Connect with us

Hrvatska

MALO DOBRIH VIJESTI: Evo što nas očekuje na hrvatskom tržištu nekretnina sljedeće godine

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prilike na tržištu ne idu na ruku domaćim kupcima, ocjenjuju agenti za nekretnine.

Na većim europskim tržištima došlo je do usporavanja gradnje te prodaje nekretnina zbog rasta kamata, dok u Hrvatskoj prema najnovijim podacima cijene i dalje rastu, a primjećuje se i blagi rast gradnje novih stambenih zgrada. Istovremeno je na tisuće praznih stanova – samo u Zagrebu njih 54.000 – i država sada ide u izradu stambene strategije.

U tom se kontekstu Hrvatska može promatrati i kao specifično tržište, pa stoga sve zanima kakvog će predznaka biti daljnje kretanje cijena, s naglaskom na ona područja gdje se inače bilježi najveći broj transakcija te vlada najveća potražnja – u Zagrebu i na Jadranu.

Međutim, ono što je izgledno iz uvida poznavateljice prilika na tržištu, suvlasnice i direktorice zagrebačke agencije Sky nekretnine Martine Naletilić, nikako ne ide na ruku – domaćim kupcima.

Utjecaj na cijene

“Po zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine cijene stambenih objekata bile su u prosjeku više za 3,5% u odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine, dakle rast cijena se nastavlja, čime Hrvatska i dalje drži prvo mjesto u EU u porastu cijena nekretnina, piše Poslovni dnevnik.

Kao jedan od glavnih razloga navela bih omjer ponude i potražnje pri čemu potražnja uvelike nadmašuje ponudu, posebno kad je riječ o novogradnji. Nadalje, kamatne stope na stambene kredite i dalje su niske u odnosu na većinu drugih zemalja EU. Ulazak u Schengen te u eurozonu povećali su interes stranih kupaca, u pravilu bolje kupovne moći od domaćih kupaca, što također utječe na formiranje cijene nekretnina.

Ukratko, tržište u Hrvatskoj je vrlo aktivno i u sljedećih šest mjeseci ne očekujemo značajne promjene. Po pitanju cijena nekretnina ne očekujemo pad cijena, već eventualno stagnaciju”, kaže Naletilić.

Porast plaća hrvatskih građana, dalje pojašnjava, svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, što teoretski otežava kupnju i proces kreditiranja od strane banaka. No tu su brojni drugi faktori koji utječu na stanje na tržištu.

Val novih kupaca

Navedeni val novih kupaca bolje kupovne moći od prosječnog hrvatskog građanina, koji dolaze iz ostalih zemalja EU, ali i šire, tako već uvelike utječe na formiranje cijena nekretnina, no rast cijena gurat će i sve veća potražnja za nekretninama u vidu investicija radi bavljenja vrlo isplativim turističkim najmom na određenim lokacijama, a sve više i na kontinentu, piše Poslovni dnevnik.

Tu je i konstantan deficit koji je osjetan i u ponudi novogradnje. To su faktori koji znatno utječu na stanje na tržištu, tvrdi direktorica Sky nekretnina, tvrtke koja je nedavno proslavila pet godina poslovanja.

Rast cijene novca kao faktor koji inače dovodi do smanjenja broja kupoprodajnih transakcija čini se da ovdje ne igra veliku ulogu: naime, gledajući unazad zadnjih godinu dana, sigurno 60% transakcija odnosi se na kupovinu gotovinom, a Naletilić očekuje da će se taj trend nastaviti.

Porast plaća hrvatskih građana svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, dodaje Naletilić.

Izvan granica centra

Što se trendova dugoročnog i kratkoročnog odnosno turističkog najma tiče, u razgovoru s vlasnicima agencija koje se bave dnevnim najmom te u svom portfelju imaju i vlastite i nekretnine drugih vlasnika koje daju u podnajam, Naletilić tvrdi da je u Zagrebu zamjetan jedan novi trend. Turistički najam sve više se širi izvan granica strogog centra, pa čak i na udaljenije lokacije odnosno rubne dijelove grada.

“Rekla bih da iznajmljivači rade onoliko dobro koliko je kvalitetna razina usluge koju pružaju. U svakom slučaju, potražnja je i u tom segmentu velika i Zagreb je turistički vrlo atraktivna destinacija”, navodi Naletilić dodajući da je u Zagrebu, ali i u ostalim većim hrvatskim gradovima, osjetan deficit stambenih objekata za najam, što automatizmom utječe i na porast cijene najamnina.

“Hrvatska na državnoj i lokalnoj razini nužno treba razviti učinkovitu stambenu politiku koja će unijeti balans na tržište te omogućiti jednostavniji i jeftiniji pristup nekretninama za najam.

Kao gorući problem navela bih i zabrinjavajuću brojku od 3000 zagrebačkih studenata koji nisu uspjeli ostvariti pravo smještaja u studentskim domovima ove akademske godine – to je samo jedna od skupina građana koja zahtijeva na neki način zaštitu i pomoć države i grada u rješavanju stambenog problema”, upozorava Naletilić.

Međutim, pozitivan primjer intervencije gradskih vlasti može se, kaže, zamijetiti na primjeru Grada Zagreba, gdje se “zadnjih mjeseci potiče tema priuštivog stanovanja kroz razne mjere u najavi – promjenu modela iznajmljivanja gradskih stanova, veću dostupnost gradskih stanova najmoprimcima te poticanje iznajmljivača na dugoročni najam kroz poreznu reformu”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu