Svijet
Ukrajina i Bliski istok nisu jedini: Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi?
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u programu N1 televizije spomenula je u razgovoru kako trenutno u svijetu bukte 53 oružana sukoba, a taj je podatak u intervjuu za podcast “The Rest is Politics: Leading” iznio David Miliband, predsjednik globalnog NGO-a International Rescue Committee i bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije.
Dok je 2022. na globalnoj razini oružanih sukoba dominirala rasprava o situaciji u Ukrajini, već ove se godine situacija promijenila ratom koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael. Međutim, diljem svijeta se odvijaju brojni sukobi, često unutar država, o kojima se ne izvještava neprestano, najčešće zbog činjenice što traju godinama.
Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira ukupan broj država koje su sudjelovale u oružanim sukobima prošle godine bio je 56, što je pet više nego godinu ranije.
Tri od tih oružanih sukoba (u Ukrajini, Mijanmaru i Nigeriji) definitivno su se mogli klasificirati kao veliki sukobi koji uključuju 10.000 ili više smrtnih slučajeva povezanih s ratom. Vjerojatno je i građanski rat u Etiopiji prešao taj prag jer se vjeruje da je mrtvih preko 10.000 iako za to nema čvrstih dokaza. Osim toga, 16 sukoba predstavlja intenzivne oružane sukobe s oko 1.000 do 9.999 smrti. Afrika je regija s najviše oružanih sukoba iako mnogi od njih uključuju manje od 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.
Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava kaže da se danas u svijetu odvija više od 110 oružanih sukoba. Neki od njih započeli su nedavno, dok drugi traju više od 50 godina.
Međunarodna krizna grupa (ICG), think tank i međunarodna nevladina inicijativa za rješavanje sukoba, ističe da se ratom u Ukrajini i Europa pojavila na karti globalnih sukoba među koje ubrajaju ovih deset ratova.
Rat Izraela i Hamasa
Nakon brutalnog napada na Izrael njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila.
Rat u Ukrajini
Ukrajina se djelomice oduprla ruskim napadima, no nakon više od godinu dana rata kraj još nije na vidiku. Ni Kijev ni Kremlj ne pokazuju spremnost za mirovne pregovore. Zapad podržava Ukrajinu dok istovremeno ostavlja otvorena vrata pregovorima s Rusijom.
Prvi put u povijesti broj izbjeglica, odnosno ljudi raseljenih zbog rata ili progona prešao je 100 milijuna u svibnju 2022.
Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah
Rat u Ukrajini snažno se odrazio na područje Južnog Kavkaza gdje povremeni sukobi Armenije i Azerbajdžana traju već čitavo stoljeće. Odnos snaga snažno je prevagnuo na stranu Azerbajdžana koji je vojno puno bolje opremljen dok tradicionalni armenski partner u trgovini oružjem, Rusija, trenutno nema viška za izvoz. Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
Iran
Prosvjedi mjesecima potresaju Iran. Režim je pobio stotine u brutalnom odgovoru na prosvjede, a u međuvremenu zakuhava se kriza s iranskim nuklearnim programom te se sve više priča o oživljavaju programa zamrznutog 2015.
Jemen
ICG rat u Jemenu opisuje kao svojevrstan limb nakon primirja između šijitskih pobunjenika iz plemena Huti međunarodno priznate vlade. Oružani sukob trenutno miruje, no primirje se izgleda krši s obje strane te je neizvjesno koliko će se održati.
Etiopija
Dva primirja privela su zasad kraju rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj koji je dosad odnio stotine tisuća života. Međutim, ključni problemi između etiopske vojske i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta nisu riješeni pa stručnjaci procjenjuju da još mnogo toga može poći po krivu.
U ovom se desetljeću broj civila poginulih u oružanih sukobima udvostručio u odnosu na prethodna.
Demokratska Republika Kongo
Oružanu skupinu pobunjenika M23 UN osuđuje za najteže zločine koji se i dalje nekažnjeno provode nad civilima u istočnom DR Kongu. U srpnju je Vijeće Europske unije podržalo izvješće stručne skupine UN-a i izrazilo zabrinutost zbog stanja u toj zemlji.
Sahel
Vlade Burkine Faso, Malija i Nigera bore se održati utjecaj Islamske države na tom području Nezadovoljstvo u redovima vojske u Burkini Faso i Maliju dovelo je do niza pokušaja puča u tim zemljama. Međunarodne intervencije, koje predvodi Francuska, utapaju se u generalno protuzapadnom raspoloženju. Također, sve jači utjecaj Rusije dolijeva ulje na vatru.
Haiti
Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021. Haiti je paraliziran između političke nesposobnosti i sve goreg nasilja među bandama. Javne službe su kolabirale, širi se kolera.
Tajvan
Ključna točka prijepora SAD-a i Kine, Tajvan, djeluje izrazito nestabilno dok se Washington bori održati utjecaj na azijskom dijelu Pacifika.
Ratovi uzrokuju 80 posto svih humanitarnih potreba i smanjuju rast BDP-a u prosjeku za dva postotna boda godišnje.
Ostale vruće točke
Prema Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava najviše oružanih sukoba trenutno se odvija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Prema procjenama, u širem smislu, radi se o više od 45 oružanih sukoba koji zahvaćuju među ostalim države Egipat, Irak, Izrael, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tursku, Jemen i Zapadnu Saharu.
“Tu se odvijaju razni sukobi uključujući brojne naoružane skupine koje se bore protiv vlade i jedni protiv drugih”, objašnjava dr. Chiara Redealli, znanstvena suradnica na Ženevskoj akademiji.
Najteže borbe odvijaju se između Izraela i Hamasa. Nakon brutalnog napada na Izrael, njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila. Osim toga, Izrael razmjenjuje vatru s Hezbolahom u Libanonu i napada ciljeve u Siriji povezane s Iranom.
Diljem Afrike se, prema procjenama, odvija više od 35 oružanih sukoba, no svi su unutarnji uz povremeno uplitanje zapadnih snaga.
Ženevska akademija također navodi osim rata između Ukrajine i Rusije kao oružani sukob navode i rusku okupaciju Krima (Ukrajina), Transdnjestrije (Moldavija), te Južne Osetije i Abhazije (Gruzija).
Globalnu kartu trenutno aktivnih sukoba u svijetu možete pronaći OVDJE.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA18 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka