Hrvatska
Odgoda početka škole zbog vrućine i turizma: Što kažu građani, a što stručnjaci?
Zbog visokih temperatura i očito produljenja ljeta ponovno je aktualizirano pitanje bi li se početak školske godine trebao prilagoditi novim okolnostima i odgoditi do sredine rujna. U nekim, osobito dalmatinskim, županijama takvu ideju podupiru.
Klupe u praznim učionicama od ponedjeljka će opet grijati đaci prvaci. No, nakon tjedna toplinskog vala u državi koja uvelike ovisi o turizmu, postavlja se pitanje bi li se početak nastave trebao odgoditi.
Evo što kažu djeca i odrasli:
“Daaa! Apsolutno, slažem se. Do 1. listopada, naravo, kao i studenti.”
“Ne želim odgodu, fali mi škola. Lijepo mi je ići u školu.”
“Mislim da ne, ne. Pa dovoljno im je. Koliko dobiju sad, dva mjeseca… Pa toliko smo i mi dobivali.”
“Da, da. Čak i u Zagrebu. Iz drugih razloga, ne toliko turističkih. Ja sam na Učiteljskom fakultetu. Iz toga što bi se moglo napraviti više pauza tijekom školske godine, a ne samo jako veliko tijekom ljeta, prevelika je razlika.”
I profesori u školama smatraju da se slobodni dani mogu bolje rasporediti kroz godinu.
Dajana Macik, profesorica engleskog i njemačkog, kaže: “Puno toga vezanog za početak školske godine bi se riješilo kad bi se samo složio kalendar koji nema 183 radna dana kao ovogodišnji. Ta odgoda bi svakako pomogla s ovim ekstremnim vrućinama koje nam prognoziraju i za deveti mjesec.”
Turistička mjesta – apsolutno za!
S ekstremnim vrućinama posebno se teško nositi đacima na jugu Hrvatske.
“To bi svakako trebalo početi kasnije jer mi posebno ovdje na moru, na obali, vrućine su još jako velike i mislim da je prvi ponedjeljak u devetom mjesecu prerano”, ističe Davor Bučević, ravnatelj OŠ Bol u Splitu i dodaje: “Možda bi trebalo uskršnje praznike skratiti za jedan tjedan jer vidimo da se ljudi ove godine bune i na ovaj skijaški tjedan. Ne mora biti u isto vrijeme u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj. Mislim da županije mogu jako dobro to iskoordinirati na nivou lokalne samouprave.”
I u Rijeci podupiru ideju spuštanja odluke o početku nastave na lokalne razine, ovisno o tome je li grad fokusiran na turističku sezonu ili ne.
“Mi u Gradu Rijeci spremni smo za početak školske godine 4. rujna, ali naravno da nemamo ništa protiv inicijativa drugih jedinica lokalne samouprave ako to utječe na njihovu organizaciju da se taj rok prolongira. Pretpostavljam da se radi o turističkoj sezoni u Dalmaciji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ili Istri koje primjerice sigurno trebaju dodatnih tjedan dana”, kaže nam zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan.
“Naši đaci već sad imaju najmanji broj sati nastave u Europi”
Ministrica Blaženka Divjak u svom je mandatu 2019. odlučila produžiti ljetne praznike – zbog visokih temperatura. No, smatra da je bitnije učenicima omogućiti adekvatne uvjete.
“Nema baš puno smisla odgađati početak školske godine za tjedan ili dva. Ono što ima smisla je opremiti škole da ti uvjeti u kojima učenici uče budu adekvatni. Naši učenici, nažalost, imaju najmanji broj sati nastave trenutno od svih europskih država, ne samo članica EU-a nego općenito. To sigurno utječe na rezultate jer ako nemate vremena da nešto naučite i ponovite, onda zaostajete za drugima”, ističe Divjak.
Kako ne bi zaostajali, potreban je zdrav omjer rada i odmora. Prema nizu istraživanja koje ističe bivša ministrica Divjak, za mentalno zdravlje učenika najbolja bi bila filozofija manjih odmora raspoređenih kroz godinu. ))I ne samo to, dodatni tjedan ili dva praznika u rujnu mogao bi potaknuti domaće turiste na odlazak na Jadran jer su u postsezoni povoljniji i aranžmani.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa