Hrvatska
Metoda “prvo plati sebi”: Milun otkriva kako popraviti kućni budžet u doba inflacije
Kako gospodariti kućnim budžetom u doba galopirajuće inflacije i može li se ipak nešto uštedjeti?
“Jako teško, baš su izdani i rezultati financijske pismenosti. Znači, bilo je istraživanje prošle godine, 2000. godine štedjelo je 68 posto ljudi, sada 51 posto. To je jednostavno sasvim normalno. Ljudi štede manje jer nemaju. Neki mogu štedjeti, mislim imamo više od 30 milijardi eura na štednji mi Hrvati”, rekao je za RTL Direkt profesor matematike i financijski vloger Toni Milun.
Priznaje da je i njemu tijekom godišnjeg odmora “procurilo” dosta novca.
“Kuglicu sladoleda ni jednu nisam kupio. U dućanu je bilo za euro, a nisam toliki ljubitelj sladoleda. Ali curilo mi je, znao sam par puta otići u restoran neki i cijene su negdje bile stvarno velike. Inače provjeravam na Google maps, gledam i ocjenu i cijenu, ali to nije toliko ažurirano. Cijene su otišle gore, tako da su i meni procurili novci, što mi nije drago”, dodaje Milun.
Uzmite papir i olovku
Kaže da je baš otkazao jednu od pretplata za TV streaming koju je imao, jer je shvatio da mu je besmisleno, kao i da bi bilo uputno manje naručivati hranu, jer je to redovito dosta skupo.
Svima preporučuje da uzmu papir i olovku i svakodnevno zapisuju sve troškove kako bi utvrdili gdje novac curi.
Korisno bi bilo držati se i metode “prvo plati sebi”.
“To je metoda prvo plati budućem sebi. Nemoj kupiti novu majicu, nego plati za svoju budućnost. Izdvoji ili za mirovinu ili za budućnost tako da ti se to ukamaćuje i oplođuje. No ne mogu to svi. Nekima treba i državna pomoć, primjerice umirovljenici ne mogu štedjeti ili oni koji su na minimalcima. Država mora uskočiti, ali ovi koji imaju iznadprosječne plaće, i dalje tu postoji prostor za štednju i plaćanje prvome sebi.
Mi imamo to neko ponašanje u Hrvatskoj, baš su rezultati istraživanja su pokazali da naše znanje nije toliko loše. Znanje nam je okej, ali naše ponašanje. Ljudi ne plaćaju račune na vrijeme, ne štede i odnos. To je ono ‘živi se za danas’, nemamo osjećaj da je dobro ulagati za budućnost. Kad se usporedi s drugim državama, mi smo daleko ispod prosjeka po stavovima i po ponašanju i recimo mogli bi se ugledati na Slovence koji su tu izvrsni. Oni su 2019./2020. dijelili prvo mjesto s Hong Kongom”, tumači Milun.
Slovenci bolji
Što to Slovenci rade bolje od nas?
“Evo jedna sitnica, kad su uvodili euro, kad su cijene skakale u trgovinama, oni su jednostavno odlučili ‘tu više neću dolaziti, mijenjam trgovinu’. Mi smo u Hrvatskoj dosta robovi navika, teško mijenjamo svoje navike. Evo sada je jesen, prilika da možda promijenimo jednu naviku. Možda ne odemo na kavu koja nam se ne sviđa, ili ne naručujemo hranu. Plaćaju se neke pretplate koje zaista ne trebaju. Ionako ne možemo uživati u svemu, ja ne ispunim sve svoje želje, možda se sad odreći još jedne koja nam ne donosi toliko zadovoljstva.”, zaključuje Milun, prenosi Danas.hr.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa