Hrvatska
HZZO obrisao 106.000 osiguranika. Još ih je 127.000 više od broja stanovnika!
HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika.
Procjenjuje se da će temeljem toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.
Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.
Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
Hladni pogon
U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine, dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj projekciji, iznosio još četiri milijuna eura. Ukupni je, dakle, godišnji trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini. U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.
Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.
Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.
Prijave i odjave
O tome je li se netko od njih u međuvremenu javio HZZO-u radi ponovne prijave, u Direkciji HZZO-a nemaju saznanja. Svakodnevno im se, kažu, novi osiguranici prijavljuju ili drugi odjavljuju, odnosno mijenjaju osnovu osiguranja. Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u, osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog školovanja.
Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.
Zdravstveno osiguranje je zakonska obaveza
Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu, osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.
Osobe koje se ne mogu osigurati kao članovi obitelji osiguranika ili prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i koje su nesposobne za samostalan život i rad, osiguravaju se na osnovi rješenja županije ili Grada Zagreba u okviru sustava socijalne skrbi. Ako osoba s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za osiguranje ni prema jednoj osnovi propisanoj Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ona se i dalje dužna zdravstveno osigurati i plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 85,72 eura mjesečno, poručuju iz Direkcije HZZO-a, piše Novi list.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa