Connect with us

Hrvatska

Koliko Hrvatska ima beskućnika? Ministarstvo kaže oko 400, udruga oko 2000

Objavljeno

-

U Hrvatskoj nije poznat točan broj beskućnika: podaci variraju od 400-tinjak pa do više od 2000, upozoravaju stručnjaci ističući da je beskućništvo jedan od najtežih oblika siromaštva koji traži nove pristupe borbi protiv toga najskrivenijeg društvenog problema.

Prema izvješću Ministarstva socijalne politike za 2021., ukupno je registrirano 424 beskućnika, kojima teškoće nastoji olakšati sustav od 16 prihvatilišta i prenoćišta i jedna stambena zajednica.

Drugi izvori govore o 525 odnosno 511 beskućnika, od kojih 412 muškaraca i 99 žena.

Hrvatska mreža beskućnika smatra, međutim, da ih ima više od dvije tisuće.

Nepoznat broj

Beskućništvo je godinama nevidljivo u odnosu na druge socijalne probleme i statistike pokazuju da je relativno mali udio beskućnika u ukupnom broju korisnika socijalne skrbi, potvrđuje predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Beskućnici ulaze u sustav prekasno, uglavnom krajnje zapušteni, u slučaju kada su im iscrpljene druge mogućnosti preživljavanja na ulici. U tim slučajevima, skrb se svodi na kriznu intervenciju, uputnicu za prehranu u pučkoj kuhinji ili privremeni smještaj u kriznim situacijama.

Međutim, kapaciteti za smještaj su ograničeni i nedostatni, svode se na 450 mjesta, a standardi usluga su neujednačeni, ističe.

Doktorand studija socijalnog rada Marko Horvat naglašava da je beskućništvo u Hrvatskoj strukturalni problem za razliku razvijenih zemalja gdje je on više individualni problem. U budućim istraživanjima treba obratiti pažnju na skriveno beskućništvo, smatra. 

Želeći pokazati teškoće s kojima se susreću beskućnici, on navodi procjene istraživača da više od 30 posto nesretnika bez doma pati od depresije i da deset puta češće pomisle na suicid od drugih građana.

Daleko od očiju, daleko od srca

Profesorica u Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu Olja Družić Ljubotina provela je istraživanje o odnosu građana i socijalnih radnika prema beskućnicima i utvrdila da petina građana nikada nije bila u kontaktu s beskućnicima, a polovica ih kaže da su bili u kontaktu s beskućnicima jednom ili nekoliko puta godišnje.

Dok se građani Zagreba i okolice susreću i komuniciraju s beskućnicima jednom mjesečno i češće, stanovnici sjeverne Hrvatske navode kako to nisu učinili nikada u svojoj okolini.

U pogledu spremnosti da pomognu beskućnicima, građani su odgovorili da bi im radije davali donacije nego imali neki aktivni oblik pomoći. Najveću spremnost pokazuju za davanje novca ili hrane ustanovi koja skrbi za beskućnike ili beskućniku direktno na ulici.

Međutim, samo sedam posto njih bi volontiralo u nekoj instituciji koja skrbi o beskućnicima. U tim odgovorima prednjače žene.

Najviše građana smatra da je društvo odgovorno za nastanak i položaj beskućnika i da bi se ono trebalo sramiti zbog problema beskućništva, dok se značajno manji broj građana složio s tvrdnjom da bi beskućnici trebali sebe kriviti za svoj status.

Socijalna distanca prema beskućnicima posebno je došla do izražaja u odgovorima koji kažu da bi građani prihvatili beskućnika u nekim formalnijim odnosima, ali da su im intimni odnosi s njima uglavnom neprihvatljivi.

U najvećoj mjeri, građani bi beskućnika prihvatili kao kolegu na poslu, susjeda ili prijatelja, dok bi znatno manji broj prihvatio beskućnika kao partnera/partnericu djeteta ili kao supružnika. Četvrtina građana s beskućnikom općenito ne bi ulazilo u kontakt.

Nemogući bijeg

Horvat upućuje na istraživanje koje pokazuje da ljudi često beskućnike dehumaniziraju, ne percipiraju ih kao ljudska bića.

Za razvitak empatije prvo moramo kategorizirati osobu kao čovjeka, a zatim tu osobu ocjenjujemo prema dvije dimenzije – koliko su nam simpatični i koliko su sposobni.

Beskućnici su najčešće procjenjivani nisko na obje dimenzije, kaže Horvat i naglašava da se kod percipiranja beskućnika kod ispitanika nedovoljno aktiviraju dijelovi mozga odgovorni za osjećaj empatije, a više dijelovi mozga povezani s osjećajem gađenja.

Antropologinja s Instituta Ivo Pilar Lynette Šikić Mićanović provela je kvalitativno istraživanje života na ulici među osobama s iskustvom beskućništva u nekoliko gradova u Hrvatskoj. 

Neizbježno uobičajena iskustva među ljudima koji se susreću s uličnim beskućništvom obuhvaćaju prepreke pri zapošljavanju, u zdravstvenoj skrbi i zakonskim pravima, kao i druge koje ograničavaju bilo kakav izlaz iz beskućništva. 

Jedan sudionik istraživanja je kazao da nemaju sigurnost i privatnosti. Najčešće spavaju u napuštenim kućama, na kolodvorima i u vagonima i stalno su u strahu. Njihov život je stalno u pokretu, ali zapravo nikamo ne idu, samo se vrte u jednom pokretu, uz stalnu neizvjesnost što će jesti, gdje će spavati, a gdje obaviti nuždu.

Pokazujući njihovu ljudsku dramu, ona kazuje da je gotovo polovica tih osoba doživjela masivnu viktimizaciju tijekom djetinjstva, najčešće od roditelja.

Veliki broj njih nema osobne dokumente, što ih posve onemogućuje da rješavaju svoje probleme. Stoga su podložni kriminalizaciji i samo petina ih je rekla da nisu imali probleme s policijom, kaže Šikić Mićanović.

“Housing first”

Navedeni podaci i ocjene dio su sedam istraživanja provedenih unutar znanstvenog projekta Nova perspektiva za beskućništvo. Izneseni su na nedavnom skupu koji su organizirali Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska mreža za beskućnike.

Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike zauzeo se za donošenje nacionalnog plana za prevenciju i borbu protiv beskućništva.

Polazište bi trebala biti nova definicija beskućnika koja uključuje osobe u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.

Po njoj, beskućnik je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a boravi na javnim mjestima koja nisu primjerena za stanovanje ili u prihvatilištu.

Jedan od socijalno inovativnih modela borbe protiv beskućništva, iznesen na skupu, zove se “housing first”.

On počiva na načelu da je adekvatno stanovanje ljudsko pravo i da korisnici usluga imaju pravo na izbor i kontrolu te je orijentiran na aktivan angažman korisnika bez prisile.

U Hrvatskoj se prva Pula upustila u pokušaj uvođenja toga modela i za sada su, kažu, zadovoljni rezultatima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ciklonalni vrtlog nad Španjolskom utjecat će i na vrijeme u Hrvatskoj, poznato i kada stiže promjena

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Nad Europskim kopnom je polje visokog tlaka. Hladna suha zračna masa polarnog porijekla prodire istočno od Karpata prema Crnom moru i donosi manje zahlađenje u naše krajeve.

Prodorom hladnog zraka nad Panonsku nizinu vjetar okreće na sjeverni smjer, a uz obalu se stvaraju uvjeti za jaku anticiklonalnu buru.

Ciklonalni vrtlog nad Pirinejskim poluotokom slabo je pokretan i dalje se hrani energijom – iz razmjerno toplog Sredozemnog mora te se sporo popunjava. Počeo se premještati nad Zapadni dio Sredozemnog mora te će do kraja idućeg tjedna putovati uz sjevernu obalu Afrike prema istoku i donijeti obilne oborine Sardiniji, Siciliji, Tirenskom moru te jugozapadnoj obali Apeninskog poluotoka.

U našim južnim krajevima uzrokovat će promjenu vremena, zapuhat će jugo uz kišu, ali tek za 10 do 12 dana.

Kakvo nas vrijeme očekuje?

Danas će nakon jutarnje magle i jutarnjih temperatura od 3 do 6C u unutrašnjosti i toplijeg Jadrana s temperaturama od 13 do 17 dan biti pretežno sunčan i razmjerno toplo. U unutrašnjosti će se magla tijekom prijepodneva razići te će biti umjerene naoblake ostataka jutarnje magle. Na Jadranu će krajem dana iznenada punom snagom zapuhati bura koja će doseći maksimum u noći na nedjelju te će mjestimice na udare puhati olujnom jačinom. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 14 do 18, na Jadranu od 18 do 21.

U nedjelju u unutrašnjosti promjenljivo oblačno s jutarnjom maglom u dolinama i uz tokove rijeka. Na Jadranu i uz Jadran sunčano uz oblake burine kape na priobalnim planinama. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3 a na Jadranu oko 11C. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu jaka bura mjestimice s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka od 12 do 15 u unutrašnjosti, a na Jadranu oko 18.

U nastavku tjedna pod utjecajem anticiklone stabilno suho vrijeme uz jutarnje magle. Na Jadranu će bura od utorka oslabiti i skrenuti na sjeverozapadnjak. Zbog premještanja hladne zračne mase nad sjeveroistokom Europe manji pad temperature zraka, ali sve u okvirima srednjaka za početak studenog. U unutrašnjosti je mjestimice u noći i pred jutro moguć slab mraz.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…

Objavljeno

-

By

Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.

Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.

Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.

Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.

Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene

Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.

Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.

Ocjena kao kriterij za plaću

Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.

Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.

Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.

Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.

Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe

Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.

Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.

Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.

Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.

Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.

‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.

Prve ocjene početkom 2026. godine

Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.

– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ako radite u državnoj firmi, božićnica vam je zagarantirana. Evo koliko će zaposleni dobiti pod bor. Cifre i nisu neke, osim u HEP-u.

HŽ Infrastruktura d.o.o. božićnicu će isplatiti svim radnicima, a određena je prema važećem Kolektivnom ugovoru. Božićnica će za 2024. godinu iznositi 250 eura po radniku. Ukupan predviđeni iznos za božićnice je 1,33 milijuna eura, rekli su za Dnevnik.hr u tvrtki.

Janaf svojim zaposlenima temeljem Kolektivnog ugovora uoči Božića daruje božićnicu u iznosu od 331,81 eura.

Svojim radnicima INA i ove godine isplaćuje naknade i potpore utvrđene važećim Kolektivnim ugovorom: prigodnu nagradu za Božić, tzv. božićnicu, u iznosu od 331,81 EUR neto te dar za djecu u visini od 132,72 EUR neto po djetetu. Isplatom božićnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe, odnosno više od 8500 radnika, priopćili su.

Radnicima većine društava INA Grupe početkom prošle godine, uslijed inflatornih pritisaka, iznosi godišnjih bonusa ugrađeni su u fiksna mjesečna primanja koja su porasla svim zaposlenima, a pritom je zadržan i kvartalni bonus koji se radnicima isplaćuje ovisno o ostvarenju poslovnih rezultata i individualnom doprinosu, naveli su dodatno u priopćenju.

Hrvatske ceste pod borom svojim zaposlenima dat će 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos isplate ovisi o broju zaposlenika u mjesecu isplate. Trenutni broj zaposlenika je 483

Hrvatska pošta isplatit će božićnicu u iznosu 500 eura, što je čak 300 eura iznad iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom.

HEP će svojim djelatnicima isplatiti iznos od 497,71 eura po radniku.

Grad Zagreb će svojim djelatnicima sukladno odredbama Kolektivnog ugovora također isplatiti božićnice. Ona će za 3009 zaposlenika Gradske uprave za 2024. godinu iznositi 331,81 euro.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu