ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNA SJEDNICA SENATA: Imenovana nova uprava Sveučilišta u Zadru
Na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zadru 3. listopada 2023. godine rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predložio je prorektore koje je potvrdio Senat.
Imenovani su:
prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić,
prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić,
prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević
i prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Dana 2. listopada rektor prof. dr. sc. Josip Faričić imenovao je pomoćnicu rektora za kvalitetu izv. prof. dr. sc. Ivanu Lončar.
Prorektori i pomoćnica rektora imenovani su za mandatno razdoblje rektora do 30. rujna 2027. godine.
Prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, redovita profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za germanistiku – prorektorica za studente i studije (zaduženja: kvaliteta studiranja, uključivanje studenata u sveučilišne i izvansveučilišne aktivnosti, studentski standard, prijediplomski, diplomski i integrirani studiji, ISVU, priprema inicijalnih akreditacija i reakreditacija studijskih programa)
Anita Pavić Pintarić redovita je profesorica u području humanističkih znanosti, polje filologija (germanistika) na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Težište njenog znanstvenog rada obuhvaća izražavanje emocionalnosti, fiktivnu usmenost, frazeologiju, translatologiju, pragmalingvistiku te kontrastivno i dodirno jezikoslovlje. Surađivala je na nizu međunarodnih znanstvenih projekata i vodila bilateralni istraživački projekt. Objavila je šezdesetak znanstvenih članaka i dvije znanstvene monografije, od kojih jednu samostalno (Deutsche und kroatische Idiome kontrastiv. Eine Analyse von Ausdruck und Funktion, 2015.), a jednu u koautorstvu (Prostor i kretanje u govorima zadarskoga kraja, 2021.). Izvršna je urednica za jezikoslovlje u časopisu GEM – Germanistica Euromediterrae te kourednica pet knjiga. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a bila je i članica organizacijskog i znanstvenog odbora mnogih znanstvenih skupova. Od 2019. do 2023. godine bila je pročelnica Odjela za germanistiku, a od 2013. znanstvena voditeljica Austrijske knjižnice Dr. Alois Mock. Sudjeluje u radu niza povjerenstava i radnih skupina, a redovito sudjeluje u programima popularizacije znanosti i povezivanju znanstvenika i škola.
Prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, redoviti profesor u trajnom izboru, područje društvenih znanosti, polje psihologija, Odjel za psihologija – prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu (zaduženja: znanstvena djelatnost uključujući znanstvene projekte i znanstvenu infrastrukturu, poslijediplomski doktorski studiji, specijalistički studiji, digitalizacija)
Zvjezdan Penezić je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za psihologiju. Predaje na svim sveučilišnim razinama studija, a posebno područje interesa mu je psihologija ličnosti. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika (Upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom: Kompetencijski profil ravnatelja, 2016.), koautor jedne znanstvene monografije (Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva, 2018.) i kourednik dvije znanstvene monografije izdane u Hrvatskoj (Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva, 2014.) i u inozemstvu (Parenthood and parenting in Croatia: a developmental and socio-cultural perspective, 2015.). Autor je i koautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u relevantnim psihologijskim časopisima i publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a brojne rezultate istraživanja uspješno je predstavio i na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Glavni je urednik časopisa Suvremena psihologija. Bio je istraživač na šest znanstveno-istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Trenutno je suradnik na dva projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj je dijela projekta Horizon 2020 Research for Society koji se izvodi na Sveučilištu u Zadru. Bio je mentor za izradu preko 100 diplomskih radnji i završnih radova, za četiri obranjene doktorske disertacije, te komentor dvije doktorske disertacije. Bio je pročelnik Odjela za psihologiju i prorektor Sveučilišta u Zadru. Za znanstveni i stručni rad dobio je više nacionalnih nagrada.
Izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević, izvanredna profesorica, područje interdisciplinarnih znanosti, polje geografija, Odjel za geografiju – prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo (zaduženja: koordiniranje sveučilišnih centara, službi i ureda, unaprjeđenje uvjeta rada, unaprjeđenje i usavršavanje zaposlenika, izdavačka djelatnost, knjižnična djelatnost)
Lena Mirošević izvodi nastavu na prijediplomskom i diplomskom studiju geografije, te na poslijediplomskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima na Sveučilištu u Zadru, a od 2020. godine sudjeluje u izvođenju nastave na zajedničkom obrazovnom programu Europskog sveučilišta za pametno i održivo upravljanje urbanim obalnim prostorima (EU-CONEXUS). Područje znanstvenog interesa su kulturalna i historijska geografija. Bila je zamjenica pročelnice i pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Suvoditeljica je poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran – poveznica među kontinentima. Bila je suradnica na nekoliko znanstvenih projekata, suradnica je na jednom znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a bila je i voditeljica projekta Kulturni krajolik kao izvor znanja o organizaciji prostora koji je financiralo Sveučilište u Zadru. Samostalno i u koautorstvu objavila je veći broj znanstvenih radova, od toga 20 u časopisima indeksiranim u WOS-u i Scopusu, a sudjelovala je i na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Prof. dr. sc. Marko Lukić, redoviti profesor, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za anglistiku – prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju (zaduženja: internacionalizacija, uspostava i provedba međuinstitucijske suradnje u području znanosti, visokog obrazovanja i kulture)
Marko Lukić je redoviti profesor na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru, gdje predaje kolegije iz američke književnosti, gotičkog i horor žanra, popularne kulture i kulturnih teorija. Njegovi istraživački interesi uključuju američku popularnu kulturu, humanu geografiju i prostornost u književnosti i filmu te suvremeni žanr horora. Objavio je velik broj znanstvenih radova, a kod uglednog svjetskog izdavača Palgrave Macmillan objavio je knjigu Geography of Horror – Spaces, Hauntings and the American Imagination (2022.). U više mandata bio je pročelnik Odjela za anglistiku. Glavni je urednik časopisa [sic] – časopisa za književnost, kulturu i književno prevođenje, direktor je međunarodne konferencije Re-Thinking Humanities and Social Sciences te suosnivač udruge Centar za društveno-humanistička istraživanja. Predsjednik je Hrvatskoga Kendo saveza.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, izvanredna profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za hispanistiku i iberske studije – pomoćnica rektora (zaduženja: koordinacija sustava za osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete svih aspekata rada Sveučilišta u Zadru)
Ivana Lončar završila je studij španjolskog jezika i književnosti i komparativne književnosti i doktorirala u području hispanske lingvistike na Sveučilištu u Zagrebu. Od akad. god. 2018./2019. zamjenica je pročelnika Odjela za hispanistiku i iberske studije, a od akad. god. 2021./2022. voditeljica je Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru. Od 2017. do 2022. bila je predsjednica sveučilišnog Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete. Godine 2019. dobila je Rektoričinu nagrada za izuzetna postignuća na promicanju sustava osiguravanja i unapređivanja kvalitete Sveučilišta u Zadru. Usavršavala se na brojnim stranim sveučilištima (Sveučilište Complutense u Madridu, Sveučilište Alcalá de Henares, Sveučilište Ivane Javakhishvili u Tbilisiju i dr.) te izlagala na više znanstvenih skupova u inozemstvu. Trenutno surađuje na dva međunarodna frazeološka projekta, a njeni su znanstveni interesi u području frazeografije, leksikografije i traduktologije. Godine 2023. objavila je Hrvatsko-španjolski rječnik.
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Božićno čestitanje kod nadbiskupa Zgrablića svećenika, redovništva i djelatnika nadbiskupijskih ustanova
Božićno čestitanje na prijemu kod zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića svećenika, redovništva i vjernika laika, djelatnika središnjih ustanova Zadarske nadbiskupije, održano je u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u subotu, 21. prosinca.
Na susretu su bili i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima i o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije.
Na početku susreta, u prigodnom obraćanju prisutnima, mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, govorio je o kategoriji vremena kao ljudskoj i božanskoj odrednici u susretu s utjelovljenim Bogom koje treba odgovorno živjeti, na putu k Vječnosti.
„Isus Krist nije samo smisao našeg vjerničkog života, središte našeg poslanja i predanja. Isus je i središte ljudske povijesti i vremena. Bog se utjelovio u vremenu. Na taj način, Bog je posvetio naše vrijeme. Vrijeme računamo na vrijeme prije Krista i poslije Krista. U vremenu Došašća promišljamo, iščekujemo, slavimo Isusov prvi dolazak u naše vrijeme i iščekujemo, posvješćujemo drugi Kristov slavni dolazak, kada će doći suditi žive i mrtve“, rekao je mons. Sorić, istaknuvši da je Bog stvoritelj vremena.
„Vrijeme nije samo fizička kategorija ili prolazna komponenta, vrijeme je posvećeno. Vrijeme je milosno, darovano od Boga, da bismo u vremenu ostvarivali vlastito spasenje i spasenje bližnjih. Činjenica da je Bog iz vječnosti, iz nadvremenosti, sišao u našu vremenitost, posvješćuje nam koliko je vrijeme zaista sveto za sve nas koji putujemo ovim vremenom i prostorom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da ćemo jednom biti pitani o ljubavi i na koji način smo koristili vrijeme, na koji način vrijeme ispunjava naš kršćanski život.
„Da je Bog gospodar vremena, dokazuje i da ne možemo promijeniti svoju prošlost, naše prošlo vrijeme. Možemo o njemu promišljati, možemo iz njega učiti, ali nijedan čovjek ne može mijenjati prošlost“, rekao je generalni vikar. Kraj građanske godine prigoda je promišljati što smo dobra učinili kroz proteklo vrijeme. „Brojne pastoralne inicijative i puno lijepih događaja na razini župe, dekanata i Nadbiskupije bili su naši pokušaji da odgovorimo na milosni Božji dar vremena. Nastojali smo i ove godine svojim talentima i sposobnostima učiniti vrijeme sadržajnim, da Bogu uzvratimo na njegov dar“, rekao je mons. Sorić.
Kada se razmišlja o proteklom vremenu, „vidimo da i zlo djeluje u našem ljudskom vremenu. To pokazuje i tragičan događaj koji se dogodio u OŠ u Prečkom u Zagrebu, koji je potresao cijelu domovinu i šire. Pridružujemo se riječima sućuti zagrebačkog nadbiskupa i pitamo se na koji način odgovoriti na zlo u vremenu. Odgovornim ponašanjem prema osobnom i zajedničkom vremenu možemo puno učiniti u umanjivanju sila zla. Prošlost ne možemo promijeniti, no možemo raditi na sadašnjosti i budućnosti. Budućnost već sada, danas, kreće i nosi prema vječnosti naš trud, naš rad, našu suradnju s Bogom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da je Bog postao čovjekom da bi bio blizak svim ljudima.
Specifičnost ovogodišnje svetkovine Božića je otvaranje Godine Jubileja u Katoličkoj Crkvi, a u Zadarskoj nadbiskupiji je to 29. prosinca s početkom u 17 sati, u crkvi sv. Šime, nastavlja se procesijom do katedrale sv. Stošije i misom u prvostolnici. Mons. Sorić je potaknuo svećenike da potaknu vjernike na to zajedničko okupljanje na blagdan Svete Obitelji, kako bi se posvjedočilo obiteljsko zajedništvo Nadbiskupije.
„Pred nama je milosno vrijeme godine Jubileja kad ćemo imati prilike propitivati vrijeme vlastitog života, vrijeme zajedničkog hoda i još više se približiti Bogu tijekom Jubileja. Besplatni Božji darovi Crkve tijekom Jubileja su i potpuni oprosti, kad možemo dobiti razrješenje vremenitih kazni zbog naših grijeha. Jubilejska godina donosi nam i priliku popraviti sve što nije bilo dobro u našoj prošlosti. Čestit Božić, blagoslovljena Nova godina i uspješna Godina milosti“, poručio je mons. Sorić, zamolivši nadbiskupa Zgrablića da povede povjerenu zajednicu svojim pastirskim glasom i primjerom.
Nadbiskup Zgrablić održao je prigodni nagovor u duhu navještaja Evanđelja, Elizabetinih riječi Mariji: „Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“. Sv. Ambrozije kaže: „Blaženi ste vi koji ste čuli i povjerovali. Kad god duša uzvjeruje, začinje i rađa Riječ Božju i priznaje njena djela“.
„To blaženstvo odnosi se i na nas. Božja riječ začinje novi, uskrsni život u nama i božićno vrijeme nam to želi posvijestiti. U sebi nosimo veliki dar koji nam je Gospodin darovao, povjerovali smo Božjoj riječi, usprkos našim slabostima. Vjera je najveće bogatstvo i uzrok naše radosti“, istaknuo je mons. Zgrablić. Zahvalio je sudionicima susreta na odazivu Božjoj riječi i izrazio radost zbog blaženstva koje nose u sebi. Nadbiskup je potaknuo da ne gledamo jedni druge samo kroz naše slabosti i negativnosti, što obično činimo, nego da Božjim očima gledamo jedni druge, kao one koji nose u sebi veliko blaženstvo koje smo primili u daru Božje milosti; da smo svjesni da nosimo novi život.
„Taj novi, drugačiji život traži od nas da se radujemo tome što je Gospodin u nama izveo, ali da uvijek budemo svjesni da je novi život kojeg nosimo u sebi naš veliki zadatak i naša velika odgovornost; da možemo kroz naš evanđeoski život rađati Krista kroz sakramente, Riječ Božju, kroz primjer našeg života i tako pomoći onima koji nas promatraju da mogu vidjeti Krista koji se rađa i u njihovom životu“, poručio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima zahvalio za puno dobra, puno blaženstva koje čine, a puno toga ostaje i skriveno. „I život počinje kao neznatan, skriven, ali u sebi nosi veliki kapacitet. Tako i ispovijed, sakramenti, možda ih nitko nije primijetio osim pojedinca kojem su podijeljeni, a važni su u životu te osobe za njeno blaženstvo, za njen život, za njen odnos s Bogom. Hvala na trudu, služenju i radu koje ste učinili s ljubavlju i vjerom, nekad i uz veliku žrtvu. Hvala na onome što činite u službama koje su vam povjerene i služite Gospodinu. Hvala za poduzete aktivnosti i kada se niste zatvorili u svoja mikro područja, nego ste bili raspoloženi i za događaje na razini mjesne Crkve, a neki i na razini domovinske Crkve. Na svemu što je znano i neznano, ali je primijećeno u Božjim očima, hvala svima“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je svima da se ne umore u radu na Božjoj njivi i ne popuste napasti odustajanja, nego da u poniznosti, njegujući blaženstvo u svom životu i radujući se velikim djelima koja Gospodin čini u našem životu, jedan drugoga možemo promatrati Božjim očima, biti jedan drugome potpora na putu života u lijepim i trenucima slabosti, pada i razočaranja.
„Bog nam daje velike milosti Jubilejske godine. Neka Božje blaženstvo bude u našim srcima i neka ono bude uzrok naše snage u služenju Gospodinu i ljudima. Neka Jubilejska godina pomogne da svi rastemo u Kristu koji nam pomaže da živimo našu svetost. Neka bude plodno nadolazeće vrijeme, blagoslovljen i radostan Božić“, poručio je nadbiskup Zgrablić svećenicima, redovništvu i njihovim zajednicama te vjernicima laicima i njihovim obiteljima. Na kraju susreta, nadbiskup je svima prisutnima osobno pristupio i čestitao Božić.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa