Connect with us

Svijet

Sljedeću pandemiju navjerojatnije će uzrokovati bolest koja je već prisutna

Objavljeno

-

Unsplash

U Europi je samo u 2022. godini zabilježeno više slučajeva tropske groznice nego u čitavom prethodnom desetljeću, a toplinski valovi i poplave omogućavaju komarcima da se dublje ‘udomaće’ na sjeveru i zapadu kontinenta.

Podaci koje je u četvrtak objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) služe kao ozbiljno upozorenje da klimatske promjene, kao i migracije i promjene prirodnog okoliša, vjerojatno pridonose širenju bolesti koje prenose komarci na kontinentu. Direktorica ECDC-ja Andrea Ammon upozorila je da bi u Europi moglo doći do porasta slučajeva bolesti poput tropske groznice, groznice zapadnog Nila, kao i groznice chikungunya, a moguć je i porast smrtnih slučajeva od tih bolesti, prenosi Politico.

Prošle godine zabilježen je 71 slučaj lokalne zaraze tropskom groznicom, od kojih 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj. Dogodio se i vrhunac zaraze virusom zapadnog Nila – zabilježena su 1.112 slučaja diljem jedanaest zemalja, a više od 700 slučajeva samo u Italiji. To je najviši broj zabilježenih slučajeva zaraze ovim virusom od 2018., kada je od zaraze umrlo 180 ljudi u deset zemalja.

Tropska groznica najčešće izaziva blage ili nikakve simptome, no može dovesti i do visoke temperature, teških glavobolja i povraćanja. Kod teških slučajeva zaraze pojavljuje se krvarenje iz desnih, bolovi u abdomenu, a u nekim slučajevima nastupa i smrt. Zaraza virusom zapadnog Nila obično je asimptomatska, no kod nekih oboljelih može se pojaviti groznica, glavobolja i osip na koži. Najteža oboljenja dovode do kome, paralize ili smrti.

Širenje dvije vrste komaraca u Europi pogotovo zabrinjava: ono azijskog tigrastog komarca koji može prenositi chikungunyu i virus tropske groznice, kao i komarca žute groznice koji može prenositi viruse zika, zapadnog Nila, tropske groznice, chikungunye i žute groznice. Ammon kaže da je u posljednjim godinama došlo do širenja invazivnih vrsti komaraca u dotad netaknutim područjima Europske unije i EEA-a.

Ipak, nije jednostavno pronaći uzroke ovog porasta.

Klimatske promjene i više toplog vremena možda pridonose širenju virusa, jer stvaraju pogodnije uvjete za komarce,” kaže Ammon. Ipak, ona upozorava da klimatske promjene nisu isključivo odgovorne, naglašavajući i druge faktore poput putovanja, izmjena u prirodnom krajoliku i pristupa vodi.

Rizik od malarije

Čelnik Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije Peter Sands ranije je za Politico izjavio da bi se malarija mogla vratiti u Europu zbog klimatskih promjena. Sands vjeruje da će sljedeću pandemiju navjerojatnije uzrokovati bolest koja je već prisutna, a da će ju do pandemijskih razmjera proširiti upravo klimatske promjene.

Europa je uspjela istrijebiti malariju kroz ogromni poslijeratni program prskanja insekticidima, isušivanja močvara i terapije. Ipak, zemlje Mediterana još uvijek su vrlo pogodne za širenje malarije.

Posljednja izvješća ECDC-a o malariji objavljena u četvrtak pokazuju da je preko 99 posto od ukupno 4.800 slučajeva zabilježenih 2021. godine povezano s putovanjima. ECDC navodi da je malarija “još uvijek rizik za EU i EEA i potrebno je provoditi nadzor, pripremu i prevenciju u regiji.

“Potrebna su dodatna istraživanja, kaže Ammon, kako bi se shvatio utjecaj klimatskih promjena na ove zarazne bolesti, kao i istraživanja o održivim i ekološkim mjerama za kontrolu populacije komaraca. Potrebno je izgraditi dodatne laboratorijske kapacitete za nadzor, kao i raditi na podizanju svijesti među javnosti, rekla je direktorica ECDC-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara

Objavljeno

-

By

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.

Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.

U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.

Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.

Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.

Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.

Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.

Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.

Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.

Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.

I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sloveniju pogodile obilne kiše, a očekuje se i pola metra snijega

Objavljeno

-

By

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati ​​poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.

Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.

Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.

U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.

Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.

Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.

Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.

Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.

Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.

U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.

Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.

Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin ne planira odustati od plana da osvoji Ukrajinu, tvrde američki obavještajci

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.

Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.

Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.

Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.

Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.

Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.

Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.

Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu