Hrvatska
KOLARIĆ O CIJEPLJENJU I PANDEMIJI: “Pad procijepljenosti uzrok je širenja hripavca, suzbiti širenje dezinformacija”
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Branko Kolarić rekao je za središnji Dnevnik HRT-a kako je ključni uzrok širenja hripavca – pad procijepljenosti. Istaknuo je i da se dio uzroka odnosi na pad prirodne prokuženosti za vrijeme pandemije. Naglasio je važnost cijepljenja te dodao da je za postizanje koletivnog imuniteta potrebna procijepljenost od 95 posto.
Kolarić se osvrnuo na činjenicu da je u Hrvatskoj zabilježeno najviše slučajeva hripavca od 1980-ih godina.
– Ključni uzrok je pad procijepljenosti. Hripavac je jedna od najzaraznijih bolesti, uz ospice – najlakše se prenosi. Da bi imali kolektivni imunitet, potrebno je da je 95 do 96 posto djece cijepljeno, kod nas u Hrvatskoj to je 88 posto. To je temeljni razlog zašto imamo ovako povećan broj zaraženih, rekao je.
Priznao je kako bi jedan od dodatnih uzroka širenja mogla biti niža stopa prirodne prokuženosti.
– Istina da su se tijekom pandemije COVID-a ljudi manje prirodno prokuživali. Toga nije bilo pa je to jedan od dodatnih razloga. Hripavac će još neko vrijeme biti uz nas, u zimskim mjecescima i hripavac, COVID i gripa, dodao je.
“Kako bi imali kolektivni imunitet, potrebno je da je od 95 do 96 posto djece cijepljeno, kod nas u Hrvatskoj to je 88 posto.” – Branko Kolarić
Borba protiv dezinformacija: Kompleksno pitanje – sociološko, šire od medicinskog
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ustvrdio je kako je borba protiv dezinformacija vrlo važno pitanje te da je potrebno suzbiti širenje istih.
– To je kompleksno pitanje – sociološko, šire od medicinskog. Sigurno je nesuzbijanje dezinformacija u javnom prostoru jedan od razloga, a izazivanje straha roditelja za zdravlje djeteta je jako motivirajuće. Kada netko dobije dezinformacije koje ga zastraše za zdravlje zdravog djeteta – onda se teško takav strah može ukloniti. S tim ljudima treba razgovarati i objasniti im, ali to nije jednostavno, ustvrdio je.
Ocijenio je kako će biti potrebno pet do deset godina kako bi se vratilo povjerenje u institucije te dodao da Vlada RH treba krenuti u borbu protiv dezinformacija.
– Imat ćemo pet do deset godina posla da opet vratimo povjerenje u institucije i znanost. Otpornost na dezinformacije je jako važna. To treba biti odluka na razini Vlade RH da krene u bitku s dezinformacijama, zaključio je.
COVID
Podsjetio je kako je COVID u društvu prisutan svakodnevno te kazao da je u proteklom tjednu u Hrvatskoj od COVID infekcije umrlo 23 ljudi.
– Covid infekcija je prisutna cijelo vrijeme. Imamo tristotinjak ljudi zaraženih tjedno. U tjedan dana su umrle 23 osobe od COVID-a, a sada, dolaskom hladnijeg vremena i boravkom u zatvorenom prostoru, bit će nešto više zaraženih.
Dodao je kako Nastavnoi zavod za javno zdravstvo redovito zove ljude koji trebaju primiti dodatnu dozu cjepiva.
– Mi zovemo ljude koji se trebaju docijepiti protiv COVID-a, to su osobe starije dobi koje imaju rizik da od COVID-a imaju teže posljedice, kazao je.
“Covid infekcija je prisutna cijelo vrijeme. Imamo tristotinjak ljudi zaraženih tjedno.” – Branko Kolarić
Istraživanje: 39 posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje da je COVID izmišljen
Kolarić se referirao i na istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu “Nature” koje je pokazalo da je Hrvatska najgora zemlja u EU kada se radi o broju ljudi koji vjeruju da je COVID izmišljen
– U “Nature-u” je 23.10. izašao jedan rad i nažalost, Hrvatska je u EU u najgoroj poziciji, 39 posto ljudi je prihvatilo dezinformacije. To je jako zabrinjavajuće. Trebamo se uhvatiti u borbu protiv sustava širenja dezinformacija, rekao je.
Preporučio je novo cjepivo koje je izašlo u devetom mjesecu. Posebno je istaknuo starije, ljude u domovima i medicinske radnike.
“Hrvatska je u EU u najgoroj poziciji, 39 posto ljudi je prihvatilo dezinformacije. To je jako zabrinjavajuće.” – Branko Kolarić
U očekivanju sutrašnjeg ugriza zime vrijeme će danas biti promjenljivo oblačno uz dulja sunčana razdoblje i razmjerno toplo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti do 21C, a na Jadranu oko 20. Na Jadranu će puhati slab do umjeren maestral, a u unutrašnjosti sjeverac i sjeveroistočnjak.
Premještanjem ciklone s Baltičkog mora prema jugoistoku nad našim krajevima uspostavlja se visinsko strujanje sjevernog i sjeveroistočnog smjera u kojem hladan suh zrak polarnog porijekla prodire od Baltika prema Jadranu, očekujemo njegov dolazak u obliku hladnog prodora u nedjelju. Ugriz zime bit će kratkotrajan, ali intenzivan, praćen pojačanim sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom uz pad temperature zraka za 12 do 18 C.
U očekivanju sutrašnjeg ugriza zime vrijeme će danas biti promjenljivo oblačno uz dulja sunčana razdoblje i razmjerno toplo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti do 21C, a na Jadranu oko 20. Na Jadranu će puhati slab do umjeren maestral, a u unutrašnjosti sjeverac i sjeveroistočnjak.
Navečer i u noći na nedjelju naoblačenje sa sjevera uz pad temperature zraka udare sjevernog vjetra i mjestimične pljuskove s grmljavinom. Vjetar će pojačati a na Jadranu će svom snagom iznenada zapuhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna i orkanska bura.
Grmljavinski pljuskovi će se u nedjelju prijepodne brzo premještati prema jugu, a uz kišu mogu donijeti i sugradicu. U planinskim krajevima iznad 800 metara nadmorske visine kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. Jutarnje temperature u nedjelju u unutrašnjosti oko 4, a najviše dnevne oko 8C. Na Jadranu jutarnja temperatura zraka oko 6, a najviša dnevna oko 12C. U nedjelju poslijepodne u sjevernim krajevima unutrašnjosti kidanje naoblake uz kumulusnu naoblaku iz koje može pasti pokoji pljusak kiše.
U noću na ponedjeljak zbog vedre noći i prodora hladnog zraka moguć je mraz uz temperature zraka od -4 do 0C. Na Jadranu i uz Jadran najniže
noćne temperature bit će oko 2C. U ponedjeljak promjenljivo oblačno vjetrovito i hladno. Na Jadranu olujna mjestimice i orkanska bura a u unutrašnjosti jak sjeverac i
sjeveroistočnjak. Maksimalne dnevne temperature u unutrašnjosti oko 5, a na Jadranu od 6 do 11C.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Stiže promjena vremena: Očekuje nas nagli pad temperature i snijeg
LOŠE VRIJEME / Odgođena biciklijada “Od Branimira do Branimira”
INOVAcija / Pilot edukacijski program „Vještine korištenja AI-a i odgovorna primjena umjetne inteligencije u poslovanju”
OPĆINA JASENICE / Dogovorena koalicija HDZ, HDS i HSP AS. Kandidat za načelnika Martin Baričević
12. TRAVNJA: U Centru za kreativne industrije predstavlja se Udruga Zaratinići
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin7 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeMORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…