Svijet
Superćelijske oluje: Zašto se događaju i što je “gorivo” koje ih pokreće
Europljani će mjesec srpanj pamtiti po razornim olujama koje su, osobito u njegovoj drugoj polovici, tutnjale i uzrokovale ogromne štete, prvenstveno u poljoprivredi, infrastrukturi, automobilima, čupale stabla, a odnosile i ljudske živote.
Oluja koja se 13. srpnja razvila u Sloveniji trajala je više od 12 sati, zahvatila je pet zemalja, uključujući i Hrvatsku, i prešla između 1200 i 1500 kilometara. Ovu oluju svrstavamo u jednu od najdugovječnijih oluja koje smo pratili u Europi, piše za portal Klima 101 Darko Savić, stručnjak za oluje s Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Još jedan rekord oboren je 24. srpnja kada je oluja pogodila talijanski grad Azzano Decimo gdje je pronađena tuča čiji je potvrđeni promjer od 19 centimetara. Novi je to europski rekord, a inače vrlo blizu svjetskog (20,3 centimetara).
Superoluje nisu zaobišle ni Hrvatsku
Ove oluje, za koje se poslednjih dana može čuti da su superćelije, nisu zaobišle ni Hrvatsku.
Superćelijske oluje su posebna vrsta dugotrajnih olujnih oblaka koji zbog svoje specifične dinamike, a kako možemo pretpostaviti iz naziva, proizvodi posebno intenzivne proizvode poput jakih kišnih pljuskova, olujnih vjetrova, velikih tuča, električnih pražnjenja pa čak i tornada.
U južnom dijelu Europe, pa tako i u našim krajevima, dugo su postojali uvjeti za nastanak ovih oluja, kao što je vrlo topao i nestabilan zrak pun vodene pare koja je “gorivo” za oluje. Superćelijski oblaci posebno su zanimljivi jer od svih vrsta oluja mogu najučinkovitije trošiti ovo “gorivo”. Zbog toga su ove oluje proteklih tjedana oborile neke rekorde, smatra stručnjak.
S obzirom na složenost klimatskog sustava i kaotičnost olujnih oblaka, još uvijek nema konačnog odgovora na pitanje utjecaja klimatskih promjena.
Problem se prvenstveno ogleda u činjenici da numerički modeli koji se koriste za simulaciju klime još uvijek koriste prostornu rezoluciju od nekoliko do nekoliko desetaka kilometara, tako da se olujni oblaci čije su horizontalne dimenzije reda veličine 10 kilometara ne mogu eksplicitno simulirati u klimi. modeli. Trenutna aktualnost u klimatologiji su modeli koji su sposobni za taj posao i koji bi nam u budućnosti trebali dati konkretniji odgovor na to pitanje, objašnjava.
Hoće li klimatske promjene uzrokovati češće oluje ovog tipa?
No, ono što sada sa sigurnošću možemo reći je sljedeće: planet se zagrijava, a za svaki stupanj Celzijusa u zraku bit će u prosjeku sedam posto više vodene pare. To znači da će oblaci imati više “goriva” za potencijalno nanošenje štete. Kakav će biti režim ovih pojava u budućnosti, hoće li se one češće javljati ili će biti intenzivnije, još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći.
Važno je razumjeti da male promjene srednje vrijednosti kao što je povećanje srednje temperature za jedan stupanj, što je granica koju smo već prešli, uzrokuju velike promjene ekstremnih vrijednosti. Takvim se epizodama bavi teorija ekstrema unutar statistike i predstavljaju znanost za sebe. To je osnovna značajka klimatskih promjena, iako se u prosječnim vrijednostima neće promijeniti “puno”, bitno će se promijeniti ono što karakteriziraju ekstremne pojave.
Ekstremne vrijednosti koje se ogledaju u toplinskim valovima i ekstremnim situacijama, poput epizoda tropskih noći, već su pripisane klimatskim promjenama, pa isto možemo očekivati i u budućnosti kada su u pitanju oluje, a znanstveni rezultati već pokazuju trend porasta kada su u pitanju udari, vjetar, veličina grada i električna pražnjenja.
Zamislite da ste dobili izazov da ispraznite bocu vode što je brže moguće. Ako samo okrenete bocu naopako, voda će povremeno teći, pa neće, pa će teći itd. Oni koji znaju trik zarotirat će vodu u boci tako da se u njoj stvori vrtlog tako da vodu koja istječe istovremeno zamijeni zrak koji struji u bocu. Druga metoda se pokazala puno bržom, pa zaključujemo da je i učinkovitija, rekao je Savić.
Sličnu analogiju možemo primijeniti na promatranje različitih vrsta oluja. Recept za nastanak bilo koje vrste oluje praktički je isti. Prvo, potrebno je da se zrak u prizemlju jako zagrije, što je svakako bio slučaj prethodnih tjedana, a znamo da je topao zrak rjeđi od hladnog, pa tako zagrijani zrak ima tendenciju kretanja prema gore i kažemo da je postalo nestabilno.
Drugo, ako u tom zraku ima dovoljno “goriva”, odnosno vodene pare, postoje uvjeti za stvaranje oluje. Naime, termodinamika nam govori da svaki put kada se vodena para kondenzira u vodu ili kada se voda smrzne dolazi do oslobađanja topline, a to su procesi koji se svakako događaju u oblacima, pa razvoj oluje dobiva dodatni impuls, piše Klima 101.
Pitanje koje se postavlja jest može li oluja učinkovito iskoristiti energiju koju ima na raspolaganju za proizvodnju svih onih štetnih proizvoda koje smo spomenuli ranije? Odgovarajući na ovo pitanje, razlikujemo jednoćelijske, višećelijske i superstanične oluje.
Supercell oluje imaju jednu osobinu koju druge oluje nemaju. To je jak otklon vjetra s visinom.
Kod jednoćelijske oluje razvoj se odvija na sljedeći način: javlja se uzlazno strujanje, u njemu se stvaraju kapljice vode i kristalići leda, a zatim se u nekom trenutku na istom području javlja nizlazno strujanje s oborinama koje slabe već postojeće uzlazno strujanje. Na taj način oluja zaustavlja vlastiti razvoj i gasi se. Cijeli životni vijek takvog oblaka je oko sat vremena. Višestanične oluje sastoje se od većeg broja pojedinačnih ćelija koje se mogu usmjeriti jedna u odnosu na drugu tako da učinkovitije iskorištavaju raspoloživu energiju i tako dulje traju.
Supercell oluje imaju jednu osobinu koju druge oluje nemaju. To je jak otklon vjetra s visinom. U tom slučaju nastaje takva struktura da su uzlazna struja, koja rotira, i silazna struja prostorno odvojene. Ovakva struktura omogućuje kontinuiranu opskrbu “gorivom”, tj. vodena para, odozdo, i ispuštanje oborina u nizlaznoj struji negdje drugdje, a da se ova dva procesa međusobno ne suprotstavljaju. Tako nastale oluje mogu živjeti jako dugo (nekoliko sati), uzrokovati golemu štetu, a energija koju posjeduju je reda veličine atomske bombe.
“Prije svega želim napomenuti da superćelijske oluje nisu nimalo rijetke, događaju se svake godine u sezoni oluja i to u cijeloj zemlji. No, oluje kojima smo svjedočili u drugoj polovici srpnja svakako nisu nešto na što smo navikli. “Unatoč upozorenjima službenih institucija o mogućnostima nepogoda, a između ostalog i zato što ne možemo puno unaprijed prognozirati njihov intenzitet, nevrijeme koje nas je pogodilo prethodnih tjedana donekle je iznenadilo, ili barem skrenulo pozornost, znanstvenu zajednicu”, kazao je Savić.
Zbog kaotičnosti ovih pojava i njihovog brzog razvoja još uvijek ih nije moguće prognozirati na način na koji prognoziramo neke druge meteorološke pojave. Možemo samo reći postoje li uvjeti za njihov nastanak, ali još uvijek ne možemo predvidjeti točnu lokaciju, njihov intenzitet, kretanje i eventualnu štetu od njih.
Zaštita se prvenstveno ogleda u praćenju upozorenja na moguće nepogode dan-dva unaprijed, a zatim u realnom vremenu prati stanje, prvenstveno radarsku sliku i procjenjuje je li se stvorilo potencijalno opasno nevrijeme. Ovaj drugi dio naravno nije nešto što se očekuje od šire javnosti, s obzirom da je za ovu procjenu potrebna određena obuka u korištenju radarskih podataka. Neke razvijene zemlje, poput SAD-a, razvile su softverske sustave za rano upozoravanje na katastrofe tako da je npr. ako vas zadesi oluja, telefon vam se blokira na neko vrijeme i dobijete poruku upozorenja i nekakve upute što učiniti i gdje se skloniti.
Poseban vid zaštite koji se, između ostalog, primjenjuje i kod nas odnosi se na suzbijanje samo jedne od štetnih strana nevremena, a to su štete od tuče. Zaštita od tuče prvenstveno je usmjerena na zaštitu poljoprivrednih površina kako bi se smanjila tuča, a time i štete od nje, metodama modifikacije vremenskih prilika, podsjeća stručnjak.
Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.
Jedan od 20 ima dugi covid
Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.
Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.
Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.
Siromašni u većem riziku
Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.
Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.
“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.
Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.
Što je još otkrilo istraživanje?
Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.
Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.
‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’
Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.
Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.
“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.
Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.
“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.
Svijet
Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”
Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”, rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.
Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.
“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.
Europol je upravo predstavio najnovije izvješće o prijetnjama organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA) za 2025. Ključna poruka sažeta je u naslovu samog izvješća: “DNK organiziranog kriminala se mijenja, kao i prijetnja Europi”.
Hrvatska se u izvješću spominje zbog nedavno otkrivenih malverzacija s otpadom, te razbijanja mreže trgovanja državljanima Kine.
Zašto je ovo izvješće važno?
Europol smatra da EU-SOCTA predstavlja jednu od najtemeljitijih analiza prijetnji koje organizirani kriminal predstavlja unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Temelji se na obavještajnim podacima država članica i međunarodnih policijskih partnera, a osim što analizira trenutačno stanje, predviđa i buduće prijetnje, dajući policiji i kreatorima politika u Europi smjernice kako da ostanu korak ispred sve sofisticiranijih kriminalnih mreža.
A kriminal se zaista mijenja. Najnovije izvješće pokazuje da se DNK organiziranog kriminala temeljno promijenio i da je postao dublje ukorijenjen i destabilizirajući nego ikad prije, istaknula je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle dodajući kako ovo izvješće mora biti poziv na buđenje, piše Index.hr.
Promjene kriminalnih organizacija
Kriminalne organizacije više nisu ograničene tradicionalnim strukturama – prilagodile su se svijetu kojeg oblikuju globalna nestabilnost, digitalizacija i nove tehnologije, objašnjava se u izvješću. EU-SOCTA izdvaja tri glavne značajke današnjeg organiziranog kriminala: organizirani kriminal više nije samo prijetnja javnoj sigurnosti – on potresa same temelje institucija i društva EU-a.
Destabilizirajući učinci vidljivi su na dva fronta: unutar Unije – kroz pranje novca, ulaganja ilegalnog novca, korupciju, nasilje i iskorištavanje mladih kao izvršitelja, te izvana kroz kriminalne mreže koje sve češće djeluju kao produžena ruka hibridnih prijetnji i rade u suradnji s takvim akterima, čime se međusobno jačaju.
Kriminal na internetu
Kriminal se razvija i na internetu, ističe se u izvješću. Digitalna infrastruktura pokreće kriminalne operacije, omogućujući im da rastu i prilagođavaju se brže nego ikad prije. Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju digitalni trag – bilo kao alat, cilj ili sredstvo.
Od internetskih prevara i ransomware napada do krijumčarenja droge i pranja novca, internet je postao glavno poprište za kriminalne aktivnosti. Kriminalne skupine sve više koriste digitalnu infrastrukturu kako bi sakrile svoje aktivnosti, a podaci postaju nova valuta moći – kradu se, preprodaju i iskorištavaju, navodi se u izvješću.
Kriminalci koriste i AI
Osim toga, i umjetna inteligencija mijenja lice organiziranog kriminala, priznaju autori. Kriminalci brzo koriste nove tehnologije, kako bi potaknuli kriminalne aktivnosti i povećali njihovu učinkovitost. Ono što čini AI revolucionarnom je njezina dostupnost, prilagodljivost i sofisticiranost, a čine ju i snažnim alatom za kriminalne mreže. Te tehnologije omogućuju automatizaciju i širenje kriminalnih operacija, čineći ih obimnijima i teže uočljivima.
Ključne točke evolucije kriminala
Evolucija kriminalnih mreža posebno dolazi do izražaja u sedam ključnih područja koja EU-SOCTA 2025 izdvaja kao najopasnije. To su kibernetički napadi, ponajviše ransomware, ali sve više i napadi na ključnu infrastrukturu, vlade, tvrtke i pojedince – često s ciljevima usklađenima s državnim interesima. Slijede internetske prijevare, koje su sve češće vođene socijalnim inženjeringom temeljenim na umjetnoj inteligenciji i pristupu ogromnim količinama ukradenih osobnih podataka.
Izdvaja se i internetsko seksualno zlostavljanje djece, s pojavom generativne AI koja stvara materijale dječje pornografije i olakšava online mamljenje djece.
Šverc ljudi, oružja i otpada
Zatim se navodi krijumčarenje migranata, pri čemu mreže naplaćuju basnoslovne iznose i potpuno zanemaruju ljudsko dostojanstvo, iskorištavajući geopolitičke krize. Tu je, tradicionalno i trgovina drogom, s tržištem koje se stalno širi, mijenja rute i metode, uz sve veći rizik od širenja nasilja i novačenja mladih diljem EU-a.
Krijumčarenje oružja i dalje raste zbog tehnoloških napredaka, online tržišta i dostupnosti oružja u Europi, smatraju autori izvješća.
Naveden je i kriminal vezan za otpad, što je, smatraju autori, često zanemareno, ali vrlo unosno područje gdje kriminalci iskorištavaju legalne tvrtke i nanose štetu okolišu. Iako se neke prijetnje odvijaju u fizičkom svijetu, elementi gotovo svih kriminalnih procesa sele se na internet – od novačenja i komunikacije do plaćanja i automatizacije koju omogućuje umjetna inteligencija, ukazuju.
Digitalna korupcija
Financije i metode pranja novca stalno se razvijaju, a ilegalni novac sve češće završava u paralelnom financijskom sustavu, dizajniranom da ga zaštiti i umnoži, upozorava se u izvješću. Digitalne platforme i tehnologije poput blockchaina dodatno otežavaju razbijanje takvih sustava, navode autori.
Napominju da je korupcija i dalje jedan od najopasnijih faktora koji omogućuju kriminalne aktivnosti. Prilagodila se digitalnom dobu – kriminalci ciljaju ljude koji imaju pristup ključnim sustavima i koriste online metode za regrutiranje.
U izvješću se spominje i kako nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u nekoliko država članica i prelijeva se u širu zajednicu. To nasilje prati kriminalna tržišta sklona sukobima, a dodatno ga pogoršavaju šifrirani komunikacijski alati i online platforme koje omogućuju novačenje, iznude i koordinaciju bez granica.
Kriminalci se skrivaju iza mladih
Kriminalno iskorištavanje mladih ne samo da uništava društveno tkivo već i štiti kriminalne vođe, jer oni ostaju skriveni iza mladih izvršitelja, čime se štite od identifikacije i progona, upozoravaju autori. Ove metode pomažu kriminalnim mrežama da se šire, povećavaju dobit i jačaju svoju otpornost, stvarajući začarani krug. Razbijanje tog kruga znači da policija mora istodobno gađati i ključna kriminalna tržišta i mehanizme koji ih podržavaju, zaključuju.
“DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže su se pretvorile u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati naše sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU-a u godinama koje dolaze”, poručila je Catherine De Bolle, ponovivši da ovo izvješće mora biti poziv na buđenje.
NIJE NA ODMET ZNATI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
