Svijet
NOVE PROMJENE VOZAČKIH DOZVOLA U EU / Evo što se krije iza toga i koga će točno obuhvatiti…
Predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila je proteklog tjedna nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Nacrt je podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama.
Neki od prijedloga bili su zabrana noćne vožnje za mlade vozače, liječnički pregledi s tečajevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače SUV-a i zajednički europski sustav kaznenih bodova.
I dok se euro parlamentarka Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog. Stoga nas je zanimalo što točno piše u spornom prijedlogu i kada bi mogao stupiti na snagu.
Ambiciozan cilj
Prvo je važno znati kako ništa još nije odlučeno. Trenutno se formiraju mišljenja u Bruxellesu i Strasbourgu i kruže prijedlozi. Prometni odbor Europskog parlamenta trebao bi raspravljati o ovom pitanju tek u prosincu prije nego što se odluka donese sljedeće godine. U ožujku je Europska komisija dala prijedlog kako bi se mogla revidirati postojeća direktiva o jedinstvenim pravilima o vozačkim dozvolama za cijelu EU, prenosi njemački Spiegel.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050. U tu svrhu Komisija predlaže, primjerice, da se u autoškolama polaznici podučavaju da budu obzirniji prema ljudima koji nisu u automobilu. Digitalna vozačka dozvola i prekogranične provjere prekršaja također su dio paketa.
Što se točno predlaže?
“Lažne vijesti”, odgovorili su francuski Zeleni na platformi “X”, nekadašnjem Twitteru, desničarskom ekstremističkom političaru Florianu Philippotu, koji je izjavio da bi reforma vozačkih dozvola donijela “pakao”. Zeleni prvenstveno navode da se svi prijedlozi u ovom nacrtu temelje se na statistici o sigurnosti na cestama.
Navode i kako su neki od prijedloga koji su se pojavili u javnosti krivo protumačeni:
- Posebna dozvola za najteže automobile (SUV-ove)
U nacrtu izvješća zapravo se traži uvođenje posebne dozvole za automobile teže od 1,8 tona, dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine. Prijedlog je predstavljen imajući na umu da sudari s SUV vozilima imaju veći utjecaj (dvostruko veći rizik od smrti pješaka, prema studiji WWF-a iz 2020.) i da su mladi ljudi više izloženi smrtnosti na cestama (40 posto više prema Europskom udruženju za sigurnost cestovnog prometa).
- Ograničenje brzine za mlade vozače na 90 km/h
Zeleni navode da ovo nije točno. Ono što nacrt izvješća traži je smanjenje brzine za vozače početnike na dionicama cesta gdje je ograničenje brzine veće ili jednako 90 km/h, kao što je već slučaj u Francuskoj. Primjerice, ako je brzina na autocesti ograničena na 130 km/h, početnici ne bi smjeli voziti brže od 120 ili 110 km/h jer vozači početnici su najčešće najmlađi koji su više izloženi smrtnim slučajevima na cestama.
Kako se ovo već primjenjuje u Francuskoj, smatraju da se takav uspješni model treba provesti u cijeloj Europi. S druge strane, odbija se prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
- Zabrana mladim vozačima početnicima vožnju noću
Objašnjavaju kako nacrt izvješća ne poziva na zabranu noćne vožnje za vozače početnike, ali daje mogućnost državama članicama da to učine jer će tako imati priliku poduzeti mjere za izbjegavanje rizične vožnje noću, ako to smatraju potrebnim.
- Rok valjanosti vozačke dozvole od 10 godina
Zeleni navode kako se navedeno odnosi samo na administrativnu valjanost vozačke dozvole, no njezino obnavljanje bit će uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda.
Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina. “Jednostavno, liječnički pregledi će se morati češće obavljati nakon 60. godine”, objašnjavaju Zeleni. te napominju da se ovaj model pokazao uspješnim u Italiji.
Pohvale stručnjaka
Nova pravila, ako ikad budu donesena, odnosit će se samo na nove vozačke dozvole, što znači da oni koji su do sada smjeli voziti SUV vozila to će pravo zadržati.
Prijedlog je dobio pohvale od Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC). Odbor se pozvao na novu studiju iz Belgije koji kaže da rastuća težina modernih automobila znači sve veću opasnost za živote pješaka, biciklista i putnika u drugim automobilima.
ETSC je također pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom. “Apsolutno je razumno uvesti uvesti stupnjevanje vozačkih dozvola”, objasnila je direktorica ETSC-a Ellen Townsend.
Karima Delli priprema se za teške razgovore, posebice s nacionalnim vladama. Dio njih kontroverznim smatra i model sustava kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…