Hrvatska
Počinje nova nastavna godina, u klupe će sjesti 450 tisuća učenika
Danas počinje nova nastavna godina, a u školske će klupe sjesti oko 450 tisuća učenika. Od toga, u osnovne škole njih oko 300 tisuća, s time da broj prvašića i dalje pada. Danas je prvi nastavni dan za njih oko 35 tisuća. U srednjim školama bit će oko 145 tisuća učenika. Početak nove nastavne godine bit će posebno izazovan za učenike i nastavnike u 62 osnovne škole diljem zemlje koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole.
Sve je u znaku početka nove nastavne godine, Tatjana Lisičin za HTV razgovarala je s Davorom Bučevićem, ravnateljem OŠ Bol, i saznala u kakvim se uvjetima učenici vraćaju u školske klupe na splitskom području. Ravnatelj je istaknuo da ove godine škola ima oko 20-tak učenika prvih razreda više.
– Stalno imamo jedan trend povećanja broja djece najvjerojatnije zbog toga što smo prije četiri godine uveli program produženog boravka. Za ovu školsku godinu upisujemo dva razreda po 16 učenika prvih razreda i još taj treći razred gdje se upisuje 26 učenika produženog boravka gdje djeca borave do 16 i 30 što je očito i potreba roditelja te društva u kojem živimo, kazao je Bučević.
Bučević je objasnio da je Osnovna škola Bol jedna od škola koja je mogla ući u projekt cjelodnevne nastave jer rade u jutarnjoj smjeni, ali dodaje kako nisu stvoreni preduvjeti za tako nešto.
– 300 tisuća eura dati nekoj školi, možemo doraditi okoliš i slično, ali nemamo kuhinje, nemamo neke druge preduvjete nije to samo doći u školu, moraju postojati uvjeti da bi se djeca angažirano bavila školom za vrijeme dok su tu, objasnio je ravnatelj.
Ravnatelj je dodao kako su škole stavljene pred gotov čin i da je par mjeseci za odluku malo.
U osnovnim školama ovaj su se tjedan užurbano pripremali za ovaj dan. Udžbenici su na klupama, natpisi dobrodošlice za najmlađe na svome mjestu. Uvježbane su i priredbe za prvi dan nastave.
– U školi su mi prijatelji, u školi je lijepo čitati, učiti da budeš pametan, poručila je Nensi, OŠ Bol, Split.
I ove godine u školske klupe sjest će manje prvaša nego godinu prije, oko 35 000.
– Na razini županije 400 učenika manje nego lani. Ove godine imamo 175 učenika 1. razreda više, što je jako zanimljivo, rekao je Đuro Baleović, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, SDŽ.
Cjelodnevna škola, novi izazovi
Pred više od 12 000 učenika 62. škole koje su uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole novi su izazovi. Imat će pojačanu satnicu hrvatskog jezika, matematike, glazbene, likovne kulture, zadaće će pisati u školi, dobit će i nove predmete.
– Djeca će boraviti u školi nešto duže, ali vjerujem da ono što ćemo im ponuditi će biti vrijedno tog boravka u školi, poručila je Helena Knežević, ravnateljica OŠ Podolice, Koprivnica.
– Cilj tog predmeta je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja kod djece, objasnio je dr. sc. Bruno Ćurko, autor udžbenika i kurikula za predmet “Svijet i ja”.
Pomoćnici u nastavi
Pomoćnici u nastavi osigurani su za većinu učenika s teškoćama, ali ne i sve njih, a od županije do županije razlikuje se koliko će biti plaćeni.
– Uvjeti rada su ok, kolektivom sam prezadovoljna, ali plaća nije baš za pohvalit se, kaže Marina Rogić, pomoćnica u nastavi, OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec.
– U našoj županiji su bili plaćeni 35 kn neto po satu, godinu prije 32 kn, rekao je Ivica Radanović, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka županija.
Svi će osnovnoškolci imati besplatne udžbenike, u mnogim sredinama i radne bilježnice te ostali pribor.
Osiguran subvencionirani prijevoz za srednjoškolce
Ove godine lakše će disati srednjoškolci putnici, odluka o subvenciji prijevoza – mnogima je spas.
– Moguće da neki učenici ne bi mogli dolaziti u školu uz sve ove izdatke. Moramo biti svjesni da oni moraju ne samo doći, nego i pojesti nešto, roditelji moraju kupiti knjige, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole, Varaždin.
– Ja putujem od Sv Ivana Zeline u Varaždin, svaki dan po 60 km i do sada sam plaćala 410 kuna prijevoz, istaknula je Mateao, učenica.
I dok neki roditelji kalkuliraju što djeci kupiti sada, a što možda idući mjesec, ima općina koje svojim đacima pružaju standard kakav se samo poželjeti može.
– Mi im omogućavamo mnogo toga što druge sredine nemaju. Država se pobrinula za besplatne udžbenike, a mi im kupujemo kompletan radni materijal, sufinanciramo i produženi boravak, rekao je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj, otok Krk.
– Plaćamo razne ekskurzije, nagrađujemo najbolje učenike, kupujemo tablete, opremu sve što škola uputi kao zahtjev, istaknula je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Vis.
Nacionalni ispiti
I ove školske godine pisat će se nacionalni ispiti. Budući da je bilo dosta nezadovoljstva, dobar savjet nikada ne treba odbaciti.
– Moje mišljenje o nacionalnim ispitima, ovakvi kakvi su bili do sada i u terminu u kojem su se održavali, nije baš pozitivno. Mislim da bi trebalo mijenjati na nekoj višoj razini, jer ovako većina učenika to neozbiljno shvaća, rekla je Snježana Odak Hrkač, ravnateljica II.OŠ Čakovec.
Dislocirana nastava
Nastava ipak neće početi u svim školama koje su oštećene u nevremenu. Nakon prosvjeda roditelja, umjesto svakodnevnog prijevoza u susjedne škole, učenici iz Retkovaca ostat će u svom mjestu.
– To je odvijanje nastave u društvenom domu u Retkovcima, dobili su suglasnost općine jer je u njihovom vlasništvu, ali uz adaptaciju od 40.000 eura, kaže Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan.
A za uspješnu i kvalitetnu školsku godinu, iz komore socijalnih pedagoga poručuju svim učenicima, roditeljima i učiteljima: ocjene nisu jedino mjerilo uspjeha, ne sramite se potražiti pomoć i pružiti ruku podrške onima oko vas.
Praznici u svakom godišnjem dobu
Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024. a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.
Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.
Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.
Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.
Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.
Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!