Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Relikviju sv. Jadvige svetištu sv. Šime darovao krakowski metropolita Jedraszewski

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Relikvija sv. Hedwige (Jadvige) Anžuvinske, kćeri hrvatsko – ugarske kraljice Elizabete Kotromanić, znamenite kraljice u povijesti Poljske koja je po svojoj majci hrvatskog roda, darovana je svetištu sv. Šime u Zadru za vrijeme misnog slavlja u crkvi sv. Šime u Zadru, u utorak, 14. studenoga.

Na molbu zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, krakowski nadbiskup i metropolita Marcus Jedraszewski darovao je Zadarskoj nadbiskupiji, odnosno Šimunovom svetištu s kojim je Jadviga po svojoj majci Elizabeti, štovateljici sv. Šiuna, osobito povezana, relikviju prvog stupnja, dijelić kosti sv. Jadvige, velike zaštitnice Poljske koju Poljaci zovu ‘kraljicom majkom’ jer je na osobiti način ostavila veliki i zaslužni trag u baštini poljskog naroda.

Misno slavlje predvodio je dr. sc. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, a propovijedao je dr. sc. don Elvis Ražov. Don Elvis je bio među inicijatorima dolaska te relikvije u Zadar i preuzeo je relikviju sv. Jadvige u Wawelskoj katedrali u Krakowu. Suslavila su i petorica svećenika, rodom Poljaka, djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji.

Na kraju mise, don Elvis je uručio relikviju dr. sc. don Damiru Šehiću, čuvaru svetišta sv. Šime gdje će relikvija sv. Jadvige biti izložena puku na čašćenje. Don Zdenko je pročitao Autenticu, dokument potvrde o autentičnosti relikvije sv. Jadvige kojeg vlastoručno potpisuje krakowski metropolita Jedraszewski, uz svoj biskupski grb i pečat. Dokument u prijevodu s Latinskog glasi: „Pozdrav u Gospodinu. Predstavljajući pokaznicu s dijelom kostiju sv. Jadvige kraljice, položenu u kapsulu i potvrđujući njihovu autentičnost, proglašavamo svima da joj se mogu klanjati s pobožnošću i da relikvija može biti izložena na pobožnost“.

Na misi u crkvi sv. Šime bili su i Poljaci koji žive u Zadru te Agnieška Babić, tajnica Počasnog konzulata Republike Poljske u Splitu. „Sv. Jadviga je jedna od najviše poštovanih kraljica u Poljskoj koja je vrlo zaslužna za razvoj poljske kulture i poljskog sveučilišta. Svi mi u školama u Poljskoj učimo o sv. Jadvigi. Za nas je to velika čast i prigoda da se možemo pokloniti relikviji sv. Jadvige“, rekla je Babić.   Don Damir je zahvalio Republici Poljskoj za pokroviteljstvo nad tim događajem preko svojih konzularnih predstavnika u Hrvatskoj.

Zadar odsada ima relikviju svetice Jadvige, kćeri darovateljice Škrinje sv. Šimuna, kraljice Elizabete Kotromanić, koja je kao zavjetni dar u 14. st. dala izraditi Škrinju sv. Šime. Na stražnjem dijelu Škrinje u reljefnom prikazu nalazi se prizor kraljice Elizabete i njene tri kćeri kao djevojčice, među kojima je i lik malene Jadvige.

Jadviga (Budim, 1373. – Krakow, 1399.) bila je unuka bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Udala se za litvanskog kneza Vladislava Jagela koji je vladao Poljskom kao Vladislav II. (1386. – 1434.). Jadviga je krunjena u Krakowu 16. listopada 1384. kao kralj Poljske, ne kao kraljica, čime se htjelo potvrditi da je Jadviga bila kraljica, a ne samo žena kralja.

Jadviga je 22. lipnja 1399. rodila djevojčicu koju je nazvala Elizabeta Bonifacija po svojoj majci, hrvatskoj kraljici Elizabeti i papi Bonifaciju IX. No, u mjesec dana od poroda obje su umrle zbog komplikacija tijekom porođaja. Jadviga je imala svega 26 godina kad je umrla. Jadvigin suprug Vladislav postao je kralj Poljske po njenom pravu. Sv. Jadviga pokopana je u Wawelskoj katedrali u Krakowu, koja je poljsko nacionalno svetište na brdu Wawel. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Jadvigu blaženom 8. kolovoza 1986., a svetom 8. lipnja 1997. godine.

Jadviga je bila puno angažirana u političkom i društvenom životu Poljske. Svojim donacijama prikupljenima od prodaje osobnog nakita i kraljevskih obilježja puno je pomogla podizanju sveučilišta Jagiellonian u Krakowu koje je najstarije sveučilište u Poljskoj. Njenim doprinosom obnovljena su sva sveučilišta u Poljskoj. Bila je jako obrazovana, poliglotkinja i prevodila je knjige s latinskog na poljski jezik. Osnovala je mnoge bolnice i brinula o siromasima. Kao žena litvanskog kralja, utemeljila je i biskupiju u Vilniusu.

„Sv. Jadviga je među nama u Zadru od 1380. godine, otkad je njena majka, kraljica Elizabeta, dala izraditi predivnu škrinju za tijelo sv. Šime koje je izradio majstor Franjo iz Milana. Kraljica Jadviga obilježila je povijest poljskog naroda da ju je već nakon njene smrti poljski narod počeo štovati kao sveticu. Ali, za potvrdu svetosti čekala je svog zemljaka, papu Ivana Pavla II. koji ju je kanonizirao“, rekao je dr. Dundović, istaknuvši da je sv. Jadviga bila iznimno osjetljiva na potrebe siromaha. Sve svoje materijalno blago razdala je da bi pomogla potrebne.

„Bila je vrlo pobožna žena, svaki dan je pohodila misu. Bila je poticateljica u razvoju intelektualnog života Poljske te je uspostavila krakowsko sveučilište koje se po njenom suprugu zove Jagelonsko sveučilište, po dinastiji u koju se udala. Zalagala se da se sve knjige prevedu na poljski jezik i da se liturgija slavi na narodnom, poljskom jeziku, što je i poveznica s našim hrvatskim narodom, čiji su se svećenici glagoljaši za to zalagali“, rekao je dr. Dunodvić, potaknuvši da nasljedujemo život sv. Jadvige po krepostima koje je posvjedočila vlastitim primjerom.

Don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime, rekao je da je to svetište otvoreno svima i sve okuplja. Predstavlja ga se kao svetište života, a sveci su živjeli život kakav se predstavlja u idealu.

„Sv. Jadviga utkana je u sarkofag sv. Šime, nalazi se sa stražnje strane, između svoje dvije sestre. Ta njena skrovitost je i simbolična. Jer sveci se ne ističu po svojoj ulozi, nego preko sebe žele potaknuti da pogledamo u Krista“, rekao je don Damir. Dolazak relikvije u Zadar je inicijativa don Elvisa Ražova i poljskih svećenika koji su bili u svetištu sv. Šime te su htjeli pokloniti svetištu najdragocjenije od onoga što imaju, a to je uzor, njihova kraljica majka.

„Dirnuo me njihov dojam te žene koja predstavlja paradigmu vladara, europskog vladara, koja je bila spremna razdati svoje zlato i srebro i podariti ih za pomoć najpotrebnijih. Kao i njena majka, kraljica Elizabeta, bila je spremna to zlato i srebro ugraditi u prave vrijednosti, a to su život, narod, ljudi, budućnost, kultura. Hvala don Elvisu koji je bio uporan oko nabave te relikvije i požurivao da se to ostvari. Bogu hvala da ga je Providnost stavila na taj put“, rekao je don Damir.

Početkom rujna 2023. u Zadru je boravila delegacija rektora i prorektora više sveučilišta iz Krakowa. Tom prigodom pohodili su i crkvu sv. Šime gdje je misu  predvodio prof. dr. mons. Robert Tirala, rektor pontifikalnog Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. i kanonik u Krakowu.

„Kad su rektori iz Poljske došli u Zadar, kulminirala je ta inicijativa da zatražimo relikviju. Jadviga je bila inicijator osnivanja teologije u kontekstu akademije, poticala je znanstveni život u Poljskoj. Drago mi je da nas povezuje i intelektualni duh koji također dolazi od Gospodina te nas je i kroz tu inicijativu potaknuo da zamolimo dolazak relikvije sv. Jadvige u Zadar.

Mons. Tirala otvorio je svoje srce i pružio svoju ljubav u posredništvu za dobiti relikviju sv. Jadvige. Mi smo time bili oduševljeni, brzo smo sastavili pismo i na molbu zadarskog nadbiskupa Zgrablića, krakovski nadbiskup ustupio je relikviju sv. Jadvige.

Sretan sam jer to je relikvija prvog stupnja, dar svetištu sv. Šime, Zadarskoj nadbiskupiji i našem narodu, a nalazit će se u blizini Škrinje sv. Šime. Jadvigina majka dala je izraditi relikvijar, a ona kao djevojčica gledala je taj dar svoje majke. Takav primjer majke utkao se u njen život da je na kraju i ona postala vladarica koja promovira evanđelje, vrijednosti, a od sv. Šime dobila je najbolji dar – a to je da je postala sveta. To je poziv i izazov svima nama koji se nalazimo pred ovakvim svecima“, poručio je don Damir, rekavši da i svetište sv. Šime nosi u sebi miris svetosti.

„Kad bi otvarali neke grobove svetaca, kažu da bi miris bio prva orijentacija da je to mjesto sveto. Sv. Šime i sv. Jadviga su bliski suradnici nebeskog dvora i vjerujemo da će oni biti naši sustolnici kad dođemo u nebesku slavu pred Gospodina. Svetost je uvijek izazovna, ona nas provocira da i mi na ovoj zemlji živimo kako Gospodin od nas traži“, poručio je don Damir, rekavši da je crkva sv. Šime crkva svih koji vjeruju u Isusa, koji traže Boga i žele doći u Božju prisutnost.

„Jedan teolog kaže da relikvije dolaze tamo gdje one hoće i gdje žele biti čašćene. Vjerujem da je u tom duhu i sv. Šime ostao u Zadru. On je puno puta mogao otputovati u Veneciju, ali ostao je baš u Zadru. Vjerujem i drago mi je da relikvija sv. Jadvige dolazi u Zadar jer to ona hoće“, rekao je don Damir, u prilog još jednom znaku povezanosti između hrvatskog i poljskog naroda.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA

Objavljeno

-

By

Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvaranje izložbe Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA, u četvrtak 7. studenog 2024. godine u 19 sati u Gradskoj loži.

Izložba će biti otvorena do 1. veljače 2025. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu