Hrvatska
Ogorec: Mjera o nadzoru granice stiže prekasno, teroristi su već u Europi
Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor.
Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao kako je odluka Slovenije bila teška, ali neminovna.
– Slovenska je vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produžavala nadzor Sloveniji. Mi s Austrijom nemamo Schengen već 8 godina i bio je dogovor, da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, da Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj, rekao je.
Dodao je kako se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra kako je to bilo i za očekivati.
– Odlučili smo kako ćemo to s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bilo podignut stupanj na najviši stupanj. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam, naglasio je Volk.
Volk je istaknuo da će se pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, stoga što se žele targetirati oni koji rade ilegalne radnje na granici.
– Kontrola se uvodi 21.10. i trajat će 10 dana s mogućnošću produženja, naglasio je.
Dodao je kako je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.
Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije no smatra da su operativne mjere, koje je je Hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.
– Ova odluka talijanske vlade pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU. Na tih 12 graničnih prijelaza će slovenska policija biti stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni.
Ante Letica, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da se radi o normalnoj mjeri koja može služiti kao filter s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera.
– Međutim, ta mjera kao takva ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, neće spriječiti ni terorizam. Ona će u jednom kumulativnom nizu dati jedan svoj doprinos tome, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima, kazao je Letica.
Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.
– Ova mjera neće imati nikakvov utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti, upozorio je Ogorec.
Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.
– Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama, naglasio je Ogorec.
Eskalacija terorizma
Smatra kako su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni već budni i oprezni, naglasio je.
Strah nije dobar
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Ne smijemo pokazati strah jer on nije dobar. Teroristi su u jednom dijelu uspjeli jer strah nije dobar i ako se povedemo za time jer je teroristima jedan od ciljeva izazivanje panike i nesigurnosti, naglasio je.
Ničeno ističe kako je Hrvatska izuzetno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.
– Mi smo ove godine uhvatili tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine, istaknuo je.
Naglašava kako Hrvatska nije naivna i ona je spremna. Ona ne dočekuje nespremno bilo kakve nezakonite migracije, ali ni potencijalnu prijetnju terorizmom.
Ogorec napominje da kada dođe do kopnene invazije na pojas Gaze da će doći do ozbiljnih eskalacija sukoba.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
-
Sport5 dana prije
Španjolci: Modrić u Kataru ima priliku učvrstiti status Realove legende