Connect with us

Hrvatska

Gotovo 150 tisuća građana u Hrvatskoj od iduće godine dobiva novi dodatak

Objavljeno

-

Gotovo 150 tisuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom od iduće godine dobiva inkluzivni dodatak, a udvotručit će se i broj korisnika dječjeg doplatka, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju zakona koji bi od iduće godine trebali regulirati ta područja.

Iznos inkluzivnog dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sjednici vladina Povjerenstva za osobe s invaliditetom na kojoj su predstavljeni zakonski prijedlozi.

Planirano je da Zakon o inkluzivnom dodatku stupi na snagu 1. siječnja, a izmjene Zakona o doplatku za djecu najkasnije 1. ožujka.

Inkluzivni dodatak novčana je naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi njezina ravnopravnog sudjelovanja u društvu, a objedinit će četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja.

Trenutno se za ove četiri naknade kumulativno izdvaja 265 milijuna eura na godinu, dok će se iduće godine za inkluzivni dodatak izdvajati 506 milijuna eura, gotovo dvostruko više.

Što se tiče izmjena Zakona o dječjem doplatku, Plenković je rekao da je u 2022. prosječan broj korisnika bio 126 tisuća, čime je bilo obuhvaćeno 247 tisuća djece, a za doplatak je izdvojeno 173 milijuna eura.

Do sada su pravo na dječji doplatak imala kućanstva s prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva od 70 posto proračunske osnovice, odnosno 309 eura.

Nakon donošenja zakonskih izmjena, broj korisnika će se udvostručiti jer će pravo na doplatak imati sva kućanstva s dohotkom do 618 eura po članu obitelji.

“Zahvaljujući tome, imat ćemo dvostruko veći obuhvat korisnika, odnosno bit će obuhvaćeno nešto više od 271 tisuća roditelja i 511 tisuća djece”, rekao je Plenković te dodao da će se za to izdvojiti 262 milijuna eura, 89 milijuna eura više nego ove godine. Prosječni iznos doplatka za djecu po korisniku iznosit će 95 eura.

Od 139 do 720 eura

Resorni ministar Marin Piletić istaknuo je važnost zakona o inkluzivnm dodatku kojim će se, kaže, trajno unaprijediti materijalni položaj za gotovo 150 tisuća osoba s invaliditetom te će biti potrebno samo jedno vještačenje za jedinstvenu novčanu naknadu.

Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kreće od početnih 720 eura. Druga skupina će dobivati mjesečno 480 eura, treća 430, četvrta 162 eura i konačno peta – 138 eura.

Do priznavanja inkluzivnog dodatka, korisnici će ostvarena prava i dalje imati. Postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024., a nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika od datuma stupanja zakona na snagu (1. siječnja 2024.). Novim korisnicima prava će se priznati od datuma predaje zahtjeva.

“Na prijedlog radne slupine i predstavnika udruga prihvatili smo da se predloženih 100 eura osnovice za izračun inkluzivnog dodatka već sada u prvom čitanju podigne na 120 eura”, istaknuo je Piletić te dodao kako, uz ovaj paket, njegovo ministarstvo radi i na donošenju zakona o povlasticama u prometu za osobe s invaliditetom.

Marica Mirić, zamjenica predsjednice Povjerenstva, pozdravila je što prijedlog zakona uključuje definiciju osobe s invaliditetom kao one s tjelesnim, senzoričkim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem, koje dolazi do izražaja u interakciji s okolinom.

“Dobivamo zakon koji tu interakciju s okolinom uvažava u potpunosti jer se kroz vještačenje ne gleda samo medicinski model nego i funkcionalne sposobnosti”, istaknula je Mirić.

Nakon današnjeg predstavljanja Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku te Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu bit će upućeni u e-savjetovanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu