ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) UVALA ŽDRELAŠĆICA / KUKLJICA: Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana Gospe od Sniga
Blagdan Gospe od Sniga u subotu, 5. kolovoza, svečano je proslavljen u crkvi Gospe od Sniga u uvali Ždrelašćica u župi Kukljica gdje je koncelebrirano misno slavlje u crkvi Gospe od Sniga predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na početku slavlja, nadbiskup Zgrablić, don Marko Vujasin, župnik župe Obraćenja sv. Pavla u Kukljici kojoj crkva Gospe od Sniga pripada i dio vjernika uputio se u procesiji od kukljičke župne crkve, središtem mjesta do kukljičkog pristaništa, gdje su se nadbiskup i puk ukrcali u brod i otplovili prema crkvi Gospe od Sniga. U uvali Ždrelašćica već je bio puk koji se ispovijedao i častio Mariju pred zavjetnim kipom Gospe od Sniga koji se tijekom cijele godine nalazi u toj crkvi.
Nakon mise na blagdan Gospe od Sniga, taj Gospin kip u procesiji brodovima odnosi se iz crkve Gospe od Sniga u župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla u Kukljici gdje na pokrajnjem oltaru ostaje puku za čašćenje do blagdana Male Gospe, kada se kip koji je okićen brojnim zlatnim nakitom kao zavjetnim darom vjernika, u procesiji brodovima opet odvozi u crkvu Gospe od Sniga.
Prema predaji, 1514. godine za vrijeme jednog ljetnog nevremena, ribari su se sklonili na mjesto u Ždrelašćici gdje se sada nalazi crkva i tu su našli sliku Gospe Snježne. Tu su sliku ribari odnijeli u župnu crkvu u Kukljicu, no sutradan te slike u crkvi nije bilo, nego su je opet našli na istom mjestu, u uvali Ždrelašćica gdje je crkva Gospe od Sniga koja je i zaštićeni spomenik kulture.
Nadbiskup Zgrablić osobito je pozdravio hodočasnike s otoka Ugljana koji su pješice oko četiri sata hoda hodočastili do crkve Gospe od Sniga, krenuvši u noći, unatoč kiši, kako bi bili u molitvi i sudjelovali na misnom slavlju.
„Blagdan Gospe od Sniga povezuje se uz vjersku istinu o Isusovoj Majci koju od Efeškog sabora zovemo i Bogorodica jer je rodila Isusa, pravog Boga i pravog čovjeka“ rekao je nadbiskup Zgrablić te je i slavljen misni obrazac Svete Marije Bogorodice.
„Kao što je Bog učinio nešto veliko u Marijinom životu – po Kristu se najuže povezao s Marijom, s Marijinim tijelom i njenim životom, tako se Bog povezao s našim životom, na način da smo po sakramentu krsta postali jedno u Kristu. Bog nas je tako duboko približio sebi, da sve dobro, blagoslov i novi život koji je donio na svijet po Kristu i našem krštenju, po sakramentima koje slavimo, da to prelazi na nas i postane naše. Da nam to postane veliki dar, nešto od čega i za što moramo živjeti. To nam Gospodin želi darovati – to najveće dobro od kojega veće ne možemo ni zamisliti, Bog nam pokazuje u Mariji“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Marija prototip.
„Bog nam je dao Mariju da nam pokaže što on želi ostvariti u nama i našem životu. Da nam Marija bude pokazatelj na putu života. Kako je Marija primila Krista, Boga u svoj život, da nas nauči da i mi tako primimo Boga u svoj život. Ne da ga primimo kao neke etičke norme, tradiciju, običaj, nego da je Bog doista dio našeg života“ naglasio je nadbiskup.
Božja veličina je i u jednostavnosti u kojoj nam se pokazao, rodeći se kao dijete u krilu majke Marije, da ga kao takvog možemo prepoznati, pokloniti mu se i da poput Marije sve događaje pohranjujemo u svom srcu. Evanđelje kaže da je Marija sve događaje prebirala u svom srcu. „Da vidimo što Bog čini, što je izvor povijesti i moga života, ljubav koju Bog iskazuje u mom životu – da to pohranjujem u svoje srce. Ne samo da ja to znam, nego da to duboko živim u sebi, u svom otajstvu – da mi to ne dâ mira, da me to veseli, ispunja i privlači, da na tu ljubav odgovaram“ poručio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je potaknuo da se, poput Marije, potpuno povjerimo Bogu i predamo njegovoj ljubavi, da bi proslavljeni, uskrsli život kojeg je Krist donio na ovaj svijet, postao sastavni dio našeg života, da se toj Božjoj blizini možemo radovati.
„Da nam život bude lijep, unatoč poteškoćama i križevima. I nama će se dogoditi što se dogodilo Mariji, što joj je sv. Šimun prorekao: ‘I tebi će mač boli probosti dušu’. Ali, Marija je to prebirala u svom srcu i gajila ljubav u životu, jer je znala da je Bog s njom. Sve što možemo dobiti u ovom svijetu, nema u sebi kapaciteta učiniti nas sretnim i ispuniti naše srce mirom. To – ispuniti naše biće, mogu Bog, otajstva Božje ljubavi i Marija. Ako ispravno žive svoju vjeru, kršćani bi zaista morali biti najsretniji ljudi na svijetu. Ako Boga imamo, ništa nam ne nedostaje, ništa veće ne možemo dobiti. Najveće smo već postigli“ istaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je razmatrao i dio iz uvodne molitve, Predslovlja mise Gospe od Sniga kojom se slavi Marija Bogorodica, u kojem se kaže da je Marija „čudesno otajstvo i neizrecivi sakrament“.
„To su jako sadržajne riječi. Riječ otajstvo je nešto što znamo, ali nemamo mogućnosti to do kraja spoznati. Čovjek kao biće je misterij, otajstvo. Marija je čudesno otajstvo koje je Bog stavio među nas. Bog je izabrao jednu od nas, mladu djevojku, kad je došla punina vremena, kad je došao vrhunac vremena – nema većeg vrhunca od toga, nego kad se Bog utjelovio – izabrao je djevojku da je on kao Bog, silom i snagom Duha Svetoga, započeo život na zemlji, nama u svemu jednak, osim u grijehu.
Dakle, Bog nas je toliko počastio, Bog je učinio nešto tako veliko, da se udostojao uzeti materiju i postao je jedan od nas. Bog se tako snizio, ponizio, ali ne samo da postane jedan od nas, nego da nas time počasti – da nešto učini s nama, za nas, da nam na naš način dokaže i pokaže koliko je njemu stalo do nas. Da nam kroz Mariju pokaže put, koji je njegov plan, da nam pokaže svoju veliku tajnu plana s nama, da se ne izgubimo na putu našeg života. Da ne izgubimo najvažnije u životu, a to je vječno zajedništvo s Bogom koje već sada i ovdje moramo započeti.
Kao što se Bog utjelovio u Mariji i njenom životu, da je ona postala Bogorodica, rodila je pravog Boga i pravog čovjeka, da se Bog može nastaniti u našem biću, da mi postanemo dionici Božjeg života“ rekao je nadbiskup, istaknuvši: „Zato molitva kaže da je Marija ‘neizrecivi sakrament’. Dakle, toliko je velik, da nema mogućnosti da mi to izrazimo do kraja. Taj neizrecivi sakrament znači da gledamo vanjske znakove. Marija je nama vidljivi, vanjski znak, ono što Bog u realnosti, veliko i veličanstveno, otajstveno, izvodi u Marijnom životu, ali i u našem životu“ poručio je predslavitelj, upozorivši: „Kršćanska vjera nije teorija, utopija, popis etičkih normi, skup lijepih želja i plod ljudskog uma ili istina do kojih smo došli našim logičkim promišljanjem i zaključcima“.
Nadbiskup je podsjetio da u kolovozu Crkva pod više naziva i blagdana slavi Blaženu Djevicu Mariju. Blagdan Gospe od Anđela je 2. kolovoza, svetkovina Uznesenja BDM na nebo, 15. kolovoza, Gospa od Utočišta, Gospa Voćinska, 21. kolovoza, BDM Kraljica, 22. kolovoza, BDM Bunarićka u Buniću u Vojvodini, 27. kolovoza i Gospa od Suza u Pleternici, 31. kolovoza.
„Među različitim nazivima koji se odnose na Mariju, Isusovu i našu Majku, 5. kolovoza je Gospa Snježna. Taj naziv vezan je uz baziliku Sveta Marija Velika (Santa Maria Maggiore), jednu od pet veličanstvenih bazilika u Rimu izgrađenu na jednom od sedam rimskih brežuljaka, Eskvilinu. Ta je bazilika i jedna od najstarijih crkava Majke Božje i svetišta podignutih njoj u čast na Zapadu. Dan u koji se obilježava Gospa od Sniga 5. kolovoza povezan je i s tom bazilikom“ rekao je mons. Zgrablić.
Podsjetio je da se, prema pobožnoj predaji, u noći između 4. i 5. kolovoza 358., Blažena Djevica Marija pojavila u snu bogatom rimskom patricijskom bračnom paru, Ivanu i njegovoj supruzi koji nisu imali djece, tražeći od njih da izgrade crkvu na mjestu koje im je Marija u snu pokazala.
„Sutradan se bračni par obratio papi Liberiju (papa od 352. do 366.) s nakanom da mu iznesu taj san. Na veliko iznenađenje, i Papa je iste noći usnuo isti san. Zajedno su krenuli na brdašce Eskvilin i našli ga pokrivenog snijegom koji je padao prethodne noći, usprkos ljetnom vremenskom ciklusu. Snijeg usred ljeta prepoznali su kao znak s neba i tu izgradili crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji“ rekao je nadbiskup.
„Tijekom vremena, na Eskvilinu, na temeljima prethodne bazilike iz Liberijevog vremena, izgrađena je nova bazilika i u znak svečanog prihvaćanja zaključka Efeškog sabora iz 431. koji je Isusovu majku Mariju proglasio Bogorodicom. Papa Siksto III. (papa do 432. do 440.) posvetio je tu baziliku Blaženoj Djevici Mariji Bogorodici. Na spomen čudesnog događaja padanja snijega tijekom ljeta, i sada je običaj u toj bazilici u Rimu, za vrijeme liturgijskog slavlja, bacati sa stropa latice bijelih ruža“ opisao je mons. Zgrablić.
„Blagdan Gospe Snježne poziva nas da i mi izgradimo crkvu na mjestu koje nam je začećem i rođenjem svoga Sina pokazala Marija Bogorodica. Mjesto gdje se Bog silom Duha Svetoga začinje, nastanjuje i slavi, to zdanje crkve, svetište, jest naše srce, naš život. Ovaj blagdan nam je poziv da Mariju Bogorodicu slijedimo te Krista poput Marije primamo u svoje biće, na njen način, da njegujemo novi, uskrsli, drugačiji život koji je u nama začet krštenjem. Neka nam Marija doista bude uzor, da u nju gledamo, kako je Marija živjela. Ali, ne samo uzor, nego Marija je i naša majka koja ide s nama, putuje s nama, hodočasti s nama. Marija plovi putem našeg života i njoj se uvijek možemo obratiti. Marija je taj put prošla i iskusila. Marija nam je pomoćnica i zagovornica na putu života da ne zalutamo, da se ne izgubimo“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Nakon mise, mons. Zgrablić, svećenici koncelebranti i brojni puk sudjelovali su u procesiji brodovima od crkve Gospe od Sniga u Ždrelašćici do Kukljice. Tijekom procesije Gospin kip nalazio se u jednom brodu kojega je dugim metalnim lancem vukao brod tegljač ispred njega, jer je običaj da ne radi motor brodu u kojem se nalazi Gospin kip.
Za vrijeme procesije, drugi brodovi s hodočasnicima cijelo vrijeme plovidbe kružili su oko broda u kojem se nalazio Gospin kip. U brodu gdje je bio kip molila se krunica, kao i kopnenim putem nakon iskrcaja Gospinog kipa i hodočasnika u Kukljici, odakle je krenula procesija središtem mjesta u kukljičku župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla. Za to vrijeme članice KUD-a Kukljica predvodile su pjevanje pjesama Gospi u čast, među kojima je i pjesma Gospi od Sniga na pučkom kukljičkom napjevu, čija je autorica stihova Ana Jaša, članica KUD-a Kukljica.
Pred kipom Gospe od Sniga u župnoj crkvi nadbiskup Zgrablić predvodio je molitvu Anđeo Gospodnji i molitvu Gospi od Sniga te je svima udijelio blagoslov.
Unatoč kišnim prognozama za to blagdansko jutro, zanimljivost je da kukljički puk kaže kako se još nikad tijekom pet stoljeća nije dogodilo da je bila kiša i ružno vrijeme koje bi na blagdan Gospe od Sniga spriječilo održavanje procesije brodovima i nošenje Gospinog kipa. Tako je bilo i ovoga 5. kolovoza, kad je od 8 sati ujutro u Kukljici bilo u potpunosti vedro, a za vrijeme mise i procesije i sunčano.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS SVEČANO U SV. ŠIME / Zadarska crkva prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku
Danas, na blagdan sv. Stjepana, svečano misno slavlje u crkvi sv. Šime u Zadru u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Crkva sv. Šime prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku, dok u nju bilo preneseno tijelo sv. Šime 1632. g., iz crkve Svete Marije Velike.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO) PROJEKT TEŽAK 600 TISUĆA EURA / Započela izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića
Grad Zadar započeo je s provedbom projekta ”Izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića u Zadru” za kojeg je odobreno financiranje u iznosu od 100 % opravdanih troškova odnosno 568.793,04 eura, a sukladno provedenom Pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava ”Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama”.
Projekt provodi UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026..
Cilj projekta je doprinos razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
U okviru projekta će se trenutno zapušteni prostor s postojećom šumom urediti u gradski park koji će biti sportsko – rekreacijska zona s nizom sadržaja za aktivni boravak u prirodi, igru i rekreaciju, edukaciju, te za odmor uz meditacjiu, čitanje i slične aktivnosti.
Do sada su u okviru projekta izgrađene kružne pješačke/trim staze duž cijelog obuhvata, poprečne Fitness staze sa spravama za trim/trail vježbe, dva polja vježbališta za odrasle sa spravama za vježbanje, dječje igralište, skejt/roller rampa amfiteatralnog oblika i prostor za sjedenje i druženje različitih grupa, za što je već uplaćen odobreni iznos opravdanih troškova u iznosu od 482.477,97 eura, a u sljedećoj godini predviđena je sadnja stabala i grmova.
Nove zelene površine imat će posađene autohtone vrste, a planira se sadnja 205 novih stabala i 200 grmova.
Na mjestima koja će služiti kao dio za odmor uz meditaciju projektirani su mirisni vrtovi ukrasnog i ljekovitog mediteranskog grmovitog bilja (lavanda, lovor, mirta, buhač, smilje, kadulja, mravinac, ružmarin, menta, citrusne trave, origano….) pogodnog za oprašivače, a postavit će se i 20 kućica za ptice, sve u svrhu poboljšanja bioraznolikosti.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 604.373,16 EUR i osim navedenih aktivnosti uključuje i izradu projekta krajobraznog uređenja i sustava za navodnjavanje, upravljanje projektom i administraciju te promidžbu i vidljivost projekta, a njegov završetak je predviđen najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.
Obuhvat zahvata uređenja parka iznosi 11.485 m2, a sveukupna površina zelenih površina u obuhvatu projekta iznosit će cca 2.000,00 m2.
Projektom je predviđena primjena više različitih mjera čiji će sinergijski učinak osigurati: smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, smanjenje rizika od klimatskih promjena, smanjenje emisija CO2, poboljšanje bioraznolikosti u urbanom području, brojne benefite za građane svih dobnih skupina koji imaju izravan utjecaj na zdravlje (rekreacija, odmor i meditacija, zabava i dr.), međugeneracijsku suradnju i druženje, s ciljem doprinosa razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
Završetkom projekta građani će dobiti novi park s autohtonim zelenilom prilagođen potrebama svakog pojedinca i dobne skupine uz poštivanje prirode i životinja primjenom prirodnih rješenja (korištenje prirodnih materijala i dr.), kao i zaštitni pojas zelenila prema prometnicama koji će štititi okolna naselja od štetnog utjecaja vozila (ispušnih plinova, buke).
Grad Zadar planira i dalje provoditi projekte ozelenjavanja pa je tako u pripremi faza II. ovog projekta gdje će se susjedna površina također ozeleniti i pretvoriti u park.
Na sljedećem linku možete pogledati vizualizaciju parka odnosno skejt rampe koja je dio istog:
Na svetkovinu Božića, u srijedu, 25. prosinca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.
Draga braćo i sestre!
Na pragu otvaranja Jubilejske, Svete godine u našoj mjesnoj Crkvi koju ćemo, milošću Božjom, svečano započeti sljedeću nedjelju, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, radosno slavimo veliki događaj Isusova rođenja.
Radostan vam i blagoslovljen Božić!
„K svojima dođe“ (Iv 1, 11), kaže nam sv. Ivan. „Njegov smo narod“… Mi smo njegovi, ne u tom smislu da smo njegove sluge, jer je Isus sâm rekao: „Više vas ne zovem slugama“ (Iv 15, 15). On nam svojim utjelovljenjem, rođenjem i djelom otkupljenja nudi svoje prijateljstvo. „Vas sam nazvao prijateljima, jer vam pripoćih sve što sam čuo od Oca svoga“ (Iv 15, 15). „On nam nudi uzajamno prijateljstvo,“ zapisat će papa Franjo u svojoj posljednjoj enciklici Dilexit nos – Ljubio nas je. „Došao je k nama prevladavši sve udaljenosti, postao nama blizak poput najjednostavnijih i najsvakodnevnijih stvari našeg postojanja. On se nazvao drugim imenom, zove se Emanuel – `Bog s nama` – Bog blizak našem životu, koji živi među nama. Sin Božji se utjelovio i `oplijenio` samoga sebe, `uzevši lik sluge`“ (Fil 2 , 7). (Dilexit nos, 34).
Božić je snažno svjedočanstvo o Božjoj naklonosti prama čovjeku, o Božjoj ljubavi i zauzetosti za nas. Isusovim rođenjem započela je godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4, 19), koja se mjeri i umanjuje protekom vremena. Isusovim rođenjem „pohodilo nas je mlado sunce s visine“ (Lk 1, 78) i obasjalo sve dane našega postojanja, svanuo je novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi u našim srcima, očitovan u Jubilejskoj godini, raspiruje milošću oprosta, koja nas snažno utvrđuje u Božjoj blizini i svetosti.
Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, Bog po Duhu Svetom zahvaća u ovaj svijet, a njegovo se djelo nastavlja i u naše vrijeme i u našim životima. „Duh Sveti je, naime, taj“, podsjeća papa Franjo u Buli najave Jubilejske 2025. godine `Nada ne razočarava` „ koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našem životu (Spes non confundit, 3).
Način na koji nam Bog iskazuje svoju naklonost, blizinu i ljubav očituje se u rođenju njegovog Sina i njegovom djelu koje nije izraženo riječima.
Opisujući ljudsku i božansku ljubav Srca Isusova, srca koje simbolički označava središte i bît postojanja, papa Franjo piše: Isus „uvijek traži čovjeka, blizu mu je, uvijek je spreman za susret. Možemo ga razumjeti kada se zaustavlja na zdencu i razgovara sa Samarijankom koja dolazi zahvatiti vode (usp. Iv 4, 5 -7). Promatramo ga kako se sastaje noću s Nikodemom, koji se bojao da ga drugi ne vide kako dolazi k njemu (usp. Iv 3, 1 – 2). Divimo mu se dok mu, ne mareći što će drugi reći, javna grešnica pere noge (usp. Lk 7, 36 – 50); kada kaže ženi preljubnici oči u oči: `Ni ja te ne osuđujem` (usp. Iv 8, 11); ili kada se susreće s ravnodušnošću svojih učenika prema slijepcu na ulici i s ljubavlju mu govori: `Što hoćeš da ti učinim?` (Mk 10, 51). Krist nam pokazuje kako nam je Bog blizu, kako suosjeća s nama, kako je nježan prema nama“ (Dilext nos, 35). Isus s bolesnicima postupa s posebnom pažnjom i nježnošću: pruža ruku i dotače se gubavca (Mt 8, 3); Petrovoj punici dotiče ruku i ozdravlja je (Mt 8, 15); slijepcima prstima dodiruje oči (usp. Mt 9, 29); uzetome na nosiljci kaže: „Hrabro sinko!“ (Mt 9, 2), ženi koja dvanaest godina boluje od krvarenja kaže: „Hrabro kćeri!“ (Mt 9, 22). Petru koji nije imao povjerenja dok je dolazio k učenicima po moru, kad je počeo tonuti pruža ruku, „dohvati ga i kaže mu: … Zašto si posumnjao?“ (Mt 14, 31).
Stoga nas papa Franjo poziva, svakoga osobno: „Ne boj se. Pusti ga da ti se približi, neka sjedne pored tebe. Možemo ne imati povjerenja u mnoge osobe, ali ne i u njega. I ne prestani imati povjerenja zbog svojih grijeha. I sjeti se kako su mnogu grešnici sjeli za stol s njime (usp. Mt 9, 10) i kako se nad nikim od njih nije sablaznio. Vjerski vođe optuživali su ga da jede i pije s grešnicima (usp. Mt 11, 19). Kada su farizeji kritizirali ovu njegovu blizinu s osobama koje su smatrali nižeg reda ili grešnicima, Isus im je rekao: `Milosrđe mi je milo, a ne žrtva`“ (Mt 9, 13). (Dilexit nos, 37).
„Taj isti Isus čeka tebe“, nastavlja Papa, „kako bi prosvijetlio tvoje postojanje, kako bi te uzdigao, kako bi te ispunio svojom snagom. Rekao je svojim učenicima: `Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti` (Iv 14, 18 – 19). On uvijek pronađe načina da nam se objavi u životu, kako bi ga mogao susresti“ (Dilexit nos, 38).
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga u Isusovu životu, od njegovog začeća i utjelovljenja, uskrsnuća i duhovskog događaja na Pedesetnicu, sada se nastavlja u Crkvi i po Crkvi, Isusovu mističnom Tijelu, po istom Duhu Svetom kojeg nam je On obećao i poslao.
Što nam je činiti, pitamo se promatrajući Božja djela? Kako odgovoriti na ovu Božju inicijativu ponude ljubavi? Kako živjeti Božić, a da to ne bude samo jedan dan, samo tradicija bogatog stola, privlačnost privremenog blještavila svjetla i ukrasa, vrijeme primanja i davanja poklona, vrijeme međusobne solidarnosti, već da to bude događaj vjere, duha i srca, bogatstvo od kojeg se trajno ispunja naša duša mirom, a srce radošću?
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Važno je pogled uzdignuti prema nebu, kako se ne bismo izgubili u samo ovozemaljskim brigama. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje, kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života. Dodir s božanskim će stvoriti u nama ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo se sve više uzdizati do konačnog smisla i cilja našega života; ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo uspostavljati moralni red koji je duboko urezan u našu narav; ljestvicu vrijednosti koja će nas činiti istinskom djecom Božjom.
Dio smo mentaliteta svijeta koji snažno utječe na ljestvicu ljudskih vrijednosti i vrlina. Ovaj mentalitet svijeta koji se nameće, papa Benedikt XVI. naziva „diktaturom relativizma“ ili, kako je još možemo nazvati, „diktatura tolerancije“. Nitko ne želi osporiti činjenicu da je tolerancija vrlina i nitko ne želi podržati netoleranciju. Međutim, postoji snažna potreba za redom vrlina. Tolerancija se prečesto pogrešno zamjenjuje s ljubavlju prema drugome bez obzira na istinu, a ljubavi nema bez istine, pa tako ni tolerancije. Istina nije relativna, nego Utjelovljena Riječ Božja, Isus – Sin Božji.
„Imati jasnu vjeru, prema Vjerovanju Crkve, često se označava kao fundamentalizam. Dok se relativizam, odnosno prepustiti se `svakom vjetru doktrine amo – tamo`, čini jedinim stavom aktualnim u današnjem vremenu. Uspostavlja se diktatura relativizma koja ništa ne priznaje kao konačno i koja kao krajnje mjerilo ostavlja samo sebe i svoje želje”. (Benedikt XVI., Homilija, 18. travnja 2005.). Relativizam tako postavlja sebe kao posljednju mjeru svoga ega, svojih želja, svoga mišljenja i takvim stavom osoba sebi gradi zatvor unutar vlastitog postojanja. Stavimo li našim životom Boga na početak naših vrijednosti i vrlina, prihvatimo li Isusa kao Put, Istinu i Život, kao Vrata kroz koja prolazimo do Istine, bit ćemo dionici Istine koja oslobađa, dio slave Božje i mira kojeg Isus donosi svojim rođenjem, kako pjevaju anđeli u noći Isusova rođenja.
Papa Franjo će kao problem mentaliteta naših dana dodati i „diktaturu ravnodušnosti“. “Pazite, pazite, bolest ravnodušnosti opasnija je od raka”, upozorit će papa Franjo mlade. „Ako se preispitamo – svi smo mi pod utjecajem te sebične kulture. Dakle, potrebno je djelovati, pa i vi možete početi radeći na svojoj izgradnji… Bratstvo se ne može improvizirati, niti graditi samo na emocijama, sloganima i događajima… Ne, bratstvo je djelo koje svaka osoba čini na sebi zajedno s Gospodinom, s Duhom Svetim, koji stvara sklad između različitosti.“ (Papa Franjo, 29. 10. 2022.).
Braćo i sestre!
Ponuda zajedništva prijateljstva i ljubavi koju Bog pred nas stavlja Isusovim rođenjem snažan je izazov i poziv svakome od nas da budemo odgovorni Isusovi učenici i vjerodostojni svjedoci njegove blizine.
Jubilejska 2025. godina koje je pred nama neka nam pomogne ostvariti ovu blizinu zajedništva s Bogom i međusobno.
Zagovor Blažene Djevice Marije i naših zaštitnika neka nam u tome pomogne.
Još jednom svima, od srca, sretan i blagoslovljen Božić!
mons. Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
Foto: I. Grbić
Čitajte deklaracije: 10 sastojaka koji su opasni za zdravlje
Večeras na Adventu glazbena diva Zorica Kondža!
Horoskopski znakovi u božićnom kaosu: Tko je Djed Mraz, a tko Grinch?
Božićni filmovi za sve generacije: Ove klasike obožavaju svi
FOTOGALERIJA / Koncert Ivane Kindl i grupe Forum na Adventu u Zadru
Sretan Božić!
PRVI KRŠĆANSKI MUČENIK Danas slavimo blagdan sv. Stjepana
BADNJI DAN / Đir Zadrom by Saša Čuka
Katolici i protestanti danas slave Badnjak – evo što znači…
OBIČAJI / Danas se obilaze dragi ljudi: Sv. Stjepan je simbol oprosta i borbe protiv nepravde
(FOTO/VIDEO) GLAZBENI STUDIO LIBRETO I ZBOR LIBRETIĆI: Predbožićni koncert na Sveučilištu i novi videospot “Naš Božić”
(VIDEO) “RAKIJA” / Zadarski Kriptidi imaju novi singl i spot! Pogledajte…
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
