magazin
Koliko godina ima vaš pas? Ako množite sa 7 gadno griješite

Stari kliše kaže da svaka godina u životu psa odgovara sedam ljudskih godina.
Drugim riječima, petogodišnji pas bi bio kao 35-godišnji čovjek.
Međutim, stvarnost je mnogo kompleksnija. Brzina razvoja pasa razlikuje se od ljudi, a veličina i rasa psa igraju značajnu ulogu u njihovom životnom vijeku.
Ljudi dostižu odraslost za 18 godina, dok štenci ostaju štenci samo šest do devet meseci (u ovisnosti od veličine i rase).
Period puberteta kod pasa obično traje od šest mjeseci do godinu dana, što se može smatrati njihovim tinejdžerskim fazama. Zatim dolazi period mladih odraslih pasa, koji traje od tri do četiri godine, piše Science Focus.
Američko udruženje bolnica za kućne ljubimce smatra da se poslednjih 25 posto psećeg života može smatrati starošću.
Ovo se obično pretpostavlja da se događa oko sedme godine, mada varira u ovisnosti od rase (između pet i deset godina).
Ako uzimamo u obzir ljudski životni vijek d gotovo 81 godine u Velikoj Britaniji, sedmogodišnji pas bio bi ekvivalentan otprilike 61 ljudskoj godini.
Različite rase pasa ili mješavine rasa imaju različite dužine života.
Nedavno istraživanje koje je obuhvatilo skoro 2 milijuna pasa kod više od 1.000 veterinarskih klinika u SAD-u pokazalo je da je očekivani životni vijek psa pri rođenju 12,69 godina.
Ovo je nešto više od ranijeg istraživanja u Velikoj Britaniji koje je iznosilo 11,23 godina, a niže od drugog istraživanja u SAD-u koje je pokazalo da iznosi 15,4 godine.
Međutim, postoji mnogo faktora u igri.
Ženke žive nešto duže od mužjaka, a manji psi žive znatno duže od velikih pasa – jedno istraživanje pokazuje da mali psi žive 16,2 godine, dok veliki psi žive 12 godina.
Općenito govoreći, mješanci žive nešto duže od čistokrvnih pasa, iako neki čistokrvni psi imaju dug životni vijek (kao što su čivave).
Na osnovu ovih podataka, možemo zaključiti da je jednogodišnji pas možda ekvivalentan osamnaestogodišnjem čovjeku, a nakon toga odnos 1:7 ima više smisla.
Također, postoje i biološki pristupi koji se koriste za razumijevanje starosti pasa.
Kako starimo, dolazi do epigenetskih promjena na našem DNK-u kao rezultat procesa poznatog kao metilacija. Znanstvenici su istraživali ove promjene u nukleinskoj kiselini (nazvanoj metilomi) kod 104 laboratorijska retrivera i uporedili ih s onima kod ljudi.
Ovdje se odnos ne ponaša linearno.
Rezultati su nam dali drugačiji kalkulator: da biste pronašli ljudsku ekvivalentnu starost psa, uzmite logaritam od njegove starosti, pomnožite sa 16 i dodajte 31.
Ovaj pristup najbolje funkcionira na krajevima spektra starosti, a i a manje je precizan za srednje godine.
Na osnovu epigenoma, ovaj model kaže da je osmomjesečni štenac ekvivalent devetomesečnoj bebi, a dvanaestogodišnji pas je približno ekvivalentan sedamdesetogodišnjem čovjeku.
Primjerice, jednogodišnji pas je ekvivalentan tridesetjednogodišnjem čovjeku, dvogodišnji pas ima malo preko četrdeset godina, sedmogodišnji pas je ekvivalentan šezdesetogodišnjaku, a četrnaestogodišnji pas je ekvivalentan osamdesetogodišnjaku.
Naravno, ovi rezultati će varirati za različite pse.
Ako se ovaj podatak čini pomalo depresivnim jer je vaš pas stariji nego što ste mislili, znajte da se duži životni vijek povezuje s time da je vaš pas zdrave težine, pa praćenje težine vašeg psa može pomoći, piše City Magazine.
Primjerice, normalna težina za retrivera omogućava životni vijek od 13,6 godina za ženke i 13,3 godine za mužjake, dok se prekomjernom težinom dužina života smanjuje na 13,0 i 12,7 godina.
Također se pokazalo da su češći dentalni pregledi povezani sa dužim životnim vijekom, ali nije jasno da li to odražava bolju opću zdravstvenu zaštitu ili se odnosi isključivo na dentalnu njegu.
Dakle, izračunavanje starosti psa u ljudskim godinama je složenije nego što se može pretpostaviti, pri čemu se tjedni i mjeseci kod štenaca računaju kao značajan faktor, iako prolete u trenu.
magazin
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima

Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
magazin
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
magazin
OGŠ SV. BENEDIKTA / Prvog dana proljeća koncert učenika za Dan škole

Osnovna glazbena škola sv. Benedikta jedina je umjetnička katolička škola na području RH i uspješno djeluje već sedamnaestu školsku godinu. Njezine osnivačice su Benediktinke svete Marije, a život i rad škole izvodi se pod benediktinskim motom: „Ora et labora“ (Moli i radi) te uz Benediktov monaški usklik: „Neka se u svemu slavi Bog!“
A mi Boga slavimo kroz razne aktivnosti: od svakodnevne redovne nastave, bilo da se radi o skupnim predmetima (solfeggio, zbor, orkestar, komorna glazba), bilo o individualnoj nastavi instrumenata (učenici sviraju flautu, gitaru, glasovir, klarinet, obou i violinu), školskim produkcijama i koncertima, nastupima u raznim prigodama ili manje formalnim druženjima kao što su subotnje Radionice s katehezom pod vodstvom naših koludrica, zajedničke svete mise, terenska nastava, smotre, druženje s ostalim katoličkim školama u RH i natjecanja, stoji u objavi iz Škole.
21. ožujka, prvi dan proljeća, ujedno je i blagdan preminuća sv. Benedikta, koji OGŠ sv. Benedikta slavi kao Dan škole.
Ovogodišnja proslava Dana škole započinje večer uoči samoga blagdana, jednim od najsvečanijih događaja u godini, svečanim Koncertom učenika povodom Dana škole, koji će se održati u četvrtak, 20. ožujka s početkom u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ulaz je slobodan.
Na ovom koncertu nastupit će polaznici predškolske glazbene skupine, školski zbor i orkestar te niz solista, dua i tria, redom najbolji, najmarljiviji i najuspješniji učenici škole, kojima je nastup na ovakvom događaju nagrada i veliko veselje. Poseban pečat ovakvom obliku javnog prezentiranja učeničkih postignuća daje publika, koja svojim toplim i iskrenim aplauzom nagrađuje i potiče naše male glazbenike pa je ovo prilika pozvati sve ljude dobre volje, one koji nas poznaju i koji još nisu imali tu priliku, da dođu, opuste se i uživaju, a sigurni smo da će s našeg koncerta izaći zadovoljni, oplemenjeni i pozitivno iznenađeni vještinama i izvedbenim dostignućima naših malih učenika.
Veliko veselje i radost našim učenicima naročito pričinja animiranje djece koja su zainteresirana započeti put svog glazbenog školovanja pa koristimo ovu prigodu pozvati upravo takvu djecu i njihove roditelje da se pridruže na Koncertu učenika povodom Dana škole, u petak u 19 sati, gdje će imati priliku iz prve ruke, zapravo iz ruku i duša djece slične dobi, upoznati što se sve može na glazbenom planu postići uz dobro i stručno vodstvo i u poticajnoj atmosferi.
Na sam Dan škole, blagdan preminuća sv. Benedikta, 21. ožujka, osnivačice škole, Benediktinke svete Marije, učenici škole i njihovi roditelji i učitelji, zajedno će proslaviti sv. misu u crkvi svete Marije u 18 sati.
U ovoj posebnoj prigodi, prilika je i zahvaliti na suradnji i potpori osnivačicama OGŠ sv. Benedikta, Benediktinkama svete Marije, Sveučilištu u Zadru, Koncertnom uredu Zadar, Gradu Zadru i Zadarkoj županiji, našoj sestrinskoj ustanovi, Dječjem vrtiću Golubica, Glazbenoj školi Blagoje Bersa i Odjelu glazbene škole pri OŠ Biograd na Moru te svima s kojima surađujemo i koji doprinose pozitivnom ozračju i uspješnom djelovanju i prezentiranju OGŠ sv. Benedikta, posebno uključujući medije.