Connect with us

Svijet

Rekordni toplinski val diljem svijeta, uvode se drastične mjere: “Ovo je peć!”

Objavljeno

-

Rekordni toplinski val i dalje traje u nedjelju u svijetu, od Europe do Kine i Sjedinjenih Država, prisiljavajući vlasti na poduzimanje drastičnih mjera kako bi se nosile s toplinskim valovima i novim požarima, znakovima globalnog zatopljenja.

Italija, od sjevera do juga, prolazi toplinski val s povijesnim temperaturnim rekordima koji se očekuju sljedećih dana, piše francuska novinska agencija Afp.

U nedjelju je za 16 gradova oglašen crveni alarm diljem zemlje, a očekuje se da će temperature doseći 36/37°C od Rima do Bologne i prije vrhunca toplinskog vala početkom sljedećeg tjedna.

“To je peć. Ne možemo predugo ostati na istom mjestu”, rekla je za AFP u subotu ujutro Veronika Niederlovi, 16, češka turistkinja koja je došla posjetiti Rim.

Talijanska vlada savjetovala je svima koji se nalaze u područjima obuhvaćenim crvenim alarmima da izbjegavaju izravnu boravak na otvorenom sredinom dana, te da vode posebnu brigu o starijim i ranjivim osobama.

Najintenzivniji toplinski val svih vremena?

Prema dnevniku Il Messaggero, dvojica nogometaša amatera u dobi od 48 i 51 godine umrla su u petak navečer, nakon što im je pozlilo, vjerojatno zbog vrućine, tijekom utakmica na jugu zemlje.

Talijanski meteorološki zavod strahuje od “najintenzivnijeg toplinskog vala ljeta, ali i jednog od najintenzivnijih svih vremena”.

Ni sjever poluotoka ne bi trebao biti pošteđen s 38°C koliko se očekuje u utorak u Milanu.

U Njemačkoj su najviše temperature u subotu izmjerene u bavarskom mjestu Möhrendorf-Kleinseebach (38,8 stupnjeva). Osim toga, u Berlinu je zabilježeno 35°C, a u Muenchenu 34°C., piše njemačka agencija dpa.

U Francuskoj je ministar poljoprivrede Marc Fesneau u subotu bio žestoko kritiziran, jer je uvjeravao da su temperature “prilično normalne za ljeto”.

Reagirale su utjecajne ličnosti, poput stručnjaka za agroklimatologiju Sergea Zake. “Kada će naši političari shvatiti i prihvatiti izazove klimatskih promjena?”, požalio se na Twitteru.

Mjesec lipanj bio je drugi najtopliji od početke mjerenja u Francuskoj, gdje je nekoliko departmana od utorka stavljeno pod narančasti alarm zbog toplinskog vala.

Grčka također pati zbog toplinskog vala, zbog čega su vlasti bile prisiljene zatvoriti atensku Akropolu tijekom najtoplijih sati u nedjelju treći dan zaredom, kada su temperature u zemlji dosezale preko 41°C.

Temperature su u subotu premašile 40C na 87 mjernih stanica, prenijela je grčka novinska agencija ANA.

Esktremno visoke temperature

Ekipe Crvenog križa, raspoređene u podnožju Akropole kako bi pomogle turistima, intervenirale su “desetke puta” kako bi spasile posjetitelje zadnjih dana.

U Španjolskoj se očekuje novi val vrućine između ponedjeljka i srijede nakon kratkog predaha ovog vikenda na kraju tjedna u kojemu su temperature premašile 40°C u Andaluziji na jugu zemlje, kao i na Kanarskim otocima.

“Novi val bit će kratak, ali intenzivan: trebali bismo prijeći 42 stupnja”, napisala je Meteorološka agencija (Aemet) na Twitteru.

Sjeverna Afrika također je pogođena. U Maroku se novi toplinski val najavljuje do utorka, s temperaturama koje će varirati između 37 i 47°C u nekoliko pokrajina, prema Glavnoj upravi za meteorologiju (DGM).

U Aziji, nekoliko pokrajina u južnoj i jugoistočnoj Kini doživjet će visoke temperature tijekom vikenda, dosezati 35 do 40 C, prema Središnjem meteorološkom opservatoriju. Ponegdje na sjeverozapadu u nekim bi gradovima temperatura mogla prijeći i 40°C.

U Japanu su vlasti pozvale stanovništvo na oprez jer se očekuje da će temperature u nedjelju i ponedjeljak na istoku zemlje doseći 39°C.

S druge strane svijeta jug Sjedinjenih Država prži se na vrućini: deseci milijuna Amerikanaca, od Kalifornije do Teksasa, trpjeli su opasno visoke temperature za koje se očekuje da će dosegnuti vrhunac tijekom vikenda.

U Phoenixu, metropoli Arizone na jugozapadu SAD-a, u subotu je zabilježeno gotovo 44°C, a meteorolozi očekuju da živa dosegne 46°C.

U Kaliforniji u Dolini smrti, jednom od najtoplijih mjesta na Zemlji, u nedjelju se očekuju novi temperaturni vrhunci, možda i do 54°C, nakon što je u subotu u podne zabilježeno 48°C.

Na jugu države američki se vatrogasci od petka bore s nekoliko vrlo žestokih požara koji su poharali više od 1214 hektara i doveli do evakuacije stanovništva.

U Jordanu, pogođenom valom koji je premašio 40°C u nekim regijama, hitne službe bore se sa šumskim požarima.

Temperaturni rekordi

Na globalnoj razini, mjesec lipanj bio je najtopliji izmjeren, pokazuju europski Copernicus te američke agencije NASA i NOAA.

Potom je prvi puni tjedan srpnja bio najtopliji ikada zabilježen, prema preliminarnim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Emisije stakleničkih plinova povećavaju snagu, trajanje i brzinu ponavljanja toplinskih valova, kažu stručnjaci.

Vrućina je jedan od najsmrtonosnijih vremenskih događaja, rekao je WMO.

Prošlog su ljeta samo u Europi visoke temperature uzrokovale više od 60.000 smrtnih slučajeva, pokazalo je nedavno istraživanje.

Južna Europa nastavit će znojiti sljedeći tjedan jer intenzivan toplinski val ne pokazuje znakove popuštanja, piše u nedjelju BBC.

“Temperature će dosegnuti vrhunac između 19. i 23. srpnja – ne samo u Italiji nego i u Grčkoj, Turskoj i na Balkanu. Nekoliko lokalnih toplinskih rekorda unutar tih područja moglo bi biti oboreno tijekom tih dana”, rekao je talijanski meteorolog i stručnjak za klimu Giulio Betti za BBC.

Europski toplinski val proširit će se na Balkan kasnije sljedećeg tjedna – iako nekoliko zemalja, poput Srbije i Mađarske, već ima dnevne temperature koje se kreću oko 35C.

Razdoblja intenzivnih vrućina zbog globalnog zatopljenja sve češća, intenzivnija i sve dulja.

“Toplinski valovi jačaju svake godine u broju i intenzitetu… i oni su među najopipljivijim, evidentnim, dokumentiranim i jasno vidljivim znakovima klimatskih promjena”, rekao je Betti.

“Europska ljeta postala su puno, puno toplija posljednjih godina… Ono što bi nas trebalo brinuti jest da ljeta bez intenzivnih i dugotrajnih toplinskih valova jednostavno više ne postoje. ‘Normalna’ ljeta postala su rijetkost.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu