Hrvatska
Državni tajnik Nekić upozorava: Sve je češća jedna vrsta hakerskih napada
Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić izjavio je u četvrtak da je primjetan rast broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada, u 2021. godini bilo ih je 14, lani 19, a ove godine već 29.
Što se tiče špekulacija koje su to države i broja napada po njima, taj podatak nemam, no napadi uglavnom dolaze iz uvijek istih regija, rekao je Nekić u saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ne spominjući o kojim je regijama riječ.
Smatra da su „ovoga trenutka“ Hrvatska i svi njeni građani dobro zaštićeni od kibernetičkin napada.
Ne znamo ništa o spriječenim kibernetičkim napadima, kazao je Miro Totgergeli (HDZ) koji smatra da su građani najviše ugroženi sami sa sobom kad naivno daju svoje podatke drugima.
O sustavu SK@UT
Osim javnosti poznatih napada, primjerice na Inu, Hrvatske vode, postoje i brojni javnosti nepoznati slučajevi u kojima je Centar za kibernetičku sigurnost, odradio odličan posao kroz sustav SK@UT, najveći projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora, rekao je državni tajnik.
U tom su sustavu, naveo je, ovoga trenutka državna tijela, ali i starim i novim zakonom predviđena je mogućnost da u njega uđe svaki zainteresirani poslovni subjekt, isključivo na dobrovoljnoj osnovi.
Na upit Andreje Marić (SDP), Nekić je potvrdio da sustav SK@UT štiti i Ministarstvo zdravstva i zdravstven ustanove.
Kad je pak riječ o troškovima, i danas pojedine tvrtke i državne institucije koriste razna sredstva da se zaštite od kibernetičkih napada, novi će zakon pridonijeti da se ta sredstva bolje iskoriste i stvori sustav na razini države, kazao je.
Otkrio je i da Hrvatske vode, čije su računalne servere hakeri napali početkom listopada, u tom trenutku nisu bile dio SK@UT sustava, ali da su podnijele zahtjev da uđu u njega.
Broj obveznika popet će se na 600 do 700
Socijaldemokrat Željko Pavić ističe kako će jedan od poteza koje će trebati napraviti biti i procjena rizika pa pita ima li jedinstven sustav koji bi pomogao svima da lakše procijene rizike?
Imamo smjernice i međunarodne standarde kojima će se to riješiti, kaže Nekić pa naglašava kako u tom pogledu vidi potencijalnu tržišnu priliku za one koji će raditi revizije rizika.
Po starom zakonu imali smo oko 100 obveznika, a po novome će ih biti 600 do 700, to je prilika da se uključe hrvatske tvrtke i dobro zarade, poručuje. Davora Dretara (DP) brine nedostatak stručnjaka, pa pita kako država misli motivirati IT stručnjake da se zaposle u državnim tijelima, umjesto kod privatnika koji ih bolje plaćaju?
Centralizacijom svih resursa mislimo objediniti sve potrebne stručnjake, a obrazovnim sustavom stvoriti što veći broj stručnjaka potrebnih za primjenu zakona, kazao je Nekić.
Siniši Hajdašu Dončiću (SDP), kojeg brine hoće li biti dovoljna jedna godina za kategorizaciju manjih poslovnih subjekata te četiri godine za punu implementaciju zakona, odgovara da hoće.
Ukupan rok prilagodbe trajat će od 5 do 7 godina, smatramo da će to biti dovoljan rok, rekao je državni tajnik koji je Saboru predstavio zakon koji predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću, tj. transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Zakonom, koji je dobio potporu saborskih klubova, u domaće će se zakonodavstvo prenijeti EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti, tzv. NIS2 direktiva, koju države članice EU u svoja zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024. U skladu s njom povećat će se broj sektora koji će biti obveznici jačanja mjera kibernetičke sigurnosti.
Hrvatska
Stiže porez na nekretnine: Pogledajte koji će gradovi naplaćivati najviše, jedan je rekorder
Gradovi su utvrdili stope po kojima će obračunavati porez na nekretnine. Donosimo popis za najveće gradove i najposjećenije turističke destinacije.
Jedinice lokalne samouprave do kraja veljače trebale su utvrditi stope poreza na nekretnine koji je uveden početkom godine, a zapravo će zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. No, za razliku od tog poreza, porez na nekretnine je obavezan za sve jedinice lokalne samouprave.
Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od nula pa do pet eura po kvadratu.
Provjerili smo po kakvim će stopama najveći hrvatski gradovi, ali i najposjećenije turističke destinacije oporezivati nekretnine. Predmet oporezivanja su nekretnine ( kuće i stanovi) koje su u vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba, a za koje vlasnici nemaju dokaz stalnog stanovanja, odnosno nisu u dugoročnom najmu.
Vlasnici imaju vremana do kraja ovog mjeseca prijaviti promjene Poreznoj upravi, prenosi Dnevnik.hr.
Raspon do 6 eura po kvadratu
Među četiri najveća grada najveću stopu poreza imaju Zagreb i Rijeka, pet eura po četvornom metru. U Splitu su se odlučili zadržati 1,99 eura/m2, a Osijek, koji do sada nije imao porez na kuće za odmor, odlučio se za najnižu zakonsku stopu od 0,60 eura po metru kvadratnom.
Osim Osijeka, porez na kuće za odmor nisu imali ni Varaždin, Koprivnica, Vinkovci te Čakovec, pa će naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu. Najveći preokret dogodio se kod Bjelovara koji do sada nije naplaćivao porez, a sada će on iznositi od 3 do 6 eura po kvadratu, ovisno o zoni.
Kad je o kontinentu riječ, od većih gradova Velika Gorica odlučila se za 0,80 eura po kvadratu, a Slavonski Brod i Karlovac odredili su da će porez na nekretnine iznositi 2 eura/m2.
Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Zadra (1,99 eura), Šibenika (5 eura) i Pule (5 eura), nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. U Dubrovniku je primjerice porez na kuće za odmor iznosio 5 eura/m2, a s porezom na nekretnine uvedeno je tzv. zoniranje pa će ovisno o lokaciji nekretnine naplaćivati od 0,60 do 5 eura po kvadratu.
Porez na nekretnine u Biogradu na moru iznosit će 5 eura/m2, u Šibeniku isto toliko, a u Primoštenu 4,20 eura po kvadratu.
Turističke destinacije koje su se odlučile na povećanje stope poreza na nekretnine su istarski gradovi Poreč, Rovinj i Umag.
Povećanje pravdaju novom raspodjelom prihoda. Naime, dok je porez od kuća za odmor u potpunosti išao u blagajnu gradova prihodi od poreza na nekretnine dijele se po principu 80 posto gradu, a 20 posto županiji kojoj pripadaju. Neke se jedinice lokalne samouprave prihoda ne žele odreći pa su povisili za razliku koja će ići županijama.
“Savili smo novi iznos od 6,25 eura tako da Gradu Poreču i dalje ostaje prihod od 5,00 eura, dok razlika od 1,25 eura predstavlja 20-postotni iznos koji pripada Županiji”, naveli su u Gradu Poreču.
Grad rekorder
U Rovinju će stopa također iznositi 6,25 eura/m2, a za najveću zakonsku stopu odlučili su se i Umagu gdje će se porez plaćati 8 eura po četvornom metru. U Gradu navode kako su vlasnici kuća za odmor kod njih uglavnom stranci koji su do sada plaćali porez od 5 eura po kvadratu.
“Visina poreza na kuće za odmor, kojeg su plaćali većinom strani državljani, odnosno oni koji imaju nekretninu u Umagu ali ne i prebivalište, iznosio je 5 EUR/m2 dok će novi iznos uključivati povećanje koje je predviđeno zakonom max. do 8 EUR/m2, odnosno 6,40 EUR/m2, budući da 20 posto (1,60 EUR/m2) prosljeđujemo direktno županiji, ali je naša obveza naplate. Napominjemo da će u većini slučajeva porezni obveznici biti strani državljani, odnosno svi oni koji nemaju prebivalište na području grada Umaga. Dakle, građani grada Umaga koji imaju prebivalište i status domaćina iznajmljivača neće plaćati porez na nekretnine jer zakonom nisu obuhvaćeni”, naveli su iz Grada Umaga.
Gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze.
U Jadranskom moru zabilježen je potres magnitude 3,3.
U Jadranskom moru zabilježen je potres u 9:27 magnitude 3,3, javlja EMSC.
Epicentar potresa bio je 46 kilometara jugozapadno od Vela Luke na Korčuli, a 93 kilometra od Splita. Potres je bio na dubini od 18 kilometara.
Na tržištu se trajno prekida opskrba dosadašnjim lijekom za astmatičare. Pacijentima je dostupna zamjena.
HALMED je izvijestio da dolazi do trajnog prekida opskrbe tržišta lijekom Ventolin 100 mikrograma po potisku, stlačeni inhalat, suspenzija, koji omogućava lakše disanje u slučaju napada astme ili jakog, neprekidnog kašlja.
Riječ je o lijeku koji je dobro poznat astmatičarima i bronhitičarima.
“Prekid opskrbe provodi se iz komercijalnih razloga te nije povezan s razlozima vezanima za kakvoću, sigurnost i djelotvornost lijeka. Lijek će biti dostupan u prometu do isteka zaliha”, poručuju iz HALMED-a.
Pacijentima je kao zamjena dostupan lijek Salbutamol Pliva 100 mikrograma po potisku, stlačeni inhalat, suspenzija koji je istovjetan lijeku Ventolin te ima jednake terapijske indikacije. Riječ je o lijeku s istom djelatnom tvari, iste jačine i farmaceutskog oblika te istog nositelja odobrenja Pliva Hrvatska d. o. o., napominju.
“Tako će biti omogućena kontinuirana opskrba tržišta lijekom s djelatnom tvari salbutamol, iste jačine i farmaceutskog oblika te će pacijentima biti osigurana dostupnost odgovarajuće terapije. Pacijenti koji raspolažu lijekom Ventolin mogu ga nastaviti koristiti do isteka zaliha, odnosno isteka roka valjanosti. Za sva pitanja vezana za nastavak terapije pacijenti se mogu obratiti svojem ljekarniku ili liječniku”, piše u objavi.
Lijek Salbutamol Pliva namijenjen je odraslim osobama, adolescentima i djeci u dobi od 4 do 11 godina, za smanjenje simptoma astme, bronhospazma i/ili reverzibilne bronhoopstrukcije te u prevenciji bronhospazma uzrokovanog tjelesnim naporom ili izloženosti alergenima koje se ne može izbjeći. Primjenjuje se u liječenju blage, umjerene i teške astme.
“Uz navedene lijekove u Republici Hrvatskoj u prometu nisu dostupni drugi istovjetni lijekovi”, poručuju iz HALMED-a.
FOTO / Zadarske studentice darivane muffinima za Međunarodni dan žena
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline
ŠPICA!
Stiže porez na nekretnine: Pogledajte koji će gradovi naplaćivati najviše, jedan je rekorder
