Connect with us

Hrvatska

Toni Milun dao važan savjet o minusima u bankama: “Ako čekate, bit će kaos”

Objavljeno

-

Poznati matematičar Toni Milun u četvrtak je gostovao na N1 televiziji, gdje je podijelio svoje stručne savjete o upravljanju financijama,

Stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj

Milun je uvodno govorio o financijskoj pismenosti među hrvatskim građanima. Prema njegovim riječima, rezultati posljednjih istraživanja pokazali su blagi napredak u financijskoj pismenosti.

“Financijska pismenost ima tri dijela. Financijsko znanje pokazuje stalni napredak. Prije smo imali 60 posto točnih odgovora pa 65, sad smo došli na 70 posto točnih odgovora. Presudno je da su ljudi naučili što je inflacija, no, nažalost, to smo naučili na vlastitoj koži. Tu je jako veliki pomak”, kazao je.

Govoreći o financijskom ponašanju i odnosu prema novcu, Milun je primijetio blagi pad, ali je istaknuo da su žene često odgovornije u financijskim odlukama od muškaraca. “Oko 86 posto građana kaže da redovito plaća račune, 70 posto ih dobro razmisli prije nego što nešto kupi, a manje od pola ima neke dugoročne ciljeve. Ponašanje nam nije baš dobro, kao i odnos prema novcu. Mi bismo svi potrošili danas, ne bismo štedjeli”, kazao je.

“Zanimljivo je da nema povezanosti između te tri veličine. Recimo, mi matematičari imamo znanje o financijskoj pismenosti, ali to ne znači da ćemo se ponašati bolje. Ovi koji se dobro ponašaju, ne znači da imaju znanje. Znači, mora se raditi na sve tri komponente”, dodao je.

Milun će, inače, u devetom mjesecu održati četiri konferencije o financijskoj pismenosti. Bit će održane redom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a detalje možete pronaći na njegovoj web-stranici.

Utjecaj eura na financijsku situaciju

Govoreći o utjecaju eura na financijsku situaciju u Hrvatskoj, Milun je naglasio da je dolazak eura bio praćen povećanom inflacijom. “Nama je euro došao zajedno s inflacijom. Imali smo dva događaja istovremeno, druge države nisu to imale na takav način. Nažalost, nama se to dogodilo”, rekao je.

Prešutno prekoračenje i dopušteni minus

Milun se također dotaknuo teme prešutnog prekoračenja i dopuštenog minusa na bankovnim računima.

“Dopušteni minus je jako strogo reguliran i postoji nekakva kalkulacija da to smije biti negdje devet posto kada se zbroji kamatna stopa kad smo u minusu i naknada koju nam banke koriste za vođenje računa. Prešutno, s druge strane, ima jedno ograničenje, ali je puno blaže. Što znači da ako smo u prešutnom prekoraćenju, plaćamo veću kamatu. Što se dogodilo? Nama su banke, bez da smo znali, ukinule dopušteno i sve nam stavile u prešutno, digle kamatne stope i naknade. Kad je HNB to uočio, rekao je: ‘Stanite malo, idemo se dogovoriti’”, kazuje Milun.

Udijelio je potom važan savjet građanima o minusima.

“Sad je trenutno i ovo prešutno, koje je nama loše, dovedeno na razinu dopuštenog. Međutim, to neće zauvijek tako biti i trajat će još nekoliko mjeseci, najkasnije do početka ljeta sljedeće godine. Mi moramo zatražiti od banke da nam to prešutno postane dopušteno. Sad je posve svejedno koje imamo, ali ako mi to ne uvedemo, možete očekivati, ako ostane prešutno, da ćete imati veću kamatnu stopu, da ćete biti nezaštićeniji”, kazao je za N1 televiziju, navodeći potom jedan primjer.

“Recimo, ostanete bez posla, a imate dopušteno, banka će reći da ne možete imati minus, ali će vam dati rok od negdje 12 mjeseci da izađete iz minusa. Međutim, ako imate prešutno, banka će vam reći: ‘Izvoli u mjesec dana izići iz minusa.’ Dakle, to je vrlo, vrlo nepovoljnije”, rekao je.

Savjetuje da situaciju s minusima što prije regulirate s bankom. “Treba otići u banku ili preko aplikacije to riješiti, i to što prije. Nemojte čekati, znate što će se dogoditi ako ćete čekati šesti mjesec sljedeće godine? Bit će kaos”, rekao je.

Savjeti za štednju

Milun je skrenuo pažnju i na gubitak vrijednosti štednje u hrvatskim bankama zbog visoke inflacije i niskih kamata. Naime, prema pisanju hrvatskim medija, u tri godine štediše u hrvatskim bankama izgubile su čak 25 posto novca.

Predložio je, stoga, raznoliku diversifikaciju štednje, uključujući ulaganje u zlato, fondove i mirovinsku dobrovoljnu štednju. Također je spomenuo nove financijske tehnologije koje omogućuju povoljniju štednju putem investicija u kratkoročne obveznice.

“Ako mi stavimo novac u banku na oročenje, kamatne stope u većini banaka su od 0,5 do jedan posto, što je vrlo malo. Danas vam postoje već neke financijske aplikacije, gdje vi možete štedjeti puno povoljnije. Oni ulažu u tzv. kratkoročne obveznice i godišnja kamata je iznad tri posto. Oni su vrlo malo rizični, a zarada je ipak puno veća. Druga stvar je, nadam se, da će opet kao što su bile ove državne obveznice, da će ići opet trezorske obveznice i da će građani moći ulagati u to. To je slično kao narodne obveznice, ali ne na rok na dvije godine, nego na godinu dana. Nadam se da će biti ponuđeno građanima i da će biti veća kamatna stopa od tri. To je još jedna dobra prilika za građane”, savjetuje Milun.

Hoće li banke podići kamatne stope?

Milun ne očekuje da će banke povećati kamatne stope.

“Do prije nekoliko mjeseci sve velike banke imale su 0,01 posto. Ovo je već podignuto. Banke imaju prostora za podići, ali zapravo nemaju interesa za to. Zašto bi one nama sada davale veću kamatnu stopu? Hoće ako sada izađu trezorski zapisi i ako budu prinuđene da zadrže dio štednje u bankama”, kazao je.

Krediti i kamatne stope

Govoreći o kreditima, Milun je istaknuo važnost pažljivog odabira ponude.

“Dobro je iskoristiti ako radite u nekim firmama koje imaju ugovor s bankama i nude dobre kamate. Znam za jednu koja ima 2,6 posto, to je jako dobro iskoristiti. Trenutno nam banke nude fiksne stambene kredite s kamatnom stopom od četiri posto. Da nam je to netko prije 10 godina rekao, mi bismo rekli: ‘Wow, dobra prilika.’ To je dobra prilika, znate da će vam kamatna stopa biti četiri posto cijelo razdoblje”, kazao je, nakon čega je dao jednu zanimljivu usporedbu.

“Mi se danas zadužujemo, ako uzimamo stambene kredite, bolje nego Nijemci. To je posebno u Hrvatskoj jer mi imamo poseban zakon koji kaže: ‘Treba se izračunati kolika je prosječna kamatna stopa koju građani plaćaju kad imaju kredite. To je otprilike tri posto. Najveća promjenjiva koju banka može ponuditi je za 1/3 veća od tri posto”, rekao je.

Inflacija i njen utjecaj

Milun je govorio i o visokoj inflaciji u zemlji i njenim posljedicama na cijene usluga i proizvoda. Izrazio je nadu da će se situacija normalizirati.

“Mi imamo jednu od najvećih inflacija. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Moje iskustvo je da je sve poskupjelo. Strašno je koliko su usluge na more otišlo gore. Svi su iskoristili priliku koju su imali, ugostitelji, iznajmljivači… Ja bih volio da se to sve vrati u normalu”, kazao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu