Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MEĐUNARODNI KOLOKVIJ O ULOZI CRKVE U OBRAZOVANJU / Faričić: “Znanost, kultura i vjera nisu na suprotnim stranama, nego se međusobno dopunjuju!”

Objavljeno

-

Koja je uloga Crkve u obrazovanju, kakva je bila uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća, a kolika važnost ženskog liceja Sv. Dimitrija u obrazovanju dalmatinske elite?

Dio je to pitanja na koja je odgovore ponudio Međunarodni kolokvij „Uloga Crkve u obrazovanju s osobitim naglaskom na Zadar“, na kojemu su u petak u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru izlaganja održali ravnatelj Arhiva Dikasterija za evangelizaciju (Propaganda fide) u Rimu don Flavio Belluomini, isusovac i predavač na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Mikolaj Martinjak,  pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Zdenko Dundović, č. s. dr. Marijana Mohorić, prof. dr. sc. Ante Bralić i doc. dr. sc. Elvis Ražov.

Kolokvij je održan u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Moderne europske diplomacije i istočnojadranski prostor“, ali i u povodu 10. godišnjice postojanja Teološko-katehetskog odjela, kojemu je na dosezima ovom prilikom čestitao rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić. Veliki doprinos osnivanju, istaknuo je, dali su tadašnji nadbiskup mons. Želimir Puljić i tadašnji rektor prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić.

– To je bila jedna vizionarska ideja koja je imala duboko korijenje i temelje u prvom sveučilištu u ovom dijelu Europe, dominikanskoj visokoškolskoj ustanovi Studium generale, osnovanom 1396. godine. To sveučilište uživalo je i posebne papinske povlastice i dobilo pravo dodjeljivati najviše akademske naslove, čime je svjedočilo značenju znanosti i visokog obrazovanja za život ovog grada i ovog dijela Europe, rekao je rektor Faričić.

Skup je bio posvećen temama koje se odnose na ulogu Crkve u sustavu obrazovanja i visokog obrazovanja. Većina sveučilišta koja danas čine glavnine žarišta razmjene ideja, znanja, tehnologija u Europi, istaknuo je rektor Faričić, osnovala je Katolička crkva ili su osnovana uz njeno posredovanje, pri čemu znanost, kultura i vjera nisu protivne jedna drugoj. One imaju drugačija područja djelovanja ali se međusobno komplementarno dopunjuju. Među velikanima iz redova Crkve koji su doprinijeli prirodnim znanostima u Hrvatskoj je najpoznatiji Ruđer Bošković, ali bilo je i puno drugih.

– Kada govorimo o zadarskom sveučilištu i njegovom Teološko-katehetskom odjelu, valja istaknuti kako je to jedan od najmlađih, ali dinamikom jedan od najboljih odjela našeg sveučilišta, zajednica koja okuplja izvrsne znanstvenike bez obzira dolaze li iz redova klerika ili laika, izuzetno znanstveno aktivne, koji gotovo svake godine priređuju međunarodne znanstvene skupove i zbornike s  kompetentnim i relevantnim tema koje se odnose na Crkvu u današnjem svijetu. Nadam se da će vaš rad pridonijeti u razumijevanju i izgradnji boljih odnosa ne samo u ovom dijelu Europe, nego svugdje ondje gdje svojim poslanjem predano širite spoznaje i plemenitu ideju odgoja i obrazovanja na najvišim akademskim razinama, rekao je rektor Faričić.

Nije staro dominikansko sveučilište jedina poveznica s današnjim – dr. Bralić održao je ovom prilikom inspirativno izlaganje o liceju sv. Dimitrija, kojeg je osnovao ženski benediktinski samostan sv. Dimitrija, a nakon stradanja u požaru 1777. godine ponovno je počeo djelovati u novosagrađenoj zgradi na južnom dijelu rive, današnjem Starom kampusu Sveučilišta u Zadru. U kompleksu su bile učionice, spavaonice, kuhinja, svečana dvorana, kapela sv. Dimitrija i park na jugoistočnom dijelu bedema koji je bio odijeljen od javnosti. Zgrada je bila osmišljena da omogući školovanje i smještaj kćeri pripadnika dalmatinske elite i da im da dodatno obrazovanje koje je „priličilo“ budućim suprugama dalmatinskog višeg sloja.

– Kako se radilo o učenicama od 12 do 15 ili 16 godina, znači o osobama koje su nakon toga dolazile u dob koja se smatrala prikladnom za udaju, osobita se skrb se vodila oko kontrole ćudoređa. Učenice smještene u Liceju smjele su napuštati kompleks samo u grupama i pod nadzorom časnih sestara. O odnosu prema ćudoređu, najbolje nam govore novinski članci tijekom Prvog svjetskog rata u kojima se kao primjer moralnog pada opisuje se da su učenici gimnazije dolazili pod prozore ženskog liceja Sv. Dimitrija i  dovikivali učenicama u internatu, iznio je Bralić.

Ženski zavod sv. Dimitrija i njegovu ulogu u obrazovanju kćeri dalmatinske elite imao je ograničenu ulogu zbog kratkoće njegova djelovanja. Međutim, napravljena je reprezentativna zgrada na samoj obali u kojoj sveučilišni profesori i danas podučavaju generacije studenata.

Don Flavio Belluomini održao je predavanje „Propaganda Fide i školovanje klera u Dalmaciji u 17. stoljeću“, Mikolaj Martinjak „Isusovci i školstvo – poslanje, vizija i baština“, Zdenko Dundović i Marijana Mohorić „Uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća“, a Elvis Ražov „Ustanova Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru–ideja, realizacija i vizija“.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu