Connect with us

Hrvatska

I DALJE RASTU! / Cijene u listopadu više za 5,8 posto na godišnjoj razini

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine.

Time je DZS potvrdio prvu procjenu, objavljenu 31. listopada, o kretanju inflacije na godišnjoj razini, dok je blago na više korigirao njezinu stopu na mjesečnoj razini, koja je po prvoj procjeni iznosila 0,4 posto.

Inflacija je tako u 10. mjesecu znatno usporila na godišnjoj razini, s obzirom da je u rujnu iznosila 6,7 posto. Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 12,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s 8,7 posto, rekreacija i kultura sa 6,7 posto, dok su kategorije odjeće i obuće te raznih dobara i usluga zabilježile skok za po 6,6 posto.

Nadalje, cijene u kategoriji zdravlja porasle su 6,4 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 6,3 posto, obrazovanja za 5,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,4 posto.

Komunikacije bilježe rast od 5,1 posto, prijevoz 4,2 posto, dok su najblaže porasle cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), u komponenti hrana, piće i duhan porast cijena na godišnjoj razini iznosio je 8,2 posto. Cijene usluga porasle su za 7,3 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 5,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u komponenti energije, za 0,3 posto, priopćili su iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, najveći pad u rekreaciji i kulturi

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 11,1 posto, te komunikacija, za 2,7 posto. Slijedi obrazovanje s rastom od 1,2 posto, zdravlje s 0,5 posto, razna dobra i usluge s 0,3 posto, dok je u kategorijama pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te alkoholnih pića i duhana rast iznosio 0,1 posto.

Najveći pad cijena je, pak, zabilježen u rekreaciji i kulturi, 0,8 posto, slijedi prijevoz s 0,6 posto, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pale su za po 0,5 posto, a u restoranima i hotelima za 0,1 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,7 posto, te uslugama, 0,4 posto, dok je pad cijena zabilježen u komponentama energije, za 1,2 posto, te hrane, pića i duhana, za 0,4 posto, podaci su DZS-a.

HIPC – inflacija na godišnjoj razini 6,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu su u odnosu na rujan u prosjeku bile više za 0,3 posto, a u odnosu na listopad 2022. godine za 6,7 posto.

Cijene i dalje rastu

Inflacija nije u svim zemljama Europske unije jednako raspoređena. 

Inflacija u Hrvatskoj najviše se vidi na cijenama hrane – kažu građani. Poskupljenjima na tržnicama kao da nema kraja.

Ni teret troška hrane i režija nije jednak svim građanima. Oni s manjim primanjima inflaciju teže podnose. Jednako je i s europskim državama. One bogatije – lakše se nose s inflacijom.

– Sve zemlje središnje i istočne Europe imaju višu stopu inflacije nego zapadneuropske zemlje jer imaju niži stupanj razvoja i BDP per capita, pa je u košaricama veći udio energije i hrane čije cijene najviše rastu, rekao je Boris Vujčić.

Iako su od lanjskog rujna stope inflacije u Hrvatskoj uglavnom sve niže, cijene i dalje rastu.

Potrošači u Hrvatskoj još će teže pratiti i uspoređivati cijene kada se za malo više od mjesec dana ukine dvojno iskazivanje, u kunama i eurima. Udruge potrošača traže produljenje.

– Da se produži dvojno iskazivanje cijena i na iduću godinu, jer nam se stalno javljaju ljudi koji više ne mogu pratiti cijene. Kada bi cijene bile stabilne ne bi se bio problem naviknuti na euro. Da ljudi znaju da mlijeko košta jedan euro i 6 centi onda ne bi bilo problema, ali kad se dolazi u dućan i svaki puta su druge cijene, onda se problem naviknuti, istaknula je Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.

Uspoređivati cijene s onim nekadašnjima također nije rješenje. Jer one se, i kada jednom inflacija padne ispod ciljanih dva posto, ionako neće vratiti na prijašnje razine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu