Hrvatska
PREMIJEROVA NAJAVA: Novi sveobuhvatan paket mjera za zaštitu od inflacije na sjednici Vlade idući tjedan
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je nakon redovite sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, da će Vlada novi paket mjera za zaštitu od inflacije donijeti idućeg tjedna, na sjednici 14. rujna, te pritom istaknuo kako će paket biti sveobuhvatan, ciljan i usmjeren na najugroženije i na taj način omogućiti građanima zadržavanje standarda.
‘Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle i specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i u uslužnim aktivnostima, hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije”, rekao je premijer.
Istaknuo je da se treba osvrnuti na činjenicu da su u mandatu ove Vlade, od 2016. do danas, realno plaće povećane za 20 posto u odnosu na inflatorne pritiske.
”Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.150 eura, a 2016., prije sedam godina, bila je 749 eura. To je 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2022. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća bila je primjerice od 2009. do 2016. povećana samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije”, kazao je.
Dodao je kako se na stranačkom sastanku također govorilo o ostalim aktualnim političkim temama poput današnjeg posjeta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. Raspravljalo se o nizu pitanja suradnje s Crnom Gorom, kao što su potpora Europskom putu Crne Gore i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu.
Riječi je bilo i o susretu s predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Gracielom Gatti Santanom kojoj je premijer Plenković izrazio nezadovoljstvo odlukom u vezi ratnog zločinca Franka Simatovića koji pušten na privremenu slobodu. Također, na sastanku je izraženo i očekivanja da daljnja suradnja s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima.
Vezano uz novi paket mjera, premijer je upitan hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.
”Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji”, odgovorio je Plenković.
Borba protiv inflacije
Upitan kakav je zaključak HNB-a vezano uz tvrdnje da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedan od uzroka ovakve inflacije, Plenković je rekao kako vjeruje da će guverner nastupiti sam i komentirati situaciju s inflacijom te pritom podsjetio koje su mogućnosti različitih stupova vlasti u odnosu na inflaciju.
”Možemo se boriti protiv nje mjerama monetarne politike. Kad je riječ o inflaciji, to je primjerice povećanje kamatnih stopa, ovo što radi Europska središnja banka. Na taj način povećate cijenu novca, s time smanjite potražnju. Kad je smanjena potražnja, onda bi cijene trebale ići dolje. Drugi elementi su elementi fiskalne politike, ono što radi Vlada, a primjerice, jedan od načina je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit. U njega smo sa strane prihoda imali oko 235 milijuna eura. To je značajan prihod koji kasnije država može redistribuirati onima kojima je najpotrebniji, primjerice za naše umirovljenike. Tako je svaki paket od pet velikih paketa pomoći hrvatskim umirovljenicima, koji su obuhvatili oko 700.000 umirovljenika, bio vrijedan između 60 i 65 milijuna eura.”
Treća kategorija koju Vlada može donositi, a koja nije fiskalnog, nego administrativnog karaktera, jest ograničavati cijene pojedinih proizvoda što je Vlada do sada za jedan određeni skup temeljnih proizvoda i napravila što je omogućilo da cijene tih proizvoda ostaju fiksne.
”S druge strane, u tržišnom gospodarstvu pretjerano administrativno regulirati cijene, je u sukobu sa samim temeljima tržišnog gospodarstva i zato je važno da i tržište reagira. Ali itekako je važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima u konačnici, inputima, maržama i svemu onome što to nosi”, dodao je premijer.
Na upit je li na sastancima o mjerama sudjelovao čelnik INA-e Frane Barbarić, odgovorio je da je sudjelovao na jednom sastanku prošlog tjedna.
”Bitno je da Vlada napravi paket, a da bi cijena struje građanima kao što je zadnjih dvije godine bila puno povoljnija od tržišnih, onda je HEP uključen”, kazao je.
Na novinarsko pitanje o smjenama Barbarića ili ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog afere ‘plin za cent’, ponovio je da rekao kako će mediji biti prvi koji će saznati odgovor.
Novinare je također zanimalo da li se na sastanku s crnogorskim predsjednikom Milatovićem razgovaralo o školskom brodu Jadran na što je premijer potvrdno odgovorio.
”Razgovaralo se o svim ključnim temama koje se tiču otvorenih pitanja, pa tako i o školskom brodu Jadran koji je simbol za mnoge koji su se na njemu obrazovali. Činjenica je da je zadnja matična luka tog broda bila Split i naš stav oko toga je nepromijenjen.”
Smatra da ta tema treba biti predmet detaljnih razgovora na razini ministara vanjskih poslova.
Početak školske godine
Povodom početka nove školske godine pitali premijera su novinari pitali kakav je on bio učenik, na što je rekao da je to bilo davno, ali i da mu je danas u školu krenula kćer, pa su joj tom prilikom zaželjeli puno uspjeha i znanja.
Kazao je da je jedna od glavnih tema na danas bio i početak škole, kao i da je ovo godina u kojoj hrvatski đaci imaju besplatan obrok u školama, prijevoz i udžbenike.
”To su tri ogromna postignuća u mandatu naše Vlade. Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu idućih godina financirana iz NPOO-a, kada je riječ o školama, sportskim dvoranama i dječjim vrtićima dosegnuti će 1,7 milijardi eura. To će osigurati jednosmjensku nastavu, što znači više učenja, više boravka u školi, više dodatnih aktivnosti više znanja i dobra priprema naših mladih za buduća tržišta rada. To su temelji za kvalitetniji i dugoročno bolji obrazovni sustav”, istaknuo je Plenković.
O veleposlanicima i vanjskoj politici
Osvrnuo se i temu imenovanja veleposlanika rekavši da je Vlada željela pravodobnu rotaciju veleposlanika i pravovremeno je napravljena lista s imenima, predana je predsjedniku Zoranu Milanoviću kao sugestija.
”U jesen 2020. na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova sastavljena je potencijalna lista o ljudima koji bi mogli zauzeti neke diplomatske dužnosti. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, nego je data lista sugestija o potencijalnim kandidatima za neke dužnosti. On je to tada odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Podsjećam još jednom, pravilo fifty-fifty ne postoji, niti je bila ikada praksa. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije – veleposlanike lojalne Vladi i one lojalne predsjedniku. To ne postoji nigdje, to nije normalno. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su ti koji su odbili. Nije Vlada ta, vidim da stalno plasira tezu da je nama stalo da se ništa ne mijenja. Pa kakva je to teza, kad smo mi 2020. sastavili popis ljudi koji je prije 3 godine trebao krenuti u proceduru da preuzme neke nove dužnosti”, istaknuo je.
Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s Vladom ni u “sadržaju” vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.
“Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije – ulazak u eurozonu i šengenski prostor? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”, iznio je premijer dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “Vlada govori jedno, a predsjednik drugo”.
Premijer je uvjeren da je politika njegove Vlade ispravna i da za Hrvatsku donosi konkretne političke, ekonomske, vojne, energetske rezultate.
“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković dodavši da će se u konačnici sigurno dogovoriti oko veleposlanika.
Dodao je kako se trenutačno o veleposlanicima ne pregovara s predsjednikom Milanovićem te da dogovor o veleposlanicima nije jedino pitanje u pogledu provođenja vanjske politike.
Izvor: Hina / Vlada
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih