Hrvatska
Uskoro dolazi novi sustav plaćanja autocesta: Ovo je sve što trebate znati
Naplatne kućice bi uskoro mogle postati prošlost, a zamijenit će ih potpuno novi model kakav trenutno ne postoji niti u jednoj drugoj europskoj zemlji. To otvara brojna pitanja kod mnogih vozača.
Zbog ulaska u Schengen ovoga ljeta nismo morali slušati vijesti o gužvama na zapadnim i sjevernim granicama, no zato smo imali prilike slušati o gužvama na našim autocestama zbog najezde što stranih, što domaćih turista.
Hrvatske autoceste (HAC) se često hvale rekordnim brojem automobila koji su prošli kroz njihove naplatne kućice. Tako su i nedavno objavili da je tijekom proteklog vikenda, od 25. do 27. kolovoza, na autocestama zabilježen promet od 937.584 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 6,37 milijuna eura bez PDV-a.
Navode kako je riječ o još jednom rastu jer je u usporedivom vikendu prošle godine zabilježen je promet od 847.338 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,92 milijuna eura bez PDV-a, tako da je promet vozila ovoga vikenda bio veći za 11 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8 posto, priopćio je HAC.
Potpuno novi model naplate
I taj vikend nije izuzetak jer je od 01. 01. do 27. kolovoza ove godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 47.623.078 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 299.898.498 eura bez PDV-a. Drugim riječima, ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Drugim riječima, promet na naplatnim kućicama raste iz godine u godinu, li i gužve. Osim toga one i koštaju. Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je gostujući u Novom danu, da HAC mjesečno troši 1,7 milijuna eura na rad kućica.
Stoga se Hrvatska odlučila na novi model koji bi u potpunosti ukinuo naplatne kućice. Znamo da postoje dva modela naplate cestarina, a to su naplatne kućice gdje se naplaćuje prijeđena udaljenost i vinjete gdje se naplaćuje vrijeme korištenja ceste. No Vlada se odlučila za treći, potpuno novi model.
“HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je za N1 još jedan bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Kada stiže novi sustav?
Kako su nam objasnili iz HAC-a, u tijeku je postupak pregleda i ocjene ponuda dobivenih u otvorenom postupku javne nabave novog sustava elektroničke naplate cestarine.
O točnim rokovima će se više tek nakon sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, s time da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja odabranog ponuditelja u posao. Znači da novi sustav ne treba očekivati prije 2025. godine.
Koliko će i hoće li uopće novi sustav donijeti veće prihode od autocesta teško je reći jer oni ovise o broju vozila i cijeni same cestarine. No ono što se zna jest da po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama. Kako su potvrdili iz HAC-a, one će biti sukcesivno uklanjane kako bi se u potpunosti postigla što veća protočnost prometa.
Drugim riječima, novi bi model trebao omogućiti prolazak 3.000 vozila po satu, dok naplatne kućice imaju protok od tek 200 vozila, ako se radi o blagajni, odnosno 350 ako se radi o automatu za naplatu. Kada znamo da je riječ o sustavu koji dopušta prolazak naplatne točke pri brzini do maksimalnih 130 km/h onda je jasno zašto bi fluktuacija prometa trebala biti puno brža.
Koliko će koštati novi sustav?
S obzirom na to da postupak javne nabave još traje ne možemo precizno reći koliko će koštati implementacija sustava. Znamo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2019. procijenilo da će investicija koštati do 570 milijuna kuna, odnosno nešto iznad 75 milijuna eura.
Ponude koje su pristigle kreću se od 80 do 220 milijuna eura, tako da već sada možemo zaključiti da će investicija biti skuplja od predviđenog. Tomu treba pribrojiti i cijenu uklanjanja naplatnih kućica za koje je Ministarstvo 2019. procijenilo da će koštati oko 150 milijuna kuna (20 milijuna eura), ali ta je cifra, ako pridodamo inflaciju, danas vjerojatno znatno viša.
“Radnici koji sada rade na naplati cestarine će i dalje ostati na poslu. Dobar dio njih, oko 300 osoba, u sljedeće dvije godine stječe uvjet za mirovinu i oni će otići van s otpremninom. Na kraju će po projekcijama i faliti radnika”, rekao nam je predsjednik Nezavisnog cesarskog sindikata u HAC-u, Anđelko Kasunić.
Iz Ministarstva su također 2019. naglasili da bi za održavanje takvog sustava trebalo godišnje koštati 55 milijuna kn (7,3 milijuna eura) za prve godine, a nakon što bio dio korisnika prešao na ENC uređaje, oko 45 milijuna kuna (6 milijuna eura).
Kako će sustav funkcionirati za vozače?
U ovom trenutku znamo da se radi o naplati cestarine u slobodnom protoku vozila, dakle bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na tehnologiji automatskog prepoznavanja registarskih pločica.
Riječ je o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a sličan koriste i Mađarska i Slovenija jer su nove digitalne vinjete vezane za registraciju vozila.
I sada imamo elektronski sustav vidu elektronske naplate cestarine (ENC), ali to ipak nije sustav bez rampi i zaustavljanja pa se stoga odustalo od njegove nadogradnje.
Korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.
Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). To bi pak gužve s naplatnih kućica moglo preseliti na te navedene punktove, ali sličan problem imali bismo i s vinjetama.
Znači li to da novi sustav u potpunosti ukida gotovinsko plaćanje?
Izravno gotovinsko plaćanje na autocesti više neće biti moguće jer nema zaustavljanja prometa, no to ne znači da korisnici npr. nadoplatu ENC-a na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta d.o.o. ili benzinskim postajama neće kao i do sada moći plaćati gotovinom, pojašnjavaju u HAC-u.
Što u slučaju prolaska bez plaćanja?
Dok će neki u novom sustavu tražiti rupu kako bi se mogli švercati, postoje i oni koji će se zateći na autocesti bez da su ju platili iz čistog ne znanja (li ne čitanja znakova).
Kako su nam objasnili u HAC-u, to će biti kažnjivo, a koliko će iznositi kazna još se ne zna jer zakon je tek u pripremi.
“Po uzoru na bilo koju drugu zemlju koja je uvela sličan sustav naplate, izbjegavanje plaćanja cestarine će se sankcionirati sukladno odredbama novog Zakona o naplati cestarine, koji je u pripremi”, odgovorili su nam.
Neplatiše će sustav sam prepoznati putem portala na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja, a njihov točan broj i razmještaj definirat će se u drugoj fazi projekta.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!