Hrvatska
SUPERIZBORNA 2024. / Slažu se kombinacije uoči godine u kojoj ćemo na birališta čak tri puta…
Zagrijava se domaća politička scena uoči superizborne 2024. U njoj bismo na birališta trebali izići čak tri puta: prvo na europske, pa na parlamentarne i na kraju godine na predsjedničke izbore. Slažu se kombinacije, na sve strane traju pregovori. Traje bitka za svaki glas i pokušaji okrupnjavanja stranaka koje žele prijeći izborni prag. Socijaldemokrati su ušli u savez s HSS-om i Laburistima. Most se dogovorio sa Suverenistima. IDS želi suradnju s PGS-om, Fokusom, Čačićevim Reformistima i Nezavisnom platformom Sjever župana Matije Posavca.
Davorko Vidović, predsjednik Socijaldemokrata rekao je da su danas u Saboru imali raspravu o rebalansu proračuna što je bila, kako je rekao, prilika da se rekapitulira što se događa s Hrvatskom zadnjih 30 godina.
– Ovo je zemlja koja ima kumulativnu nultu stopu rasta 30 godina, zemlja iz koje je poslije rata izbjeglo pola milijuna ljudi, zemlja u kojoj se može dogoditi da netko opljačka milijardu kuna u javnom poduzeću. Mi možemo zatvarati oči pred time, ali ako se ne promijeni model upravljanja zemljom i ukoliko ne budemo imali vladavinu prava, mi više ne možemo izdržati jedan mandat koji imamo 30 godina, rekao je.
Istaknuo je kako njima nije cilj osvajanje izbornog praga.
– Mi okupljamo ljude koji žele ozbiljnu i korjenitu promjenu i svi koji shvaćaju i mogu osloboditi potencijal ove zemlje su dobrodošli, istaknuo je.
Promjena političke paradigme
– Nas interesira promjena političke paradigme, a osvajanje mandata je preduvjet da bi se to moglo ostvariti. Nismo ideološki fundamentalisti, ali računamo da postoji od centra do ljevice dovoljno prostora i da postoji puno ljudi izvan političkih stranaka koje pozivamo da nam se priključe u stvaranju naše Hrvatske, a ne njihove koja počiva na klijentelizmu, rekao je Vidović.
Dodao je i kako je prvi partner kojeg su poželjeli IDS, s kojima su razgovore počeli u siječnju/veljači, ali pregovori nisu uspjeli.
Dalibor Paus, predsjednik IDS-a rekao je kako je istina da imaju puno zajedničkoga.
– IDS na neki način pokazuje da je moguća drugačija paradigma u Republici Hrvatskoj. Jedan drugačiji, kvalitetniji način upravljanja zbog toga i je tu gdje je.
– Što se tiče razgovora i koalicijskih pregovora, ne bih govorio o pregovorima koji nisu uspjeli u ovom trenutku. Nije bio to razgovor samo isključivo između socijaldemokrata i IDS-a, bilo je tu još stranaka u tom razgovoru, dakle, jedan multipartitni razgovor. U jednom trenutku mi i PGS smo izašli iz tih razgovora. Mi i PGS smo potpisali koaliciju još u srpnju, sporazum za parlamentarne i europarlamentarne izbore, rekao je.
Istaknuo je da je to jedna koalicija koja je ispitana u nekoliko izbornih ciklusa i koja je postizala uvijek dobar rezultat.
– Osvajali smo tri mandata i skoro pa četvrti. A ono što nam brojke sada govore da smo i sada tu negdje, naglasio je Paus.
Razgovori IDS-a s reformistima i Fokusom u završnoj fazi
Rekao je i kako razgovaraju i s ostalim strankama koje su im bliske.
– Razgovori s reformistima i s Fokusom su u završnoj fazi i ja se nadam da će do koalicije doći, odnosno ne vidim razloga da ne dođe. To će biti jedna koalicija zaista stranaka koje su pokazale rezultate na lokalnoj razini, koje imaju nekakve rezultate iza sebe, stranke koje mogu ponuditi rješenje za probleme koje muče Hrvatsku. A hoće li će biti još koja stranka, mi se nadamo da hoće, jer želimo Hrvatskoj dati jedno novo rješenje koje je drugačije od ovoga koje je sad, istaknuo je.
Koalicija Hrvatski suverenisti – Most
Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista rekao je kako su u koaliciji s Mostom.
– Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista nudi ono što od centra na desno birači žele, a to je da ne dođe do rasipanja glasova. Ova koalicija ostvarit će izuzetan rezultat i neće dozvoliti da brojni glasovi od centra na desno propadnu. Nudimo zajedništvo i jedine ozbiljne političke opcije u ovom trenutku su upravo ove dvije opcije, rekao je.
Istaknuo je da vjerujem kako će im se do izbora priključiti još neki istaknuti pojedinci sličnog svjetonazora, te da se buduća vlast neće moći sastaviti bez njih.
– Mi u ovom trenutku na političkoj sceni imamo potencijalne kandidate za premijera, Peđu Grbina iz SDP-a, koji je doslovno uništio svoju vlastitu stranku, Sandru Benčić koja je studirala nekih 18 godina, te Andreja Plenkovića koji je pokrovitelj korupcije, koji je u zadnjih sedam godina promijenio 22 ministra. Imamo situaciju da se u roku od 24 sata, uhiti 12 navijača nakon utakmice u Osijeku zbog pjevanja nepoćudnih pjesama i završe u zatvoru nepravomoćnom presudom od mjesec dana, a s druge strana imate Franu Barbarića, istaknutog člana HDZ-a, koji je povezan s aferom “plin za cent”, koji je bespravno sagradio vilu na Hvaru i vjerojatno bespravno priključio struju na tu vilu i dan danas je na čelu HEP-a i dan danas se rade izvidi, koji već traju tri mjeseca. Jedini kandidat za premijera koji može ponuditi nešto bolje, kvalitetnije i pravednije će upravo biti kandidat Mosta i Hrvatskih suverenista, istaknuo je Pavliček.
Poručio je građanima da razmisle kada budu išli na glasovanje žive li danas bolje i kvalitetnije nego prije sedam ili četiri godine i mogu li si radnici ili umirovljenici sa svojom plaćom ili mirovinom priuštiti ono što su mogli prije sedam ili četiri godina?
– Odgovor je jednostavan – ne mogu. Razlog tome je upravo katastrofalna politika koju je vodio HDZ, gdje smo ušli u Eurozonu u doba najveće gospodarske krize, gdje smo mi jedini uz kolege iz Mosta bili protiv, jer smo govorili da će doći do neopravdanog dizanja cijena, što se i dogodilo. Meni je žao građana. Ljudi danas žive drastično loše i ne mogu spojiti kraj s krajem, istaknuo je.
Osvrnuo se i na inicijativu skupljanja potpisa za opoziv ministrice poljoprivrede Marije Vučković zbog afričke svinjske kuge.
– Imamo daleko preko 31 potpisa, možda i najviše od svih ostalih inicijativa. Ovdje se radi o opstanku ili nestanku hrvatskog sela, odnosno tradicijskog svinjogojstva. Nažalost, ministrica se nije snašla. Nakon ovoga ćemo imati uništeno tradicijsko svinjogojstvo u Slavoniji, Baranji, Srijemu i velikom dijelu Hrvatske, rekao je.
Nikola Mažar, HDZ odgovorio je Vidoviću koji je rekao da je kumulativni rast 0%.
– Službeni podaci govore da, konkretno za Republiku Hrvatsku, kumulativni gospodarski rast od prije pandemije 2019. do danas iznosi 13%. To je drugi najveći kumulativni gospodarski rast u EU. U konačnici vidjeli smo da i Svjetska banka je napravila nove izmjene na način da se sa 0,7, koliko je bilo predviđeno da gospodarski rast ove godine iznosi, povećava sada na 2,8, daleko iznad prosjeka EU koji će iznositi 0,6.
O afričkoj svinjskoj kugi
Osvrnuo se i na izjave Pavličeka, vezano za afričku svinjsku kugu.
– Žao mi je što neke političke stranke u nedostatku svog političkog programa žele profitirati na ljudskoj nesreći. Afrička svinjska kuga je trenutno u 25 zemalja. Ja ne znam vlada li HDZ u 25 zemalja? Ono što smo mogli čuti sa veterinarskog instituta je da je Afrička svinjska kuga treći najteži virus koji uopće postoji u veterini, da je smrtnost najniža 80%, i da jedini način da spriječimo širenje Afričke svinjske kuge je da poštujemo mjere. Ono što je činjenica, vlada Republike Hrvatske je do sada isplatila 2,2 milijuna eura. Danas je isplaćeno 1,1 milijuna eura pomoći i danas je Europska komisija odobrila Hrvatskoj 10 milijuna eura za indirektnu pomoć. Ono što je bitno, kao i svaka druga kriza, odgovoran pristup, iskren pristup na činjenicama, pomoći sada, ali i brinuti cijelo vrijeme. Svinjska kuga neće završiti za seljaka kada ona više ne bude. Bit će još godina dana kada se neće smjeti uzgajati svinje i tada će vlada Republike Hrvatske biti uz slavonskog seljaka, rekao je.
Datum izbora
Na pitanje kada će biti parlamentarni izbori, Mažar je rekao kako će biti u ustavnom roku.
– Hrvatska demokratska zajednica će predložiti predsjedniku Republike, koji će onda odrediti datum. Što se tiče nas, izbori mogu biti već i sutra, rekao je dodavši da je bitno da što više ljudi izađe na izbore.
– Vidimo da po svim anketama Hrvatska demokratska zajednica raste, da smo jedina stabilna politička stožerna opcija. Građani vrednuju i pozdravljaju politiku kontinuiteta, stabilnosti i sigurnosti. Vjerujem da ćemo u tom smjeru ići i nećemo imati problema sa našim koalicijskim potencijalom, rekao je Mažar.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!