Connect with us

Hrvatska

Odgoda početka škole zbog vrućine i turizma: Što kažu građani, a što stručnjaci?

Objavljeno

-

Zbog visokih temperatura i očito produljenja ljeta ponovno je aktualizirano pitanje bi li se početak školske godine trebao prilagoditi novim okolnostima i odgoditi do sredine rujna. U nekim, osobito dalmatinskim, županijama takvu ideju podupiru.

Klupe u praznim učionicama od ponedjeljka će opet grijati đaci prvaci. No, nakon tjedna toplinskog vala u državi koja uvelike ovisi o turizmu, postavlja se pitanje bi li se početak nastave trebao odgoditi.

Evo što kažu djeca i odrasli:

“Daaa! Apsolutno, slažem se. Do 1. listopada, naravo, kao i studenti.”

“Ne želim odgodu, fali mi škola. Lijepo mi je ići u školu.”

“Mislim da ne, ne. Pa dovoljno im je. Koliko dobiju sad, dva mjeseca… Pa toliko smo i mi dobivali.”

“Da, da. Čak i u Zagrebu. Iz drugih razloga, ne toliko turističkih. Ja sam na Učiteljskom fakultetu. Iz toga što bi se moglo napraviti više pauza tijekom školske godine, a ne samo jako veliko tijekom ljeta, prevelika je razlika.”

I profesori u školama smatraju da se slobodni dani mogu bolje rasporediti kroz godinu.

Dajana Macik, profesorica engleskog i njemačkog, kaže: “Puno toga vezanog za početak školske godine bi se riješilo kad bi se samo složio kalendar koji nema 183 radna dana kao ovogodišnji. Ta odgoda bi svakako pomogla s ovim ekstremnim vrućinama koje nam prognoziraju i za deveti mjesec.”

Turistička mjesta – apsolutno za!

S ekstremnim vrućinama posebno se teško nositi đacima na jugu Hrvatske.

“To bi svakako trebalo početi kasnije jer mi posebno ovdje na moru, na obali, vrućine su još jako velike i mislim da je prvi ponedjeljak u devetom mjesecu prerano”, ističe Davor Bučević, ravnatelj OŠ Bol u Splitu i dodaje: “Možda bi trebalo uskršnje praznike skratiti za jedan tjedan jer vidimo da se ljudi ove godine bune i na ovaj skijaški tjedan. Ne mora biti u isto vrijeme u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj. Mislim da županije mogu jako dobro to iskoordinirati na nivou lokalne samouprave.”

I u Rijeci podupiru ideju spuštanja odluke o početku nastave na lokalne razine, ovisno o tome je li grad fokusiran na turističku sezonu ili ne.

“Mi u Gradu Rijeci spremni smo za početak školske godine 4. rujna, ali naravno da nemamo ništa protiv inicijativa drugih jedinica lokalne samouprave ako to utječe na njihovu organizaciju da se taj rok prolongira. Pretpostavljam da se radi o turističkoj sezoni u Dalmaciji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ili Istri koje primjerice sigurno trebaju dodatnih tjedan dana”, kaže nam zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan.

“Naši đaci već sad imaju najmanji broj sati nastave u Europi”

Ministrica Blaženka Divjak u svom je mandatu 2019. odlučila produžiti ljetne praznike – zbog visokih temperatura. No, smatra da je bitnije učenicima omogućiti adekvatne uvjete.

“Nema baš puno smisla odgađati početak školske godine za tjedan ili dva. Ono što ima smisla je opremiti škole da ti uvjeti u kojima učenici uče budu adekvatni. Naši učenici, nažalost, imaju najmanji broj sati nastave trenutno od svih europskih država, ne samo članica EU-a nego općenito. To sigurno utječe na rezultate jer ako nemate vremena da nešto naučite i ponovite, onda zaostajete za drugima”, ističe Divjak.

Kako ne bi zaostajali, potreban je zdrav omjer rada i odmora. Prema nizu istraživanja koje ističe bivša ministrica Divjak, za mentalno zdravlje učenika najbolja bi bila filozofija manjih odmora raspoređenih kroz godinu. ))I ne samo to, dodatni tjedan ili dva praznika u rujnu mogao bi potaknuti domaće turiste na odlazak na Jadran jer su u postsezoni povoljniji i aranžmani.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu