Connect with us

Hrvatska

Počinje nova nastavna godina, u klupe će sjesti 450 tisuća učenika

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Danas počinje nova nastavna godina, a u školske će klupe sjesti oko 450 tisuća učenika. Od toga, u osnovne škole njih oko 300 tisuća, s time da broj prvašića i dalje pada. Danas je prvi nastavni dan za njih oko 35 tisuća. U srednjim školama bit će oko 145 tisuća učenika. Početak nove nastavne godine bit će posebno izazovan za učenike i nastavnike u 62 osnovne škole diljem zemlje koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole.

Sve je u znaku početka nove nastavne godine, Tatjana Lisičin za HTV razgovarala je s Davorom Bučevićem, ravnateljem OŠ Bol, i saznala u kakvim se uvjetima učenici vraćaju u školske klupe na splitskom području. Ravnatelj je istaknuo da ove godine škola ima oko 20-tak učenika prvih razreda više. 

– Stalno imamo jedan trend povećanja broja djece najvjerojatnije zbog toga što smo prije četiri godine uveli program produženog boravka. Za ovu školsku godinu upisujemo dva razreda po 16 učenika prvih razreda i još taj treći razred gdje se upisuje 26 učenika produženog boravka gdje djeca borave do 16 i 30 što je očito i potreba roditelja te društva u kojem živimo, kazao je Bučević. 

Bučević je objasnio da je Osnovna škola Bol jedna od škola koja je mogla ući u projekt cjelodnevne nastave jer rade u jutarnjoj smjeni, ali dodaje kako nisu stvoreni preduvjeti za tako nešto. 

– 300 tisuća eura dati nekoj školi, možemo doraditi okoliš i slično, ali nemamo kuhinje, nemamo neke druge preduvjete nije to samo doći u školu, moraju postojati uvjeti da bi se djeca angažirano bavila školom za vrijeme dok su tu, objasnio je ravnatelj. 

Ravnatelj je dodao kako su škole stavljene pred gotov čin i da je par mjeseci za odluku malo. 

U osnovnim školama ovaj su se tjedan užurbano pripremali za ovaj dan. Udžbenici su na klupama, natpisi dobrodošlice za najmlađe na svome mjestu. Uvježbane su i priredbe za prvi dan nastave.

– U školi su mi prijatelji, u školi je lijepo čitati, učiti da budeš pametan, poručila je Nensi, OŠ Bol, Split.

I ove godine u školske klupe sjest će manje prvaša nego godinu prije, oko 35 000.

– Na razini županije 400 učenika manje nego lani. Ove godine imamo 175 učenika 1. razreda više, što je jako zanimljivo, rekao je Đuro Baleović, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, SDŽ.

Cjelodnevna škola, novi izazovi

Pred više od 12 000 učenika 62. škole koje su uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole novi su izazovi. Imat će pojačanu satnicu hrvatskog jezika, matematike, glazbene, likovne kulture, zadaće će pisati u školi, dobit će i nove predmete.

– Djeca će boraviti u školi nešto duže, ali vjerujem da ono što ćemo im ponuditi će biti vrijedno tog boravka u školi, poručila je Helena Knežević, ravnateljica OŠ Podolice, Koprivnica.

– Cilj tog predmeta je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja kod djece, objasnio je dr. sc. Bruno Ćurko, autor udžbenika i kurikula za predmet “Svijet i ja”.

Pomoćnici u nastavi

Pomoćnici u nastavi osigurani su za većinu učenika s teškoćama, ali ne i sve njih, a od županije do županije razlikuje se koliko će biti plaćeni.

– Uvjeti rada su ok, kolektivom sam prezadovoljna, ali plaća nije baš za pohvalit se, kaže Marina Rogić, pomoćnica u nastavi, OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec.

– U našoj županiji su bili plaćeni 35 kn neto po satu, godinu prije 32 kn, rekao je Ivica Radanović, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka županija.

Svi će osnovnoškolci imati besplatne udžbenike, u mnogim sredinama i radne bilježnice te ostali pribor.

Osiguran subvencionirani prijevoz za srednjoškolce

Ove godine lakše će disati srednjoškolci putnici, odluka o subvenciji prijevoza – mnogima je spas.

– Moguće da neki učenici ne bi mogli dolaziti u školu uz sve ove izdatke. Moramo biti svjesni da oni moraju ne samo doći, nego i pojesti nešto, roditelji moraju kupiti knjige, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole, Varaždin.

– Ja putujem od Sv Ivana Zeline u Varaždin, svaki dan po 60 km i do sada sam plaćala 410 kuna prijevoz, istaknula je Mateao, učenica.

I dok neki roditelji kalkuliraju što djeci kupiti sada, a što možda idući mjesec, ima općina koje svojim đacima pružaju standard kakav se samo poželjeti može.

– Mi im omogućavamo mnogo toga što druge sredine nemaju. Država se pobrinula za besplatne udžbenike, a mi im kupujemo kompletan radni materijal, sufinanciramo i produženi boravak, rekao je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj, otok Krk.

– Plaćamo razne ekskurzije, nagrađujemo najbolje učenike, kupujemo tablete, opremu sve što škola uputi kao zahtjev, istaknula je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Vis.

Nacionalni ispiti

I ove školske godine pisat će se nacionalni ispiti. Budući da je bilo dosta nezadovoljstva, dobar savjet nikada ne treba odbaciti.

– Moje mišljenje o nacionalnim ispitima, ovakvi kakvi su bili do sada i u terminu u kojem su se održavali, nije baš pozitivno. Mislim da bi trebalo mijenjati na nekoj višoj razini, jer ovako većina učenika to neozbiljno shvaća, rekla je Snježana Odak Hrkač, ravnateljica II.OŠ Čakovec.

Dislocirana nastava

Nastava ipak neće početi u svim školama koje su oštećene u nevremenu. Nakon prosvjeda roditelja, umjesto svakodnevnog prijevoza u susjedne škole, učenici iz Retkovaca ostat će u svom mjestu.

– To je odvijanje nastave u društvenom domu u Retkovcima, dobili su suglasnost općine jer je u njihovom vlasništvu, ali uz adaptaciju od 40.000 eura, kaže Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan.

A za uspješnu i kvalitetnu školsku godinu, iz komore socijalnih pedagoga poručuju svim učenicima, roditeljima i učiteljima: ocjene nisu jedino mjerilo uspjeha, ne sramite se potražiti pomoć i pružiti ruku podrške onima oko vas. 

Praznici u svakom godišnjem dobu

Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024. a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.

Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.

Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.

Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.

Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.

Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu