Hrvatska
Toni Milun dao važan savjet o minusima u bankama: “Ako čekate, bit će kaos”
Poznati matematičar Toni Milun u četvrtak je gostovao na N1 televiziji, gdje je podijelio svoje stručne savjete o upravljanju financijama,
Stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj
Milun je uvodno govorio o financijskoj pismenosti među hrvatskim građanima. Prema njegovim riječima, rezultati posljednjih istraživanja pokazali su blagi napredak u financijskoj pismenosti.
“Financijska pismenost ima tri dijela. Financijsko znanje pokazuje stalni napredak. Prije smo imali 60 posto točnih odgovora pa 65, sad smo došli na 70 posto točnih odgovora. Presudno je da su ljudi naučili što je inflacija, no, nažalost, to smo naučili na vlastitoj koži. Tu je jako veliki pomak”, kazao je.
Govoreći o financijskom ponašanju i odnosu prema novcu, Milun je primijetio blagi pad, ali je istaknuo da su žene često odgovornije u financijskim odlukama od muškaraca. “Oko 86 posto građana kaže da redovito plaća račune, 70 posto ih dobro razmisli prije nego što nešto kupi, a manje od pola ima neke dugoročne ciljeve. Ponašanje nam nije baš dobro, kao i odnos prema novcu. Mi bismo svi potrošili danas, ne bismo štedjeli”, kazao je.
“Zanimljivo je da nema povezanosti između te tri veličine. Recimo, mi matematičari imamo znanje o financijskoj pismenosti, ali to ne znači da ćemo se ponašati bolje. Ovi koji se dobro ponašaju, ne znači da imaju znanje. Znači, mora se raditi na sve tri komponente”, dodao je.
Milun će, inače, u devetom mjesecu održati četiri konferencije o financijskoj pismenosti. Bit će održane redom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a detalje možete pronaći na njegovoj web-stranici.
Utjecaj eura na financijsku situaciju
Govoreći o utjecaju eura na financijsku situaciju u Hrvatskoj, Milun je naglasio da je dolazak eura bio praćen povećanom inflacijom. “Nama je euro došao zajedno s inflacijom. Imali smo dva događaja istovremeno, druge države nisu to imale na takav način. Nažalost, nama se to dogodilo”, rekao je.
Prešutno prekoračenje i dopušteni minus
Milun se također dotaknuo teme prešutnog prekoračenja i dopuštenog minusa na bankovnim računima.
“Dopušteni minus je jako strogo reguliran i postoji nekakva kalkulacija da to smije biti negdje devet posto kada se zbroji kamatna stopa kad smo u minusu i naknada koju nam banke koriste za vođenje računa. Prešutno, s druge strane, ima jedno ograničenje, ali je puno blaže. Što znači da ako smo u prešutnom prekoraćenju, plaćamo veću kamatu. Što se dogodilo? Nama su banke, bez da smo znali, ukinule dopušteno i sve nam stavile u prešutno, digle kamatne stope i naknade. Kad je HNB to uočio, rekao je: ‘Stanite malo, idemo se dogovoriti’”, kazuje Milun.
Udijelio je potom važan savjet građanima o minusima.
“Sad je trenutno i ovo prešutno, koje je nama loše, dovedeno na razinu dopuštenog. Međutim, to neće zauvijek tako biti i trajat će još nekoliko mjeseci, najkasnije do početka ljeta sljedeće godine. Mi moramo zatražiti od banke da nam to prešutno postane dopušteno. Sad je posve svejedno koje imamo, ali ako mi to ne uvedemo, možete očekivati, ako ostane prešutno, da ćete imati veću kamatnu stopu, da ćete biti nezaštićeniji”, kazao je za N1 televiziju, navodeći potom jedan primjer.
“Recimo, ostanete bez posla, a imate dopušteno, banka će reći da ne možete imati minus, ali će vam dati rok od negdje 12 mjeseci da izađete iz minusa. Međutim, ako imate prešutno, banka će vam reći: ‘Izvoli u mjesec dana izići iz minusa.’ Dakle, to je vrlo, vrlo nepovoljnije”, rekao je.
Savjetuje da situaciju s minusima što prije regulirate s bankom. “Treba otići u banku ili preko aplikacije to riješiti, i to što prije. Nemojte čekati, znate što će se dogoditi ako ćete čekati šesti mjesec sljedeće godine? Bit će kaos”, rekao je.
Savjeti za štednju
Milun je skrenuo pažnju i na gubitak vrijednosti štednje u hrvatskim bankama zbog visoke inflacije i niskih kamata. Naime, prema pisanju hrvatskim medija, u tri godine štediše u hrvatskim bankama izgubile su čak 25 posto novca.
Predložio je, stoga, raznoliku diversifikaciju štednje, uključujući ulaganje u zlato, fondove i mirovinsku dobrovoljnu štednju. Također je spomenuo nove financijske tehnologije koje omogućuju povoljniju štednju putem investicija u kratkoročne obveznice.
“Ako mi stavimo novac u banku na oročenje, kamatne stope u većini banaka su od 0,5 do jedan posto, što je vrlo malo. Danas vam postoje već neke financijske aplikacije, gdje vi možete štedjeti puno povoljnije. Oni ulažu u tzv. kratkoročne obveznice i godišnja kamata je iznad tri posto. Oni su vrlo malo rizični, a zarada je ipak puno veća. Druga stvar je, nadam se, da će opet kao što su bile ove državne obveznice, da će ići opet trezorske obveznice i da će građani moći ulagati u to. To je slično kao narodne obveznice, ali ne na rok na dvije godine, nego na godinu dana. Nadam se da će biti ponuđeno građanima i da će biti veća kamatna stopa od tri. To je još jedna dobra prilika za građane”, savjetuje Milun.
Hoće li banke podići kamatne stope?
Milun ne očekuje da će banke povećati kamatne stope.
“Do prije nekoliko mjeseci sve velike banke imale su 0,01 posto. Ovo je već podignuto. Banke imaju prostora za podići, ali zapravo nemaju interesa za to. Zašto bi one nama sada davale veću kamatnu stopu? Hoće ako sada izađu trezorski zapisi i ako budu prinuđene da zadrže dio štednje u bankama”, kazao je.
Krediti i kamatne stope
Govoreći o kreditima, Milun je istaknuo važnost pažljivog odabira ponude.
“Dobro je iskoristiti ako radite u nekim firmama koje imaju ugovor s bankama i nude dobre kamate. Znam za jednu koja ima 2,6 posto, to je jako dobro iskoristiti. Trenutno nam banke nude fiksne stambene kredite s kamatnom stopom od četiri posto. Da nam je to netko prije 10 godina rekao, mi bismo rekli: ‘Wow, dobra prilika.’ To je dobra prilika, znate da će vam kamatna stopa biti četiri posto cijelo razdoblje”, kazao je, nakon čega je dao jednu zanimljivu usporedbu.
“Mi se danas zadužujemo, ako uzimamo stambene kredite, bolje nego Nijemci. To je posebno u Hrvatskoj jer mi imamo poseban zakon koji kaže: ‘Treba se izračunati kolika je prosječna kamatna stopa koju građani plaćaju kad imaju kredite. To je otprilike tri posto. Najveća promjenjiva koju banka može ponuditi je za 1/3 veća od tri posto”, rekao je.
Inflacija i njen utjecaj
Milun je govorio i o visokoj inflaciji u zemlji i njenim posljedicama na cijene usluga i proizvoda. Izrazio je nadu da će se situacija normalizirati.
“Mi imamo jednu od najvećih inflacija. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Moje iskustvo je da je sve poskupjelo. Strašno je koliko su usluge na more otišlo gore. Svi su iskoristili priliku koju su imali, ugostitelji, iznajmljivači… Ja bih volio da se to sve vrati u normalu”, kazao je.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska5 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…