Hrvatska
Ministar Božinović: “Ne možete isključiti nekakvu suludu akciju radikaliziranih pojedinaca”
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u subotu kako u Hrvatskoj nemamo izravnih terorističkih prijetnji ili neposrednih rizika, no i dodao da se nikada ne može isključiti neka “suluda akcija radikaliziranih pojedinaca”.
“Što se tiče Hrvatske, vidjeli ste priopćenje SOA-e, u Hrvatskoj nemamo izravnih prijetnji. Situacija je takva da policija i SOA koordinirano djeluju, prate sve relevantne informacije i procjena je da nema izravnih ili neposrednih rizika. Međutim, ono što vrijedi u Europi,a vrijedi i u Hrvatskoj, ne možete isključiti nekakvu suludu akciju radikaliziranih pojedinaca”, rekao je Božinović u Dnevniku HRT-a.
Osvrćući se na uvođenje graničnih kontrola u Sloveniji, Božinović je rekao da danas nije bilo čekanja te da promet ide bez zastoja.
“Pogotovo nije bilo dužih čekanja, tako da se potvrđuje ono što je već bilo komunicirano, da ne bi trebale te interne kontrole utjecati na protočnost te da je zapravo razlog za njih profilacija putnika koje slovenska policija procijeni da su možda sumnjivi kada je u pitanju organizirani kriminal ili terorizam. Ostali prolaze bez zastoja”, ustvrdio je Božinović.
Najavio je i kako će o tim temama, 2. studenoga u Trstu razgovarati s talijanskim i slovenskim kolegama.
Upitan o trenutnoj situaciji s migrantima u Hrvatskoj, Božinović je uzvratio kako je slabljenje migrantskog pritiska već počelo ‘zadnjih mjesec dana, a možda i nešto više, što ide u nekim cikličkim razdobljima’.
“Dolazi hladnije vrijeme, policiji je, s obzirom da nema vegetacije, lakše uočavati migrantske pokrete. Očekujem da će i dalje padati broj migranata koji će prelaziti ilegalno u Hrvatsku”, kazao je.
Oporba skuplja političke bodove
Osvrnuo se i na zahtjeve oporbe da se stavi vojska na granicu, a neki zazivaju i Frontex.
“Hrvatska vojska ima svoju ustavnu i zakonsku obvezu braniti Hrvatsku, a kad je ne brani u ratu, ona se uvježbava. To je nešto što vojska treba raditi… Imamo cijeli niz nestabilnosti oko Hrvatske. Vojska se treba baviti time. Dakle, postoji mogućnost po zakonu da vojska pruži neku logističku potporu policiji, ali za tim ne postoji potreba jer hrvatska granična policija je jedna od najjačih u Europi, a kad se spominje Frontex, ona je jača nekoliko puta i od Frontexa i od drugih susjednih policija”, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova.
Dodao je i da ‘ono što govore iz opozicije da bi Frontex trebalo doći na granice, to nikada nama nije nitko tražio’.
“Zbog toga što ne može tražiti jer smo i mi dio Frontexa i naši ljudi sudjeluju u Frontexovim operacijama i u Grčkoj i u sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj ima 40 do 50 pripadnika Frontexa koji rade na povratu onih koji su nelegalno zatečeni u Hrvatskoj. Prema tome, to samo govori o tome koliko ljudi ne znaju i kakva je međunarodna regulativa i što se stvarno događa na terenu”, kazao je Božinović prozivajući oporbu za prikupljanje političkih bodova.
Osvrnuo se i na situaciju na Bliskom istoku te o mogućem dodatnom migrantskom valu prema Europi kazavši kako treba vidjeti hoće li doći do egzodusa.
“Egipat, jedino mjesto gdje oni mogu proći, nevoljko bi otvorio granice za izbjeglice iz Palestine. Međutim, u nekom scenariju, kad bi on to i dopustio, procjene svih su da bi ti ljudi išli dalje prema Libiji, a onda opet morskom rutom prema Italiji. Bilo bi praktički nemoguće da obiđu cijeli Bliski Istok, da bi došli na hrvatske granice. Dakle, to ako bi se i dogodilo, ne bi imalo izravne implikacije na Hrvatsku”, ustvrdio je.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!