Hrvatska
NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje vodeći. SDP na 11,5 posto potpore
Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za kolovoz 2023. Ne samo po temperaturama, za nama je i po aktualnostima uzavrelih mjesec dana – od HEP-a i prodaje plina, izvanredne sjednice Sabora, oluja i poplava, cijena, turističke sezone. Istraživanje je provedeno od 1. do 20. kolovoza na uzorku od 989 punoljetnih građana.
HDZ je i dalje vodeći s 27,9 posto potpore sigurnih i vjerojatnih birača. Iako je podrška HDZ-u ovaj mjesec niža, u odnosu na prošli mjesec, nije statistički značajna, međutim, ovoga ljeta HDZ ipak nije plovio na onom proljetnom valu rejtinga iznad 30 posto. SDP je na 11,5 posto potpore. Malo se ovaj mjesec odvojio od Možemo, koji je na 10,4 posto, piše Dnevnik.hr.
Most je četvrti s 8,7 posto. Vodećih pet stranaka završava Domovinski pokret sa 6,5 posto.
IDS-u ide potpora 2,8 posto, HSU ima 2,1, HSS 1,7.
Socijaldemokrati Hrvatske broje 1,6, Odlučnost i pravednost također 1,6, a HNS 1,1 posto.
Sve ostale stranke zajedno imaju oko 7 posto potpore, dok je gotovo 17 posto neodlučnih birača.
Optimizam među građanima pada drugi mjesec za redom
Optimizam među građanima pada drugi mjesec zaredom. 74 posto građana smatra da zemlja ide u lošem smjeru, 17 posto njih taj smjer smatra dobrim. Kod 9 posto ispitanih nema ni euforije, ni razočaranja.
Podrška radu Vlade najniža u posljednjih godinu dana
I optimizam i podrška radu Vlade najniži su u posljednjih godinu dana. 70 posto ispitanika ne odobrava rad premijera Andreja Plenkovića i ostalih članova. Udio građana koji njihov rad podržavaju također je u padu drugi mjesec zaredom, i iznosi 23 posto. 7 posto ispitanih nema baš jasan stav kako bi ih ocijenili.
Podrška radu predsjednika viša nego prošli mjesec
Podrška radu predsjednika Zorana Milanovića nešto je viša nego prethodnog mjeseca – 37 posto. Što se tiče onih koji na rad predsjednika ne gledaju blagonaklono, otprilike su na istoj razini. Njih je 55 posto. Ni pohvale ni pokude predsjednik dobija od 8 posto ispitanih, piše Dnevnik.hr.
Tko je među političarima popularan, a tko baš i ne?
Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je vodeći prema pozitivnom dojmu, slijede ga Tomislav Tomašević, Božo Petrov i Ivan Penava. Međutim, u prvih pet ovoga mjeseca nema premijera Plenkovića. Njega je pretekla Karolina Vidović Krišto.
Na onoj drugoj ljestvici, prema negativnom dojmu – premijer se zadržao na drugom mjestu. Iza Milorada Pupovca. Slijedi ga Gordan Jandroković, pa Peđa Grbin i Hrvoje Zekanović.
Građani predsjednika, Vladu i Sabor ocijenili – dvojkom
Građani su se izjasnili i kako ocjenjuju rad hrvatskih institucija. Najbolje je prošao predsjednik s 2,49, Vlada je ocijenjena s ocjenom 2,15, a Sabor s 1,93.
Prema rezultatima istraživanja, da su danas izbori, izlaznost glasača bila bi manja u odnosu na prošli mjesec – 63 posto ih kaže da bi izašlo, a 31 posto ne bi. Dvoumi se njih 6 posto.
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. kolovoza na 989 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet3 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!