Hrvatska
ŠTO SE DOGAĐA? / U Hrvatskoj godišnje nestaju tisuće ljudi. Brojke u zadnje vrijeme rastu

Analizirali smo broj prijavljenih nestanaka i razloge zbog kojih ljudi u Hrvatskoj najčešće odluče otići bez traga.
Dječak nestao u Španskom. Potraga za 19-godišnjakom koji je zadnji put viđen na autocesti. Nestao muškarac u Zagori. Treći dan potrage za nestalom osobom na području Virovitice. Mladi Hrvat biciklom ušao u Srbiju, gubi mu se svaki trag. Maloljetnica nestala kod Šibenika. Pronađen 66-godišnjak koji se danas udaljio s adrese prebivališta. Nestala žena (35) iz Zagreba pronađena mrtva….
To su samo neki od naslova objavljeni posljednjih dana zbog nastanka brojnih osoba. Neke od ovih priča imale su sretan, a neke tragičan kraj. To isto potvrđuje i statistika Ministarstva unutarnjih poslova koje smo pitali je li situacija s brojem nestalih postala zabrinjavajuća.
Evo što kaže MUP-ova statistika
Tijekom 2021. prijavljeno je 1.930 nestanaka osoba, dok je lani bilo 2.523 nestanka. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2.360 ljudi. Trenutno se traga za 2.845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO.
Potvrđeno je to za N1 iz Ministarstva unutarnjih poslova koje objašnjava da se nestalom osobom smatra svaka ona osoba koja se udaljila iz svog uobičajenog okruženja, mjesta prebivališta ili boravišta, i to protivno svojoj volji ili u skladu sa svojom voljom.
“Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje dragovoljno iz različitih razloga kao što su: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta.
Zašto sve ljudi odlučuju nestati?
Osim toga, objašnjavaju iz MUP-a, ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda, nesreća kod planinarenja, alpinizma, ronjenja, ribarenja, speleoloških poduhvata, lova i slično.
“Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja”, opisuju nam dalje s kakvim se sve slučajevima susreću u rješavanju nestanaka.
Ipak, najčešće bježe djeca iz odgojnih ustanova ili pak bolesnici iz zdravstvenih, posebno psihijatrijskih ustanova. Tu su, zatim, odlasci s ciljem počinjenja samoubojstva, te nesreće.
Djeca bježe zbog avanture, problema…
“Kad su u pitanju djeca i maloljetne osobe, razlozi nestanka su različiti. Ukoliko se maloljetna osoba udalji iz obiteljskog doma najčešći razlozi su avanturizam, skitnja i prosjačenje, problemi u obitelji odnosno neposlušnost roditeljima, mladenački bunt, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi ili bolest”, navode nam stručnjaci iz MUP-a.
Iz odgojnih ustanova maloljetnici bježe jer se ne mogu prilagoditi, žele izbjeći odgojne mjere i autoritete. Nerijetko odlaze i kako bi činili kaznena djela ili pak potpadnu pod utjecaj vršnjaka.
“Bitno je naglasiti da je nestanak osobe potrebno odmah prijaviti policiji, odnosno u najbližu policijsku postaju. Za naglasiti je i kako za prijavu nestanka osobe nije potrebno čekati protek određenog vremena, na primjer 24 sata i slično. Upravo odgađanje prijave nestanka može biti presudno za uspješnost traganja”, savjetuju iz policije.
Kako prijaviti nestanak neke osobe?
Nestanak osobe može prijaviti svatko tko dozna za nestanak, odnosno ako brine za život i zdravlje te osobe. “Kad su u pitanju djeca i maloljetnici prijavu o nestanku podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Policija u svim slučajevima žurno raspisuje objave i dijeli fotografije nestalih osoba, surađuje s obiteljima i prijateljima u cilju što bržeg pronalaska nestale osobe”, uvjeravaju iz MUP-a.
Na pitanje nestaje li više muškaraca ili žena, te koliki je udio nestalih maloljetnika policija ne otkriva, jer, tvrde da na taj način uopće ne vode statistiku. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Hrvatska
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti

Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Hrvatska
Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…

Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.

Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.