magazin
ZVUČI DOBRO? Novi lijek oponaša vježbanje, pretili miševi izgubili na težini

Utvrđeno je da lijek koji potiče mišiće na sagorijevanje kalorija kao da vježbaju smanjuje težinu kod pretilih miševa.
Razvili su ga istraživači u SAD-u, spoj pripada predloženoj klasi terapeutika poznatih kao mimetici vježbanja, koji su uglavnom testirani na životinjama i tek trebaju biti odobreni.
Kao što ime sugerira, ovi spojevi koji se testiraju osmišljeni su za pružanje dobrobiti vježbanja bez napora, uključivanjem bioloških puteva koji se obično aktiviraju tijekom tjelesne aktivnosti. Zvuči dobro, zar ne?
Iako se čini obećavajućim, potrebno je još puno testiranja prije nego što postanu jasni njegovi pravi rizici i dobrobiti. Odgovor ljudskog tijela na tjelovježbu ipak je nevjerojatno složen. Ali ovaj novi potencijalni lijek aktivira receptore koji se nalaze u tkivima koja zahtijevaju veliku energiju, kao što su mišići, stvarajući kod miševa učinke slične ponovljenim napadima aerobne vježbe, piše Science Alert.
Dakle, umjesto da suzbijaju apetit na način na koji to radi Ozempic, životinje liječene lijekom troše više energije dok se odmaraju i mogu duže vježbati kada se počnu kretati.
“Ovaj spoj u osnovi govori skeletnim mišićima da naprave iste promjene koje vidite tijekom treninga izdržljivosti”, kaže Thomas Burris, farmakološki istraživač na Sveučilištu Florida i viši autor studije.
Naši mišići uglavnom sagorijevaju glukozu tijekom kratkih naleta vježbe i treninga s utezima, prelazeći na masne kiseline tijekom dužih sesija aerobnih vježbi kao što je trčanje.
Važna nova studija
“Kada liječite miševe ovim lijekom, možete vidjeti da se njihov metabolizam cijelog tijela okreće korištenju masnih kiselina, što je vrlo slično onome što ljudi koriste kada poste ili vježbaju”, objašnjava Burris.
U prethodnoj studiji, objavljenoj ranije ove godine, Burris i njegov tim pokazali su da njihov spoj, SLU-PP-332, povećava određenu vrstu mišićnih vlakana kod miševa i poboljšava izdržljivost pri vježbanju. Miševi normalne težine trčali su dalje i duže od neliječenih miševa, kao da je lijek otključao nove zalihe energije.
U ovoj novoj studiji tim je želio saznati više o učincima spoja na metabolizam mišića, uključujući goriva koja koriste mišići životinja i promjene u težini, toleranciji glukoze i zalihama masti.
Istraživači su primijetili da je u roku od dva sata od davanja spoja miševima, to potaknulo mišiće životinja da se prebace na sagorijevanje više masti kao što bi to učinili s dugotrajnom tjelovježbom.
Mjesec dana kasnije, učinci te promjene postali su očiti. Obični miševi liječeni lijekom mjesec dana imali su gotovo istu težinu nakon tretmana kao i prije. Životinje su jele istu količinu hrane i nisu bile ništa aktivnije nego inače, a ipak im se masa smanjila kada su tretirane sa SLU-PP-332.
U pokusima koji su uslijedili s pretilim miševima, životinje su imale sličnu smanjenu masnu masu nakon 28 dana tretmana, ali i prosječni gubitak težine od oko 12 posto. Jednostavno su trošili više energije dok su se odmarali.
“Naši podaci jasno upućuju na to da bi takvi spojevi mogli biti korisni u liječenju bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i pretilost gdje se tipično propisuje tjelovježba”, zaključuju istraživači.
Međutim, rezultati tima o toleranciji na glukozu i osjetljivosti na inzulin – dvije mjere koje se odnose na metaboličke bolesti kao što je dijabetes – bili su pomalo mješoviti, tako da je potrebno više istraživanja kako bi se dobila jasnija slika o tome što se tamo događa.
Čista mišićna masa životinja također se nije značajno promijenila, iako se istraživači nadaju da bi njihov kandidat za lijek mogao spriječiti gubitak mišića u starijoj dobi.
Ne zaboravimo ni da tjelesna aktivnost ima više prednosti nego što ih može pružiti bilo koji lijek. Podiže raspoloženje, jača kosti, poboljšava san i smanjuje stres – sve prednosti koje se ne mogu mjeriti na kupaonskoj vagi.
magazin
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu

Državni inspektorat je utvrdio nedostatke na nekim vozilima te poziva vlasnike da se jave trgovcima kod kojih su ih kupili.
Državni inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike vozila Peugeot 208 II, 3008, 5008 te Citroen C3 IV.
Vlasnici Peugeota 208 (tip II, vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 3. prosinca 2024.) trebaju se javiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora, prenosi Dnevnik.hr.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Peugeota 3008 i 5008 (tip K, vozila proizvedena od 23. rujna do 5. studenog 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, nasloni za glavu prednjih sjedala možda neće ostati u položaju u kojem su postavljeni zbog neispravnih utora za zaključavanje na nosačima naslona za glavu.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Citroena C3 (vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 20. lipnja 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora.
Detalje pogledajte OVDJE.
magazin
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima

Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
magazin
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.