavljaju priliku za prezentiranje izvrsnosti i primjera najboljih praksi, njihovo promicanje i javno priznanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu