Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U ZADRU ODRŽANA SJEDNICA OTOČKOG VIJEĆA: Spremna EU financijska omotnica za otoke vrijedna 150 milijuna eura

Objavljeno

-

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je sjednica Otočnog vijeća, kojoj je nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i čak sedam ministara.  

Na početku sjednice okupljenim predstavnicima županija, gradova, općina te brojnih otočnih udruga i poduzetnika obratili su se premijer Plenković, ministar Šime Erlić, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić te župan Božidar Longin koji je istaknuo da Zadarska županija u svom sastavu ima 150 otoka i otočića i po tome je vodeća županija u Hrvatskoj.  

„Od naše 34 jedinice lokalne samouprave, njih 13 su otočne i obalno-otočne, a 10 ih se nalazi isključivo na otocima, na kojima živi oko 20 tisuća stanovnika. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je skrb o otocima vrlo visoko na listi naših prioriteta i stoga ne čudi da smo prva županija koja je izradila Plan razvoja otoka 2021. – 2027., kao teritorijalnu strategiju u kojoj su definirana ključna područja ulaganja. Ono što je značajno istaknuti, jest da su pri izradi ovog dokumenta bili vrlo aktivno uključeni upravo otočani, i to predstavnici općina i gradova, oni koji najbolje poznaju i razumiju potrebe svojih građana“, poručio je župan podsjetivši da je i prije donošenja ovog važnog strateškog dokumenta koji je podloga za povlačenje sredstava u vrijednosti od 25,6 milijuna eura, Zadarska županija uz veliku pomoć resornih ministarstava, ostvarila nekoliko velikih i značajnih projekata upravo na otocima, poput trajektne luke u Tkonu, ribarske luke u Kalima i mjesne luke u Salima.   

„U novom programskom razdoblju kreće projekt proširenja kapaciteta trajektne luke u Preku, jedne od najprometnijih na Jadranu, uz nastavak sanacije velikog broja mjesnih luka po obalnim mjestima. Ključni pak, projekt koji očekujemo ugovoriti i provesti kroz novu financijsku omotnicu EU-a bez sumnje je dovršetak vodno-komunalne infrastrukture i to aglomeracije Preko – Kali na otoku Ugljanu, pašmanske aglomeracije te vodovodizacije drugog i trećeg prstena zadarskih otoka“, ustvrdio je župan Longin.  

Na sastanku je, uz ostalo, predstavljen Poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. godini te Poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

„Razgovarali smo o novom prijedlogu indeksa razvijenosti za otoke, o ulaganjima vrijednim gotovo 3 milijarde eura koja su prethodnih godina realizirana na otocima. Naravno, predstavili smo i novi ITP financijski instrument za otoke gdje smo primjer dobre prakse na razini Europe, jer smo s posebnom omotnicom iz EU fondova uspjeli osigurati sredstva za otoke vrijedna 150 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati putem županija i županijskih otočnih vijeća koja će definirati u što uložiti ta sredstva jer svaki od otoka ima drugačije prioritete“, najavio je ministar Erlić.   

Bilo je riječi i o aktivnostima i mjerama iz resora regionalnoga razvoja usmjerenim prema otocima, Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, zakonskim i podzakonskim aktima iz resora prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poboljšanju zdravstvene usluge na otocima te ulaganjima u luke.

„Vremenske nepogode koje su nas umjesto na Vis dovele u Zadar pokazale su nam svu važnost ulaganja u otoke, lučku i prometnu infrastrukturu. Otoci su nam svih ovih godina među prioritetima, što se vidi ne samo zbog novog Zakona o otocima, već i zbog partnerstva koje želimo njegovati sa svim jedinicama lokalne samouprave. Više od tri milijarde eura smo uložili u otoke, za razvoj infrastrukture i poboljšanje kvalitete života, a naša 53 naseljena otoka dom su više od 128 tisuća žitelja“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, u čijoj su pratnji bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.

Možete ih pregledati na donjim linkovima:

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima

Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima u stanju socijalne potrebe i studentima s invaliditetom

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Božićno čestitanje kod nadbiskupa Zgrablića svećenika, redovništva i djelatnika nadbiskupijskih ustanova

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Božićno čestitanje na prijemu kod zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića svećenika, redovništva i vjernika laika, djelatnika središnjih ustanova Zadarske nadbiskupije, održano je u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u subotu, 21. prosinca.

Na susretu su bili i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima i o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije.

Na početku susreta, u prigodnom obraćanju prisutnima, mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, govorio je o kategoriji vremena kao ljudskoj i božanskoj odrednici u susretu s utjelovljenim Bogom koje treba odgovorno živjeti, na putu k Vječnosti.

„Isus Krist nije samo smisao našeg vjerničkog života, središte našeg poslanja i predanja. Isus je i središte ljudske povijesti i vremena. Bog se utjelovio u vremenu. Na taj način, Bog je posvetio naše vrijeme. Vrijeme računamo na vrijeme prije Krista i poslije Krista. U vremenu Došašća promišljamo, iščekujemo, slavimo Isusov prvi dolazak u naše vrijeme i iščekujemo, posvješćujemo drugi Kristov slavni dolazak, kada će doći suditi žive i mrtve“, rekao je mons. Sorić, istaknuvši da je Bog stvoritelj vremena.

„Vrijeme nije samo fizička kategorija ili prolazna komponenta, vrijeme je posvećeno. Vrijeme je milosno, darovano od Boga, da bismo u vremenu ostvarivali vlastito spasenje i spasenje bližnjih. Činjenica da je Bog iz vječnosti, iz nadvremenosti, sišao u našu vremenitost, posvješćuje nam koliko je vrijeme zaista sveto za sve nas koji putujemo ovim vremenom i prostorom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da ćemo jednom biti pitani o ljubavi i na koji način smo koristili vrijeme, na koji način vrijeme ispunjava naš kršćanski život.

„Da je Bog gospodar vremena, dokazuje i da ne možemo promijeniti svoju prošlost, naše prošlo vrijeme. Možemo o njemu promišljati, možemo iz njega učiti, ali nijedan čovjek ne može mijenjati prošlost“, rekao je generalni vikar. Kraj građanske godine prigoda je promišljati što smo dobra učinili kroz proteklo vrijeme. „Brojne pastoralne inicijative i puno lijepih događaja na razini župe, dekanata i Nadbiskupije bili su naši pokušaji da odgovorimo na milosni Božji dar vremena. Nastojali smo i ove godine svojim talentima i sposobnostima učiniti vrijeme sadržajnim, da Bogu uzvratimo na njegov dar“, rekao je mons. Sorić.

Kada se razmišlja o proteklom vremenu, „vidimo da i zlo djeluje u našem ljudskom vremenu. To pokazuje i tragičan događaj koji se dogodio u OŠ u Prečkom u Zagrebu, koji je potresao cijelu domovinu i šire. Pridružujemo se riječima sućuti zagrebačkog nadbiskupa i pitamo se na koji način odgovoriti na zlo u vremenu. Odgovornim ponašanjem prema osobnom i zajedničkom vremenu možemo puno učiniti u umanjivanju sila zla. Prošlost ne možemo promijeniti, no možemo raditi na sadašnjosti i budućnosti. Budućnost već sada, danas, kreće i nosi prema vječnosti naš trud, naš rad, našu suradnju s Bogom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da je Bog postao čovjekom da bi bio blizak svim ljudima.

Specifičnost ovogodišnje svetkovine Božića je otvaranje Godine Jubileja u Katoličkoj Crkvi, a u Zadarskoj nadbiskupiji je to 29. prosinca s početkom u 17 sati, u crkvi sv. Šime, nastavlja se procesijom do katedrale sv. Stošije i misom u prvostolnici. Mons. Sorić je potaknuo svećenike da potaknu vjernike na to zajedničko okupljanje na blagdan Svete Obitelji, kako bi se posvjedočilo obiteljsko zajedništvo Nadbiskupije.

„Pred nama je milosno vrijeme godine Jubileja kad ćemo imati prilike propitivati vrijeme vlastitog života, vrijeme zajedničkog hoda i još više se približiti Bogu tijekom Jubileja. Besplatni Božji darovi Crkve tijekom Jubileja su i potpuni oprosti, kad možemo dobiti razrješenje vremenitih kazni zbog naših grijeha. Jubilejska godina donosi nam i priliku popraviti sve što nije bilo dobro u našoj prošlosti. Čestit Božić, blagoslovljena Nova godina i uspješna Godina milosti“, poručio je mons. Sorić, zamolivši nadbiskupa Zgrablića da povede povjerenu zajednicu svojim pastirskim glasom i primjerom.

Nadbiskup Zgrablić održao je prigodni nagovor u duhu navještaja Evanđelja, Elizabetinih riječi Mariji: „Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“. Sv. Ambrozije kaže: „Blaženi ste vi koji ste čuli i povjerovali. Kad god duša uzvjeruje, začinje i rađa Riječ Božju i priznaje njena djela“.

„To blaženstvo odnosi se i na nas. Božja riječ začinje novi, uskrsni život u nama i božićno vrijeme nam to želi posvijestiti. U sebi nosimo veliki dar koji nam je Gospodin darovao, povjerovali smo Božjoj riječi, usprkos našim slabostima. Vjera je najveće bogatstvo i uzrok naše radosti“, istaknuo je mons. Zgrablić. Zahvalio je sudionicima susreta na odazivu Božjoj riječi i izrazio radost zbog blaženstva koje nose u sebi. Nadbiskup je potaknuo da ne gledamo jedni druge samo kroz naše slabosti i negativnosti, što obično činimo, nego da Božjim očima gledamo jedni druge, kao one koji nose u sebi veliko blaženstvo koje smo primili u daru Božje milosti; da smo svjesni da nosimo novi život.

„Taj novi, drugačiji život traži od nas da se radujemo tome što je Gospodin u nama izveo, ali da uvijek budemo svjesni da je novi život kojeg nosimo u sebi naš veliki zadatak i naša velika odgovornost; da možemo kroz naš evanđeoski život rađati Krista kroz sakramente, Riječ Božju, kroz primjer našeg života i tako pomoći onima koji nas promatraju da mogu vidjeti Krista koji se rađa i u njihovom životu“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima zahvalio za puno dobra, puno blaženstva koje čine, a puno toga ostaje i skriveno. „I život počinje kao neznatan, skriven, ali u sebi nosi veliki kapacitet. Tako i ispovijed, sakramenti, možda ih nitko nije primijetio osim pojedinca kojem su podijeljeni, a važni su u životu te osobe za njeno blaženstvo, za njen život, za njen odnos s Bogom. Hvala na trudu, služenju i radu koje ste učinili s ljubavlju i vjerom, nekad i uz veliku žrtvu. Hvala na onome što činite u službama koje su vam povjerene i služite Gospodinu. Hvala za poduzete aktivnosti i kada se niste zatvorili u svoja mikro područja, nego ste bili raspoloženi i za događaje na razini mjesne Crkve, a neki i na razini domovinske Crkve. Na svemu što je znano i neznano, ali je primijećeno u Božjim očima, hvala svima“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je svima da se ne umore u radu na Božjoj njivi i ne popuste napasti odustajanja, nego da u poniznosti, njegujući blaženstvo u svom životu i radujući se velikim djelima koja Gospodin čini u našem životu, jedan drugoga možemo promatrati Božjim očima, biti jedan drugome potpora na putu života u lijepim i trenucima slabosti, pada i razočaranja.

„Bog nam daje velike milosti Jubilejske godine. Neka Božje blaženstvo bude u našim srcima i neka ono bude uzrok naše snage u služenju Gospodinu i ljudima. Neka Jubilejska godina pomogne da svi rastemo u Kristu koji nam pomaže da živimo našu svetost. Neka bude plodno nadolazeće vrijeme, blagoslovljen i radostan Božić“, poručio je nadbiskup Zgrablić svećenicima, redovništvu i njihovim zajednicama te vjernicima laicima i njihovim obiteljima. Na kraju susreta, nadbiskup je svima prisutnima osobno pristupio i čestitao Božić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

7-DNEVNA PROGNOZA / U blagdanskom tjednu kiša, snijeg, jak vjetar i još niže temperature!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas djelomice sunčano uz postupan porast naoblake. U drugom dijelu dana mjestimice kiša, osobito na sjevernom Jadranu i obilnija, uz grmljavinu, a u unutrašnjosti i susnježica, u Gorskoj Hrvatskoj snijeg. Najviše sunčanog vremena bit će u Dalmaciji. Zapuhat će umjeren jugozapadni vjetar, u gorju i jak. Na Jadranu jugo te južni i jugozapadni vjetar u jačanju pa će navečer biti jaki, ponegdje moguće i olujni. Najviša dnevna između 4 i 8, na Jadranu od 9 do 12 °C.

U ponedjeljak nestabilno i vjetrovito, osobito na Jadranu. U unutrašnjosti pretežno oblačno uz susnježicu i snijeg, češće na istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Pritom će se stvarati i mjestimice novi snježni pokrivač, a obilniji snijeg izgledan je u Lici. Zapuhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu promjenjivo, uglavnom u Dalmaciji s kišom i obilnijim pljuskovima s grmljavinom, osobito u prvom dijelu dana. Jako i olujno jugo i južni vjetar u okretanju na sjeverni i sjeverozapadni, na sjevernom dijelu i bura. Najniža jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na Jadranu od 3 do 8 °C. Najviša dnevna od 0 do 4, na obali i otocima između 8 i 11 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti prevladavajuće oblačno, povremeno uz susnježicu i snijeg te novi snježni pokrivač u Gorskoj Hrvatskoj, vjerojatno i ponegdje u nizinama, ponajprije na istoku. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na istoku sjeverozapadni. Na Jadranu u ponedjeljak promjenjivo i nestabilno uz kišu, uglavnom u Dalmaciji i uz lokalno obilnije pljuskove s grmljavinom. Zatim češća sunčana razdoblja. Vjetrovito! Već u noći na ponedjeljak jako jugo i jugozapadni vjetar okrenut će na jaku i olujnu buru te sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a podno Velebita mogući su i orkanski udari bure. Potom većinom jaka bura i sjeverni vjetar. Temperatura zraka bez promjene.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu