Hrvatska
Stižu nova pravila za vozače i vozačke dozvole: Donosimo sve što morate znati
U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.
Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.
Što se sve mijenja?
Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.
Digitalna vozačka dozvola
Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.
Vozači već sa 17 godina
Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.
Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
Ograničenje za starije vozače
Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.
Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.
Polaganje u drugoj zemlji
Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.
Kazne na području cijele EU
Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.
Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.
Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Rasprava tek slijedi
O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.
Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.
Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.
Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa