Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK DONJI / Nadbiskup Zgrablić blagoslovio novi križ i krstionicu u župnoj crkvi Kraljice mira – Kraljice Hrvata

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić blagoslovio je križ i krstionicu u župnoj crkvi Kraljice Mira – Kraljice Hrvata u Zemuniku Donjem za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju, 26. studenoga.

Novi veliki križ od orahovog drveta, dužine 4,20 m, na kojemu je Kristov korpus veličine 2,10 m, a nalazi se na zidu u prezbiteriju crkve i krstionica, dar su dobročinitelja župljana te je mons. Zgrablić zahvalio svima koji su se svojim darovima uključili u to dostojanstveno opremanje župne crkve.

Izražavajući radost zbog dolaska u župu te blagoslova križa i krsnog zdenca „koji su uzveličali ljepotu i dostojanstvo te crkve“, nadbiskup je u propovijedi govorio o značenju križa i krštenja, prožimajući to razmatranjem svetkovine Krista Kralja i navještenog Evanđelja.

„Prvi kršćani gradili su crkve koje su se zvale bazilike. Riječ bazilika dolazi od grč. riječi basileus, što znači kralj. Prema tome, prvi kršćani bili su itekako svjesni što znači da je Krist kralj. Krist je kralj po svojoj veličini, ljubavi i dostojanstvu. I to dostojanstvo i tu veličinu Krist daruje nama. Po sakramentu krštenja ulazimo u tu najveću čast. Po sakramentima koje primamo u vjeri, Bog nam se klanja i besplatno daruje – to je najveća moguća čast i najveća moguća milost – da imamo kraljevsko dostojanstvo“, poručio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši da se  čovjeku događa nešto najveće kad se Kristu približi u sakramentu svetog krsta.

Nadbiskup je poželio da „sve dublje uranjamo u čast i dostojanstvo koje nam Gospodin objavljuje i rasvjetljuje put našeg života, da se ne bismo izgubili. Da možemo vidjeti koje su najveće vrijednosti života, što nikad ne smijemo prestati činiti u našem životu – po kojim činima će nas Gospodin suditi na kraju našeg života. Gospodin će tada razlučiti dobro od onoga što nije bilo dobro u našem životu. Evanđelje jasno kaže kako Gospodin govori: ‘Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni učiniste’“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Isus je učinio nešto tako veliko, u svojoj ljubavi toliko se izjednačio s nama, toliko je postao bliz čovjeku, obuzeo ga je i približio se čovjeku,  da se Isus poistovjećuje s onim tko je prognan, gladan, žedan, progonjen, koji je u zatvoru i tamnici. I kaže nam: „Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni učiniste“.

„Mi Gospodinu moramo vratiti na njegovu ljubav koju nam je darovao i pokazao, koju nam je posvjedočio na križu, u koju smo uronjeni. Ali, ta ljubav ne smije ići ‘u oblake’, ne smije ići u prazno. Ta ljubav ne smije biti neka iluzija, nego ta ljubav mora ići kroz čovjeka, preko čovjeka. Ta ljubav mora se pretočiti u našu međusobnu ljubav, u ljubav prema onima s kojima živimo“, potaknuo je  nadbiskup, poručivši: „Svi mi potrebni smo jedni drugih. Svi smo mi siromasi, jer smo potrebni ljubavi, sreće, mira. I mi se nekad osjećamo nezadovoljni, nemirni. I mi se osjećamo prognani i zatvoreni u sebe, izolirani. I mi osjećamo da smo gladni ljubavi, mira, da smo žedni pravednosti! Svi to nosimo! Svi se možemo prepoznati u siromasima o kojima Isus govori, ali i koje Gospodin poziva da u takvom bližnjemu promatramo Isusa Krista“, potaknuo je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, podsjetio je na riječi jedne liječnice: „Svaki put kad mi dođe neki pacijent, kad pokuca na vrata moje ordinacije, ja ga primim kao da mi je došao Krist. Mislim da mi je Isus pokucao na vrata i tako mu hoću poslužiti i učiniti najbolje što mogu, s ljubavlju, sa svim svojim znanjem i sposobnostima, da pomognem tom čovjeku, jer mi je Krist došao na vrata“.

„Tako smo i mi pozvani činiti, ljubiti Boga u našem bližnjemu. Da Boga ljubimo čineći bezuvjetno dobro i ljudima koji nam nisu dragi i pričinjaju nam poteškoće, jer ljubav je dostojna da bude ljubljena. Gospodin svakoga ljubi jednako i mi smo pozvani ljubiti jedni druge“, potaknuo je mons. Zgrablić, poželjevši da nam u tome budu poticaj i vidljivi simboli križa i krstionice.

„Krstionica neka nas trajno podsjeća da je to sveto mjesto gdje je Bog učinio nešto veliko za nas, što smo primili u sakramentu svetog krsta. Križ neka ne bude samo umjetnički predmet koji krasi crkvu, nego živi znak Božje ljubavi. Taj znak neka nam govori i podsjeća nas, daje snage da možemo živjeti tako da na kraju našeg života čujemo Isusove riječi, najvažnije riječi koje bismo željeli čuti na kraju našeg života: „Uđi u radost Gospodara svoga“. Da uđemo u radost Kristovog kraljevstva, u radost Božjeg života koji neće trajati samo nekoliko godina, nego će trajati svu vječnost“, poručio je mons. Zgrablić, naglasivši: „Isplati se činiti dobro i uz najveće žrtve života“.

U tom kontekstu, nadbiskup je istaknuo spomen koji govori o križu jednog svećenika i redovnice i njihovim vjernostima Kristu Kralju. Mons. Zgrablić je podsjetio na tragični događaj u večernjim satima koji se dogodio 26. studenog 1945., kad su mladog svećenika don Eugena Šutrina, koji je tek tjedan dana bio župnik u Privlaci, dva mladića, komunisti, na prevaru izvukli iz župne kuće, rekavši mu da je majka jednoga na samrti, od udarca konja te da ode s njima kako bi joj don Eugen dao bolesničko pomazanje.

„Don Eugen je uzeo sveto ulje i krenuo u noć s njima. Putem su ga ubili. Njegovu svećeničku haljinu natrpali su kamenjem i bacili su ga u more, misleći da će potonuti i tako prikriti zločin. Dok se sjećamo toga Sluge Božjega, kojega, na neki način, možemo nazvati mučenikom sakramenta bolesničkog pomazanja, podsjetimo se kolika je djela milosrđa don Eugen učinio dok je bio župnik na otoku Molatu. Tamo je bio veliki fašistički koncentracijski logor kojim je prošlo desetke tisuća ljudi. Don Eugen je redovito obilazio te zatočenike, tješio ih, dijelio im sakramente, utjehu i redovito ih je posjećivao. Jedan od težih događaja tijekom njegove službe na Molatu bio je 9. ožujka 1943., kad je okrutno ubijena redovnica, s. Agneza Petroša, koja se nalazila kod svojih roditelja. S. Agnezu su  također u večernjim satima izvukli iz njene rodne kuće, okrutno je mučili: iščupali su joj jezik, izbili zube, silovali je i objesili je da visi s nogama, na stablo masline.

Sjećamo se toga jer su mnogi, ne samo kako su to činili don Eugen i s. Agneza, željeli živjeti navješteno evanđelje koje govori o Posljednjem sudu, ali zapravo govori koji je konačni smisao našeg života. Isplati se ljubiti i uz najveće žrtve, jer nam ostaje vječna nagrada, vječna plaća koja nam neće izostati, a Gospodin će nam je darovati. Biramo ono što nam Gospodin želi darovati našim djelima i vjerom, našom otvorenošću i ljubavlju, našim zajedništvom s braćom i s Gospodinom“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Po uzoru na Krista i nasljedujući ga, don Eugen i s. Agneza prihvatili su križ. „Isus koji prihvaća križ i biva uzdignut na križ, pokazuje nam da je on kralj ljubavi. Isus je kralj istine, kralj dobrote. Isus je kralj svega onoga kakav je Bog prema nama. U tom kraljevstvu, Isus je pokazao naše najveće dostojanstvo, jer nas je uzdigao i prigrlio u tu svoju ljubav. Po sakramentu krštenja uranjamo u Isusov život i nakalemljujemo se na njegov novi, uskrsli život kojeg nam je po smrti donio na ovaj svijet. Postajemo dionici toga života i participiramo na toj Isusovoj časti i njegovom kraljevstvu“, poručio je nadbiskup, rekavši da nam Isusova ljubav posvjedočena do smrti na križu otkriva još nešto veliko, čega također moramo biti svjesni – veličinu našeg grijeha i koliko smo mi ljudi tvrda srca.

„U Isusu prepoznajemo utjelovljenog Boga koji nam je objavio svu Očevu ljubav prema nama, koliko mu je stalo do nas i našeg života, da je bio razapet na križu, prihvatio je muku i umiranje. Krajnje se ponizio da bi svakome od nas pokazao koliko nas ljubi, koliko je na našoj strani. To pokazuje i što je Bog morao sve učiniti, koliko je velik istočni grijeh i kako velike posljedice ima za svakog čovjeka, da nas može udaljiti od vječne spoznaje Božje ljubavi, dobrote i zajedništva s njime. U sakramentu krštenja daruje nam se oproštenje za posljedice istočnog grijeha“, rekao je mons. Zgrablić, poželjevši da nam sveti znakovi križa i krsnog zdenca pomognu ostvariti prepoznavanje Isusa u potrebama bližnjih u našem životu.

Prije blagoslova krstionice, vjernici su obnovili krsna obećanja, a nadbiskup je puk poškropio blagoslovljenom vodom.

Na početku mise, zemunički župnik don Gašpar Dodić istaknuo je poruku Krista Kralja koji s križa, prema riječima Benedikta XVI., govori: „Ne otkupljuje moć, nego ljubav. Bog koji je postao Jaganjac, govori nam da Raspeti spašava svijet, a ne oni koji razapinju na križ“.

„Krist je naš Gospodin i naš kralj ako znamo sve više ljubiti svoju braću, ako postanemo vjerodostojni, ponizni svjedoci milosrđa, ako u ovim mračnim vremenima znamo održati nadu, graditi mostove, naznačiti putove. Krist pobjeđuje ako ljubav pobjeđuje. Kristovo lice oličenje je patnje, koje se čini kao da želi izaći iz samoga sebe, upirući pogled prema mnogima koji traže pomoć od Raspetoga“, rekao je don Gašpar. Istaknuvši da je sjaj blagoslovljenog križa u tome što je Gospodin na znaku križa visio svojim tijelom i svojom krvlju je oprao naše bezakonje, don Gašpar je zamolio: „Oj zdravo, križu, nado sva, umnoži milost dobrima i digni krivnju s grešnika!“.

Župnik Dodić zahvalio je i velikodušnim dobročiniteljima. Križ je izradila tvrtka Demetz – Art Studio iz mjesta Ortisei u Južnom Tirolu, a nabavljen je na inicijativu donatora toga križa – to su supružnici Tomislav i Josipa Sičić, koja je rodom iz Zemunika. Župnik je zahvalio za taj dragocjeni i izvanredni dar cijeloj obitelji Sičić, na želji da velikim križem daruju župnu crkvu, zamolivši da obitelji Sičić Kraljica mira isprosi od svoga Sina, Krista Kralja, obilje milosti i blagoslova.

Don Gašpar je zahvalio i obitelji Dragaš, braći Dariju i Ivici koji su župi darovali bojanje zlatnom bojom velikog zida na kojem je križ. Braća Dragaš poklonila su župi i bojanje fasade župne kuće. Don Gašpar je zahvalio i kameno-klesaru Nikoli Kamberu koji je dijelom donirao izradu krstionice te župljanima Zemunika na prilozima za kupnju te krstionice.

Župnik Dodić zahvalio je i Ivici Šariću, načelniku Općine Zemunik koja je velikim dijelom financirala bojanje fasade Crkve izvana, što je pokrenuo načelnik Šarić, a dio bojanja vanjske fasade župne crkve također su svojim milodarima financirali župljani Zemunika Donjeg.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru proslavili su svoj Dan škole u srijedu, 20. studenog, u sportskoj dvorani te škole.

Učenici su izveli predstavu o životu Ive Mašine, naslovnika njihove škole, čiji je tekst napisala Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika u toj školi. Uz kreativnu scenografiju, učenici su izvrsno prikazali sve etape Ivinog uzornog života, njegovu osobnost, obiteljski, školski i zatvorski život, od rođenja u Preku 21. srpnja 1927., do njegove smrti u kaznionici u Staroj Gradiški, 20. studenoga 1961., gdje je ubijen u 34. godini života. Dugo se nije znalo gdje mu je grob unutar zatvorskih zidina. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u njegovo rodno mjesto Preko 24. srpnja 1998. godine.

Mašina je rođen u pobožnoj obitelji roditelja Ive i Marice s devetero djece. Bio je najbolji učenik gimnazije u Zadru. U Zagrebu je bio izvrstan student povijesti na Filozofskom fakultetu, najbolji u generaciji. Akademik Jaroslav Šidak vidio ga je kao svog nasljednika na katedri povijesti. Mašini je UDBA više puta onemogućavala diplomirati na studiju povijesti. Zbog domoljubnih stavova, taj svjedok vjere i mučenik uhićivan je više puta od 1954. do 1957. godine. Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na 11 godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no ponovno je uhićen i kazna mu je povećana na 15 godina. Godine 1959. osuđen je na 15 godina zatvora. Komunisti su osudili i Ivinog brata Veljka, a njihov brat Melkior završio je na Križnom putu hrvatskog naroda. Ivo Mašina je jedini vjernik laik u skupini svećenika i s. Agneze Petroša kao Slugu Božjih za koje je Zadarska nadbiskupija pokrenula proces kauze.

Nakon predstave, prisutnima se, među kojima su bili i roditelji i rodbina učenika, obratio don Roland Jelić, ravnatelj škole. „Želimo izvući iz povijesti tog velikana koji i danas može biti uzor. Vjerujem da učenici mogu puno crpiti iz onoga što je Mašina živio. Želimo osuvremeniti Mašinu i svake godine prikazati nešto drugo o njemu, dati ga kao uzor mladima“, rekao je don Roland. Podsjetio je da smo u molitvama i sjećanjima na heroje i stradalnike koji su dali živote u obrani domovine u Vukovaru i Škabrnji. „Dok su nam misli s njima, sjećamo se i heroja Ive Mašine, kršćanskog domoljuba koji je svoj život položio za ideale u koje je čvrsto vjerovao: Boga, vjeru i domovinu. Ime Ivo Mašina škola nosi s ponosom. Trudimo se s marljivošću i ljubavlju prema Bogu i domovini veslati kroz uzburkano more života i čuvati neprolazne obiteljske i kršćanske vrijednosti koje je Ivo isticao i živio s tolikim žarom i ponosom. Taj velikan djeci, mladima i starijima može biti uzor. Svi imamo neke uzore, a jedan nam može biti i Mašina: marljiv, pobožan i gorljivi borac kršćanskog domoljublja“, istaknuo je don Roland. Zahvalio je djeci što su prenijeli duh života Mašine kao svijetlog lika hrvatske povijesti. „S ponosom slavimo Dan škole na dan smrti našeg naslovnika. Molimo Boga da naš Ivo bude uzdignut na čast oltara“, poručio je ravnatelj Jelić.

Don Roland je zahvalio zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću „na svemu što čini za školu, što se odaziva doći na događanja u školi i time im pokazuje svoju očinsku brigu“. Jelić je zahvalio i umirovljenom zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću koji je prije nepunih šest godina osnovao tu katoličku OŠ „i time dao novi zamah u školstvu na području Zadarske nadbiskupije“, rekao je don Roland.

U prvoj generaciji bilo je upisano devet prvaša, a sada školu pohađa 377 učenika. „Škola se širi. Svi koji bi htjeli pohađati našu školu ne mogu biti upisani zbog nedostatka prostora. Vjerujem da ćemo sljedećih godina uspjeti oformiti nove kapacitete i omogućiti da i druga djeca koja žele doći u našu školu to mogu, nastojati živjeti ideale koje je živio Ivo i za koje se borio: Bog, vjera i domovina“, poručio je don Roland.

Za katoličku OŠ vlada najveće zanimanje u Zadarskoj županiji, od svih osnovnih škola. „Roditelji upisuju djecu u želji da ih odgajaju u tradicionalnim vrijednostima koje se gube. Ističu da se vrijednosti koje su oni imali kao djeca, koje su u njih ulagali njihovi roditelji i učitelji, razvodnjavaju. Upisom u našu školu, roditelji žele djecu donekle sačuvati od loših vanjskih utjecaja“, rekao je don Roland. Na svečanosti su bili i don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar te ravnatelji tri zadarske OŠ: Markica Perić (Stanovi), Dražen Adžić (Šimuna Kožičića Benje) i Ante Barać (Petar Preradović).

Prigodnu riječ uputio je i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Čestitao je djeci, roditeljima i nastavnicima Dan škole. „Ova škola nije samo spomenik Ivi Mašini, nego je škola izgrađena za djecu. Vi ste škola, vi ste najdragocjenije, najvrjednije što škola ima i što se u njoj događa“, poručio je nadbiskup Zgrablić djeci.  Zahvalio im je i čestitao za uloženi trud u predstavi i zahvalio je Bogu za život djece, roditelja i nastavnika.

„Bogu hvala da postojite, što ste izabrali ovu školu, da se u njoj možete odgajati kao što je činio i Ivo Mašina. Odgajao se u zdravom duhu. Bio je nadaren i što je primio od Boga kao darove, do kraja je iskoristio, trudio se. Bio je najbolji učenik i najbolji student, a nije završio studij zbog neprijateljskih okolnosti u svom životu. Radio je, vježbao svoj karakter, izgrađivao se u istinskog čovjeka i kršćanina. Gajio je najveće vrijednosti koje su vrjednije od školovanja i fakulteta te je bio smetnja i izložen progonu. Ali, izdržao je do kraja, ostao je vjeran u kušnji života i postao nam je ponos. Pokazao nam je koje su istinske vrijednosti“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši djecu da se nadahnjuju na vrijednostima koje je živio Mašina, da se svi odgajamo i rastemo u tom duhu, da nasljedujemo to dobro koje čovjeka čini najvrjednijim. „Neka Ivo Mašina postane takav uzor da jednog dana bude proslavljen i čašću blaženstva i svetosti, kao i drugi Božji ugodnici Zadarske nadbiskupije koji su hrabro položili svoj život za ideale kršćanstva, ljudskosti i ljubavi prema domovini“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Ana Bišćan, učiteljica Hrvatskog jezika i autorica predstave, napisala je tekst uz pomoć kolegice Petre Milete na prijedlog ravnatelja Jelića, u želji da se u to uključi sve učenike. „Škola je puna talentiranih učenika i kreativnih učitelja. Učenici su tjednima vježbali. Hvala svim učiteljima što su sudjelovali u stvaranju rekvizita, izrade scenografije. Mašinu smo htjeli približiti djeci i odraslima. Htjeli smo pokazati rast Mašine od rođenja do smrti. Vrlo mali broj ljudi zna tko je Mašina. Iz njegovih sačuvanih tekstova i drugih izvora htjeli smo pokazati njegovu ljubav prema obitelji, vjeri i domovini. Da djeca svojim trudom, radom i glumačkim sposobnostima pokažu kolika je bila njegova ljubav, ali i njegova hrabrost, jer je u svakom trenutku uspio, pred bilo kim, suprotstaviti se i pokazati što on zapravo jest“, rekla je Bišćan.

U predstavi su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda. Iz svakog razreda je sudjelovalo nekoliko učenika. Djeca su pokazala veliku umješnost u svim zadacima. Vježbajući tekst naučili su puno o Mašini, što i nisu prije o njemu znali. „Nakon nekih scena ostali smo razgovarati o tome. Učenici viših razreda sami su nam predlagali što bi u nekom trenutku bilo dobro učiniti ili kako bi Ivo mogao reagirati na nešto. Predstava je zajednički rad svih nas i jako nam je drago da je uspjela“, poručila je Bišćan.

Zadarska nadbiskupija je osnivač Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ Odlukom o osnivanju od 21. ožujka 2017., tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Škola je počela s radom u rujnu 2018. u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Iz godine u godinu broj učenika se povećavao. Početkom šk. god. 2021./2022., škola je premještena u novoizgrađenu suvremenu školsku zgradu u Novo naselje na zadarskom predjelu Bokanjac.

Na svečanosti Dana škole sudjelovao je i mons. Puljić. Pohvalio je predstavu o Mašini rekavši da je ona najbolji način kako dalje širiti glas među mladima o tako velikom čovjeku. „Ponosan sam što sam njega izabrao kao naslovnika škole jer se malo zna o Mašini. Tako zaboravljamo ljude. On je velikan naše prošlosti, velikan u svakom pogledu. Potječe iz brojne obitelji, s devetero djece, gdje se razvio u pozitivnu osobu; naučio je sa svojom braćom igrati se, učiti, pa i trpjeti. Bio je osobito nadaren i Božji čovjek. Dirljivo je njegovo pismo majci iz zatvora koju tješi za Božić, da je on napravio jaslice u zatvorskoj sobi, a brat će ih učiniti u njihovoj kući. Osobita je njegova zahvala nakon pričesti. Tu se osjetilo da je on zaista živio s euharistijom, za Isusa, s njime se družio, osjećao ga je kao dio sebe i moli ga: ‘Daj, Bože, da ostanem vjeran do kraja’. I ostao je vjeran do kraja. Možemo biti samo ponosni na Ivu Mašinu“, poručio je umirovljeni nadbiskup Puljić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području

Objavljeno

-

By

Već trideset i jednu godinu Knjižnica priređuje i predstavlja javnosti ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području. Svaka godišnja izložba rezultat je prikupljenih tiskanih omeđenih i serijskih publikacija, audiovizualne građe te plakata i sitnog tiska, odnosno memorabilija društvenih, kulturnih i sportskih događanja.

Ovo je povod da vam predstavimo izbor biltena koji su pratili dosadašnje izložbe. Bilten u knjižničarstvu je redovita ili prigodna publikacija s bibliografskim popisom novonabavljenih naslova knjižnične građe. Navedeni bilteni su podijeljeni u nekoliko cjelina: knjige, serijske publikacije i audiovizualna građa. Svi zapisi su složeni prema univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (decimalni klasifikacijski sustav primjenjiv na cjelokupno ljudsko znanje).

Višestruka vrijednost i važnost svih dosadašnjih biltena je da na jednom mjestu, odnosno u publikaciji skupljaju svu knjižničnu građu predstavljenu na izložbi. Ti isti bilteni ostaju kao tiskani trag za proučavanje izdavaštva zadarskog kraja, zadarskih autora i izdavača.

Izbor iz fonda možete pogledati od četvrtka 21. studenog 2024. godine u radnom vremenu Knjižnice u Odjelu rada s korisnicima Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“ 

Objavljeno

-

By

Od 20. do 23. studenoga na Odjelu za filozofiju održava se međunarodna znanstvena konferencija povodom 300 godina od rođenja Immanuela Kanta, „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru”. 

Konferencija u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Zaklade Konrad Adenauer okuplja domaće stručnjake za Kantovu filozofiju te stručnjake iz inozemstva, iz 10 različitih država.

Nakon svečanog otvaranja u jutarnjem dijelu programa Christoph Horn sa Sveučilišta u Bonnu predstavio je Kantovu teoriju o miroljubivom globalnom poretku, dok je Violetta Waibel sa Sveučilišta u Beču izlagala o pisanim i nepisanim kodeksima njegove filozofije. Profesor emeritus Jure Zovko predstavio je doktrinu Christiana Wolffa o temeljnim pravima država i Kantovu ideju o vječnom miru.

– Ideja je bila povezati 300. obljetnicu Kantova rođenja s Europskom unijom jer Kant zagovara trajni mir a Europska unija, koja je bila poprište brojnih sukoba kroz povijest od 1945. godine, ne računajući Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, nije imala ratova. Veliki animozitet koji prostoji između Francuza i Nijemaca, Nijemaca i Engleza i drugih nestaje ulaskom u Europsku uniju. Tim savezom država ostvarila se Kantova ideja, a ulaskom u njega i mi smo postali dio civiliziranog svijeta, kaže Zovko, smatrajući da će mir ostati trajno stanje Europske unije.

Konferencija sutra završava panelom „Populistički nacionalizam kao prijetnja Europskoj uniji”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu