Connect with us

Hrvatska

Doživjeli smo oluju kakvih prije nije bilo. Očekuje li nas uskoro i tornado?

Objavljeno

-

Foto: WikiImages / Pixabay

Hrvatsku i regiju u posljednjih tjedan dana pogodio je niz oluja, a pitanje je jesmo li vidjeli zadnju. Najrazornija je bila ona koja je prošle srijede poharala Zagreb, potom Slavoniju i Srbiju, pri čemu je samo u Hrvatskoj smrtno stradalo troje ljudi i ozlijeđeno više od stotinu. Dok je većina opisuje kao nezapamćenu, neki tvrde da je takvih ljetnih oluja bilo i prije. Što kažu znanstvenici?

Hrvatskom i regijom sinoć je prohujalo novo olujno nevrijeme, teško je više reći koje po redu. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) prvo je u utorak ujutro uključio najviši crveni meteoalarm za Zagrebačku i Osječku regiju, a utješno je što ga je poslijepodne ipak vratio na niži narančasti stupanj. Nakon katastrofalne superćelijske oluje koja je u srijedu poharala Sloveniju, Zagreb i širu okolicu, Slavoniju, a potom i Srbiju,  u petak je uslijedila je nešto slabija, ali također silovita oluja koja je uz navedena područja prohujala i sjevernom Italijom i Kvarnerom. 

I od ponedjeljka navečer do utorka navečer su kroz sjevernu Italiju, Sloveniju i središnju Hrvatsku prolazile kraće oluje, ponegdje praćene snažnim vjetrom, grmljavinom i tučom.

Bez obzira hoće li biti još oluja ili ne, vremenske prilike u posljednjih tjedan dana sve su samo ne normalne. Pogotovo ako tome pridodamo l koji je pržio zemlju prethodnih tjedan dana. S tim da je Hrvatska tu još relativno dobro prošla u odnosu na Italiju, Španjolsku i Grčku, gdje su temperature išle preko 40, pa i 45 stupnjeva. 

Slovenski meteorolog Marko Korošec u nedjelju je na portalu severe-weather.eu poslao ozbiljno upozorenje da “još jedan snažan i dubok frontalni val ulazi u pregrijanu zemlju”. On bi prema prognozama trebao trajati do srijede i zahvatiti sve od Alpa do Balkana, a još uvijek može donijeti “jake grmljavinske oluje, uključujući superćelije s vrlo velikom do golemom tučom, tornada, bujične poplave i razorne vjetrove”, dodao je. 

I zaista, iz Slovenije i Italije od ponedjeljka i utorka navečer dolaze fotografije tuče nadrealne veličine – u Italiji je izmjeren rekordni promjer od 16 centimetara. U oluji i uslijed nje u Hrvatskoj je prošlog tjedna smrtno stradalo petero ljudi, uključujući troje na koje su se srušila stabla i jednog vatrogasca kojem je pozlilo na terenu, a smrtnih slučajeva bilo je i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Italiji. 

U Novom Sadu je tako 12-godišnje dijete prošli tjedan poginulo u udaru struje ili groma, dok je u Italiji jučer u padu stabla u kampu poginula je i 16-godišnja djevojka. U Sloveniji su i u ponedjeljak navečer zabilježeni naleti orkanskog vjetra do 100 km na sat.

Marin Miletić: Žele nam srozati standard i smanjiti svjetsku populaciju

Nisu svi, doduše, impresionirani superćelijskom olujom ni njenom ubojitom snagom. Kao i za vrijeme toplinskog vala, mnoge javne i manje javne osobe upiru se u medijima i na društvenim mrežama dokazati da ovo nije ništa novo ni spektakularno, jer smo, eto, oduvijek imali ljetne oluje.

Pritom se pozivaju na novinske i televizijske reportaže o opasnim olujama koje su pogodile Zagreb prije pedesetak godina ili više. Naravno, nema ništa sporno u podsjećanju na ranije prirodne nepogode niti je namjera svih koji to rade relativizirati ozbiljnost ovih aktualnih. No teza onih koji imaju takvu namjeru je jasna – oluja, poplava i toplinskih udara bilo je i prije, to nije posljedica globalnog zatopljenja nego prirodna neminovnost. 

Među njima je možda najistaknutiji saborski zastupnik Mosta Marin Miletić koji se, samo tri dana prije strahovite oluje rugao upozorenju srpskog meteorologa Ivana Ristića o upravo takvom tipu superćelijske oluje. Ristić je, naime, slikovito rekao da takva oluja ima “snagu atomske bombe”, što se prije može shvatiti kao metafora nego kao egzaktna fizička procjena. Pogriješio je jedino u tome što je uranio sa svojom prognozom za nekoliko dana.

“Ekipa opet plaši ljude. Šire paniku i strah. To su svjesno i namjerno činili tijekom plandemije. Sada okreću priču prema strašnim olujama radi klimatskih promjena. Što mislite, kada će doći trenutak da nam ovi opskurni ljudi ne pokušaju nametnuti 15‘ gradove i klimatske lockdowne za spas planete?”, napisao je Miletić na Facebooku. 

Miletić se nije dao smesti brojnim negativnim komentarima na svoje ismijavanje “strašnih oluja radi klimatskih promjena kojim je zatrpan nakon oluje, već je u novoj objavi ponovio da su “klimatske promjene postale novo zlatno tele u koje se ne smije sumnjati niti ga propitkivati”. Reproducirajući uobičajeni i dobro poznati narativ klimatskih “skeptika” ustvrdio je da se radi o prirodnom fenomenu, odnosno o “konstanti od postanka svijeta” i “periodičnim procesima” koji su se “izmjenjivali i mnogo ranije nego je čovjek dosegao današnju razinu tehnologije, a događat će se i dalje”.

To je, očekivano, povezao sa širim i sve popularnijim teorijama zavjere o globalnoj agendi političara, znanstvenika i novinara koji žele zastrašivanjem i cenzurom “srozati naš standard, učiniti nas ovisnima o njihovim lijekovima, njihovim cjepivima, njihovoj hrani, potom nas učiniti potpuno neosjetljivima na ludilo i nepravdu”, zbog čega će “mediji i sljedbenici ideje kako treba smanjiti svjetsku populaciju opet okrivljavati narod”.

Kao dokaz je iskoristio navodni izvještaj o snažnoj oluju u Zagrebu prije 53 godine: “Primjerice, novinski izvještaji iz Zagreba 1970., prije pedeset godina donosili su tekstove o oluji u Zagrebu, potpunom poplavljenom gradu, žrtvama “Orkana u Zagrebu”, poplavljenim poduzećima i Maksimirskoj pod vodom, a ovakvi su bili naslovi i nadnaslovi:

ORKAN PARALIZIRAO GRAD

BUJICA NOSILA AUTE, PARALIZIRALA TRAMVAJE

PRVA ŽRTVA PROLOMA OBLAKA

MAKSIMIRSKA POD VODOM

TISUĆU POZIVA VATROGASCIMA.”

Među izvještajima koji su izronili iz prašnjave arhive je i prilog Radiotelevizije Zagreb od 10. kolovoza 1970. o toj oluji. U njemu se govori o vodi koja je “iznenada narasla i do dva metra visine” ispod nadvožnjaka na Miramarskoj cesti, zaustavljenom tramvajskom prometu zbog električnih kvarova, šteti zbog poplave skladištima poduzeća kao što su Nama i Sport Heruc, pa i jednom smrtnom slučaju. 

Večernji list je izvijestio o još jednoj iznenadnoj oluji koja je pogodila Zagreb 25. lipnja 1975. Cijeli grad je tada ostao bez struje, u dva sata je palo 30 litara vode po četvornom metru, podzemne su vode preplavile prizemne stanove, tramvaji su također zaglavili, bujica visine 1,5 metra nosila je automobile u Kustošiji, a djeca su evakuirana iz škole u toj četvrti. I tada je u nastaloj poplavi smrtno stradala jedna osoba. 

A najteža poplava koja je pogodila Zagreb u novijoj povijesti dogodila se 26. listopada 1964. kad je popustio nasip uz Savu, voda prekrila više od šest tisuća hektara užeg grada, poplavljeno 15.000 stambenih objekata i 3.297 gospodarskih objekata, a život izgubilo čak 17 ljudi. 

Međutim, već je tu upadljiva razlika u odnosu na superćelijsku oluju od prošlog tjedna. Prema izvještaju DHMZ-a, na zagrebačkom području u srijedu je palo “20 do 35 litara po četvornom metru u desetak minuta”- dakle, u 12 puta kraćem periodu nego 1975.  

“Prema sadašnjim analizama to je bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu otkada postoje mjerenja. Međutim, konačan odgovor možemo dati nakon što se provedu sve analize i kada podaci prođu sve stupnjeve kontrole propisane standardima Svjetske meteorološke organizacije”, navodi DHMZ.

Ima li paralela s ranijim olujama smisla i po čemu su aktualne vremenske nepogode drukčije, pitali smo redovitog profesora u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, atmosferskog fizičara i geofizičara Branka Grisogona.

Branko Grisogono: Oluju od srijede Zagreb nikad prije nije vidio

“Ovo su vidno drugačije oluje nego što su bile prije. Što se tiče javnih osoba koje spominjete, odnosno njihovih teza, to je nerelevantno jer ti ljudi nisu kompetentni za ovu temu. To je kao da sada govorim ja o neurokirurgiji. A cijela Hrvatska je kontaminirana samoprozvanim sveznalicama koji nisu kompetentni za ono o čemu govore”, kaže nam bez oklijevanja Grisogono.

Je li onda razorna oluja od prošlog tjedna zaista nezapamćena ili je ipak bilo sličnih i u bližoj ili daljoj prošlosti?

“Konkretni primjer od srijede poslijepodne Zagreb nikad prije nije vidio. Sličnu oluju je vidjelo zapadno Zagorje 2008., kad je superćelijski kumulonimbus prošao kod Krapine. A ovaj od srijede bio je usađen u mezoskalni konektivni sustav, koji se pretvorio u mezoskalni konektivni kompleks”, odgovara Grisogono, inače autor preko 85 međunarodno recenziranih znanstvenih radova, uglavnom u časopisima iz domene atmosferske fizike i meteorologije s klimatologijom.

“Imali smo oluju krajem 19. stoljeća oko Novske koju je proučavao čuveni geofizičar Andrija Mohorovičić, a koja je ustvari bila mali tornado koji je porušio drveće, preokrenuo vlakove i tako dalje. Bilo je oluja, ali nisu bile toliko dugotrajne i nisu zauzimale ovolike prostore”, dodaje.

“Laici i takozvani akademici opće prakse uglavnom, kad govore o ovim temama, ne koriste podatke nego govore o svojim sjećanjima i emocijama. Poštujem to, ali to nema apsolutno nikakve veze s pripadnom strukom”, poručuje naš sugovornik.

“Što je jači bio toplinski val, to je i veći potencijal bio za kasniju oluju”

Zanima nas možemo li onda reći da su ovakve vremenske nepogode zaista povezane s klimatskim promjenama.

“Možemo govoriti o vezi u vjerojatnosti od 99%. Nikad ništa nije stopostotno i cijela znanost se bazira na vjerojatnostima, rizicima i mogućnostima. Jedino je klasična matematika stopostotno sigurna”, navodi Grisogono.

“Oluje su sada i češće i intenzivnije zbog veće energije u klimatskom sustavu. Toplinska energija je slična potencijalnoj energiji, a svi smo na fizici iz osnovne škole učili što je potencijalna energija. To je kao da dignete kamen na 20 metara iznad zemlje. Kad on padne dolje, razbit će nešto puno jače nego da je ostao dolje.

Što je jači bio toplinski val, to je i veći potencijal bio za kasniju oluju. A u sve toplijoj klimi prognoziraju se i sve češći, žešći i rasprostranjeniji toplinski valovi, pogotovo na Mediteranu”, tumači Grisogono.

Na tu je uzročno-posljedičnu vezu upozorila i meteorologinja N1 Tea Blažević – konkretno, da svaki stupanj temperature više donosi i 7% više vodene u atmosferi, što je “hrana za ovakve oluje”.

“Na ljeto 2017. DHMZ je proglasio osam toplinskih valova. To je bio rekord, a ove godine možemo očekivati novi rekord. Vjerojatnost da će ovo biti planetarno najtoplija godina dosad je preko 60%”, naglašava pak Grisogono.

“I prije je bilo vrućeg i olujnog nevremena, ali nije trajalo toliko dugo i na tolikim područjima. I prije su stradali ljudi, ali kada je od jednog nevremena poginulo pet ljudi?”, zaključuje ovaj teorijski meteorolog i dodaje: “Bit će još oluja poput ovog jednoćelijskog kumulonimbusa koji je sinoć , 24.7., prešao preko Zagreba, a drveće i kuće su već načete.

Što se najava dolaska mogućih tornada u dogledno vrijeme na ova područja, Grisogono se slaže: “To je moguće. Prije 15-20 godina rekao sam da će kod nas biti tornada jer su oni već redovita pojava u Nizozemskoj, Češkoj, Mađarskoj… Mi smo dosad imali sreće.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. HAARP

    26. srpnja 2023. at 21:50

    To pitanje postavite onima koji nam šaraju nebo.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Počinje drugo polugodište: Škole zaključane, ulazak samo uz pregled i najavu

Objavljeno

-

By

foto: OŠ Petar Preradović

Drugo polugodište u školama počinje u utorak uz novi Protokol o kontroli ulaska i izlaska koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja nakon tragičnog napada u Osnovnoj školi u Prečkom, a kojim se, uz ostalo, određuje da se škole zaključavaju i da se u njih može ulaziti samo uz najavu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs poručio je, uoči početka drugog polugodišta, da se djeca po povratku u školske klupe mogu osjećati sigurno te da će se od danas u svim školama zaključavati ulazna vrata.

Osim toga, podsjetio je da je Ministarstvo obrazovanja uputilo u javno savjetovanje izmjene dvaju pravilnika kojima se u osnovne i srednje škole uvodi novo radno mjesto – operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu.

Dopunama Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi i istog pravilnika u srednjoškolskoj ustanovi propisuje se, između ostalog, da škola zapošljava operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u punome radnom vremenu ako škola obavlja djelatnost na jednoj lokaciji i u jednoj smjeni odnosno dva djelatnika ako škola radi u dvije ili tri smjene.

Ta će osoba, kako se propisuje, štititi osobe i imovinu od protupravnog ponašanja (otključavanje i zaključavanje škole, obilazak svih prostorija, pregled ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, rasvjete, provjera identiteta osoba). Također, obavljat će poslove zaštite od požara i eksplozija te poslove civilne zaštite i upravljanja krizama, kao i poslove zaštite podataka i informacija.

Zagrebačka vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučila je odmah u sve školske ustanove postaviti i zaštitare.

“Svi su sigurnosni protokoli su uvaženi, zaštitari su raspoređeni na svih 142 objekta, a vrata će se zaključavati po dogovoru”, kazao je u ponedjeljak zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Istaknuo je da zaštitari neće utjecati na stvaranje gužvi prilikom ulaska učenika u škole. “Zaštitar stoji po strani, nadzire i kontrolira, ali će propusnost biti ista”, rekao je.

Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova

Ministarstvo je donijelo Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova – u osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima kako bi se osigurala veća sigurnost, zaštitilo učenike i sve radnike te spriječilo moguće situacije povećanog rizika, a moraju ga se pridržavati svi učenici, radnici, roditelji i drugi vanjski posjetitelji škole.

Po Protokolu, ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školu tijekom radnog vremena škole. Dežurni radnik će ravnatelju prijaviti eventualno nedolično ponašanje, odnosno policiji kada se ugrožava sigurnost osoba u školi.

Vanjski posjetitelji moći će ulaziti u škole samo u dogovorenom terminu i uz prethodnu najavu, na ulazu će ih dočekati djelatnik škole i po završetku termina ispratiti do izlaza.

Zaduženi djelatnik moći će na ulazu sigurnosno pregledati odjeću, ruksak i druge predmete učenika kao i drugih osoba koje ulaze u školu, što mogu napraviti i nastavnici tijekom nastave. Protokol dopušta oduzimanje učenicima predmeta koji mogu nanositi ozljede.

Škole će osnovati školske sigurnosne skupine u koje će ući ravnatelji, pedagozi, psiholozi, učitelji, nastavnici i drugi radnici te roditelji. Tim će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje, a škole će najmanje dva puta godišnje vježbati kriznu evakuaciju.

Škola s osnivačem može osigurati i druge sigurnosne mjere poput angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa.

Škole obavezne surađivati s lokalnom zajednicom, drugo polugodište traje do 13. lipnja

Školske ustanove obvezne su surađivati s lokalnom zajednicom na dodatnom osiguranju školskog okruženja.

Škole za 90 dana trebaju izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika, a na temelju njih svoj plan sigurnosti najkasnije do kraja nastavne godine 2024./2025.

Drugo polugodište traje do 13. lipnja, odnosno do 23. svibnja za maturante, koji će ispite Državne mature polagati od 2. do 26. lipnja.

Učenici će od 24. do 28. veljače imati drugi dio zimskog odmora, a na proljetnom odmoru bit će od 17. do 21. travnja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prosječna mirovina 553 eura: Čak 26 posto umirovljenika preživljava s 395 eura

Objavljeno

-

By

Pixabay

Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.

Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.

Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu

Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.

Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.

Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.

Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu

Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.

Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slijede iznadprosječno topli dani, u petak nagla promjena sa snijegom

Objavljeno

-

By

Pixabay

Donosimo vremensku prognozu Tee Blažević.

Pretežno oblačno je diljem zemlje, slabe kiše ima na dijelu sjevernog Jadrana i u Gorskom kotaru. Naoblaka je manja prema istoku zemlje. U nastavku ponedjeljka kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Na moru će puhati jako jugo, jugozapadnjak u unutrašnjosti na mjestima olujnih udara, osobito u gorskim predjelima i na sjeveru zemlje, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Tijekom utorka će isto veći dio dana biti kiše i pljuskova duž Jadrana i u područjima uz Jadran, poslijepodne sa sjeverozapada jače naoblačenje s kišom. Uz južinu, neobično toplo za ovo doba godine.

U srijedu će prolazno biti malo niže temperature, mjestimične kiše bit će uglavnom na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru.

Četvrtak ponovno donosi malo više temperature, lokalno i preko 15 stupnjeva, i to ne samo na moru. Kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Potkraj četvrtka i tijekom noći na petak jače pogoršanje vremena, uslijed nailaska nove hladne fronte sa sjeverozapada.

U petak će snijega, osim u gorju, biti i u nižim predjelima unutrašnjosti, barem tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali. Zapuhat će jaka i olujna bura. Osjetno će zahladnjeti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu