magazin
Koliko dugo bi trebao trajati seks? Evo što kaže stručnjakinja…
Kad je u pitanju seks, nesigurnosti može biti mnogo. Možda se pitate izgledate li dobro goli, radite li ovaj pokret kako treba ili se krećete prebrzo, ili presporo.
Seks je intimaan i kada ste tako ranjivi s drugom osobom puno pitanja pada na pamet, uključujući najbolje vrijeme za seks, koliko često ga imati i koliko dugo treba trajati, piše The Healthy.
Ipak, riječ “treba” može biti problematična. Korištenje ove fraze može dodati razinu srama i samokritičnosti. Zato seksualni terapeuti imaju puno toga za reći o tome koliko bi seks trebao trajati. Evo što žele da znate.
Kako se definira seks?
Odgovor na pitanje kada seks počinje i završava, može se razlikovati ovisno o tome koga pitate.
Na primjer, neki bi mogli reći da seks počinje kada postoji penetracija, dok bi drugi mogli reći da počinje tijekom predigre. Jedni možda osjećaju da seks završava orgazmom, ali drugi možda računaju i maženje. Ne postoji točan ili netočan odgovor.
Seksualna terapeutkinja Sari Cooper, utemeljiteljica Centra za ljubav i seks u New Yorku, kaže da općenito većina ljudi pomisli na riječ “seks” penetrativni seksualni čin koji završava s jednim ili dva partnera orgazam.
“Termin seks tu nije od pomoći, jer je najčešće usmjeren na hetero muškarce i možda ne uključuje seksualne scenarije koji ne uključuju orgazme”, kaže ona. “Mnoga istraživanja izostavljaju veliki raspon spolnih odnosa i ljudi koji se identificiraju s različitim orijentacijama.”
Kada radi s klijentima, Cooper koristi “seks” kao široki krovni pojam koji uključuje širok raspon erotskih i seksualnih radnji koje ne uključuju uvijek orgazme. To potiče ljude da se osjećaju sigurnije u svoje erotske želje.
Vrhunac nije kraj
Postoji inherentan problem s korištenjem orgazma kao cilja seksa.
Ako se trajanje seksa odnosi na orgazam jednog partnera, onda izostavlja vrijeme potrebno da drugi partner postigne orgazam, kaže Cooper. Razmislite o heteroseksualnim partnerima: muškarac i žena možda neće doživjeti orgazam u isto vrijeme.
Prema Cooperu, neke studije kažu da je prosječno vrijeme koje je ljudima s penisom potrebno da postignu orgazam vaginalnom penetracijom oko pet do šest minuta. A jedna od rijetkih studija koja je istraživala koliko je vremena potrebno ljudima s vaginom prije orgazma u erotskom scenariju otkrila je da je potrebno prosječno 13,4 minute.
Ne samo da je fokusiranje na vrijeme do vrhunca teško za muško-ženske partnere, nego također izostavlja one koji nikad ne dožive orgazam ili one koji ne mogu doživjeti orgazam pri svakom susretu, što nije neuobičajeno, kaže licencirana psihologinja Rachel Needle.
Koliko bi onda seks trebao trajati?
Konsenzus među seksualnim terapeutima je da ne postoji apsolutni ili standardni vremenski raspon.
Stavljanje naglaska na to koliko ste dugo imali seks zapravo koči fizičku intimnost, prema Braun-Harvey. “Fokusira se na standard koji dovodi do manje užitka i manje povezanosti sa samim sobom ili partnerom”, kaže.
Seksualna terapeutkinja Dulcinea Alex Pitagora kaže da bi to trebalo trajati onoliko dugo koliko obje strane pristaju i uživaju u seksu, a to može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.
Ovisno o nekolicini čimbenika, negdje između pet do 20 minuta je ono što većina smatra poželjnim, kaže Needle.
Različite preferencije
Ostali čimbenici koji igraju ulogu u trajanju seksa uključuju dob, seksualnu orijentaciju, seksualnu funkciju, medicinska stanja, seksualne ciljeve i kontekstualne čimbenike.
“Kanadska studija je, na primjer, otkrila da su ženski istospolni parovi prijavili mnogo dulje trajanje tijekom pojedinačnih seksualnih odnosa od muškaraca i žena u mješovitim ili muškim istospolnim vezama”, kaže Cooper.
Druga istraživanja o mješovitim spolnim parovima i klinička iskustva ukazuju na to da ženama treba više vremena da dožive seksualnu zasićenost u seksualnom scenariju, kaže Cooper.
Važno je upamtiti da je ono što ljudi žele i u čemu uživaju različito kada je riječ o svim stvarima vezanim uz fizičku intimnost, uključujući koliko dugo traje ili postižete orgazam ili ne.
magazin
Jedino mjesto na svijetu gdje ljudi ne nose satove jer vrijeme ne postoji: Ovako se stvarno živi
Somaroj je mjesto gdje priroda diktira ritam života i oslobađa ljude stalnog gledanja na sat, što pruža jedinstvenu priliku da doživite svijet u njegovom najčišćem obliku.
Na sjeveru Norveške, u Arktičkom krugu, nalazi se otok koji je postao pravi fenomen – Somaroj. To je jedino mjesto na svijetu gdje se satovi postavljaju kao ukras, a vrijeme ne postoji. Daleko od gradske buke, u ovom malom, lijepom mjestu ništa nije podređeno strogom rasporedu, jer priroda ovdje diktira ritam života, a ljudi su se odlučili osloboditi tiranije vremena.
Somaroj je otok koji se nalazi u okrugu Tromsø, a poznat je po tome što tijekom ljeta, zahvaljujući položaju na sjeveru, sunce nikada ne zalazi. Tih 69 dana svjetlosti, poznatih kao polarni dani, pružaju nevjerojatno iskustvo za sve one koji se nađu na ovom otoku. A zimi, između studenog i veljače, otok utone u potpuni mrak, kada je savršeno vrijeme za uživanje u prekrasnoj polarnoj svjetlosti koja pleše nebom, piše Nova.rs.
Život bez sata
Ono što ovu destinaciju čini još jedinstvenom je životna filozofija koja vlada među njenih 350 stanovnika. Većina ljudi na Somaroju nema potrebu nositi satove. Stanovnici su odlučili osloboditi svoje živote diktata globalnog vremena. Satovi su skinuti i obješeni na most koji vodi do otoka, kao simbol njihove želje da zaborave na vrijeme.
“Naša ideja je živjeti onako kako želimo, u skladu s prirodom”
Kjell Ove Hveding, vođa kampanje koja je podržavala ideju o bezvremenskoj zoni, rekao je za magazin Guardian: “Sve u današnjem svijetu mjeri se vremenom. Ljudi su pod stresom, depresivni jer su svaki dan zarobljeni vremenskim okvirom. Na našem otoku želimo stvoriti prostor u kojem ljudi mogu živjeti punim životom, kada žele i kako žele.”
Somaroj je tako postao simbol slobode – 24/7. U toj slobodi stanovnici se mogu opustiti i odmoriti kad god požele, kositi travnjak u 4 ujutro, pa čak i naći vremena za šetnju plažom ili ispijanje kave s prijateljima u 2 ujutro. Ta se sloboda slavi posebnom kampanjom koja poziva na ukidanje tradicionalnog radnog vremena i pružanje potpune fleksibilnosti. Iako će djeca ipak morati u školu, svi ostali aspekti života stanovnika ovog otoka podređeni su osjećajima i potrebama, a ne satu.
Polarno ljeto i noć – život pod svjetlom i u mraku
Somaroj se ponaša kao pravo ogledalo prirode. Tijekom ljeta sunce nikad ne zalazi, pa je moguće bojati kuću u dva ujutro ili se kupati u četiri, ako tako želite. Iako dan traje 69 dana tijekom polarnog dana, otočani sve to doživljavaju s velikim entuzijazmom i radošću jer njihov je svijet u kojem nema straha od prevelikog truda i propuštenih trenutaka. Sam naziv “ponoćno sunce” asocira ne samo na fenomen, već i na način života – bez stresa i uz potpuno prihvaćanje prirodnog ritma.
Međutim, život na Somaroju nije samo stalna svjetlost. Od studenog do veljače otok tone u potpunu noć. To je vrijeme kada se polarna svjetlost i noć neprestano izmjenjuju stvarajući čaroban ugođaj koji izgleda kao iz bajke. Upravo tada, svaki put kad otvorite vrata, možete vidjeti zeleni ples polarne svjetlosti, poznat kao aurora, koja se s vremena na vrijeme pojavljuje na nebu..đ Mnogi ljudi koji su posjetili Somaroj tvrde da je aurora najljepša na ovom otoku, što je postao jedan od glavnih razloga zašto ga često nazivaju “najljepšim otokom aurore na svijetu”.
Otok kao turistička atrakcija
Iako neki ovu ideju vide kao marketinški trik za privlačenje ljetnih posjetitelja, mnogi smatraju da je Somaroj jedno od najljepših mjesta na svijetu. Unatoč svim izazovima, otok postaje sve popularnije odredište za turiste, koji žele doživjeti ne samo fenomene polarne svjetlosti, već i jedinstveni način života. Posjetitelji koji dolaze u Somaroj sve više prihvaćaju ovaj novi način života i u mnogim slučajevima odlučuju ostaviti svoje satove na mostu kao znak prihvaćanja bezvremenske filozofije.
magazin
Danas katolici pale četvrtu adventsku svijeću, evo što ona znači
Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu.
Anđeoska svijeća
Prva svijeća, koju smo upalili u prvom adventskom tjednu je svijeća postilica ili prorokova svijeća koja simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je bila svijeća pomirilica ili betlehemska, a označava mir. Treća svijeća je pastirska svijeća koja slavi radost i veselje.
Četvrta adventska svijeća koju danas palimo je svijeća anđela i donosi – ljubav. Ta svijeća se zove još i Anđeoska svijeća, i ona je obično ljubičaste boje. Njome se prisjećamo onih koji su prvi objavili rođenje Spasitelja cijelog svijeta.
Kristova svijeća
U nekim krajevima postoji običaj da se na adventski vijenac stavi i peta bijela svijeća, koju zovu Kristova svijeća!
Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom, prenosi Fenix.de.
Svake je godine za vrijeme došašća pastor sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći pronaći način, kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Oko 1851. godine Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama.
Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence, a taj običaj proširio se i na ostale krajeve izvan Njemačke po cijelom svijetu.
magazin
Večeras od 19:30 sati na adventskoj pozornici zadarska grupa Vista
Nakon što su ove sezone nastupali na brojnim ljetnim koncertima kao predgrupa domaćim zvijezdama Severini, Željku Bebeku, Dalmatinu, Joli, Danijeli Martinović i drugima, uspješnu godinu zadarska grupa Vista okrunit će nastupom na zadarskom Adventu.U radnom prosincu imali su brojne nastupe na adventskim manifestacijama, a oni koji su ih na nekoj od njih slušali ne trebaju brinuti kako večeras neće imati što čuti jer Vista ima višesatni repertoar i konačni izbor ovisi o inspiraciji grupe i naravno reakciji publike.
– Uglavnom se radi o domaćoj glazbi u kombinaciji s evergreenima, ali nije nam problem izaći iz okvira kada osjetimo potrebu za tim. Iza nas su stotine koncerata, uvježbani smo i jedva čekamo da svirka krene, kaže gitarist Adrian Černigoj.
Vista je poznata po postavi u kojoj su pjevač i pjevačica, Jakov Mađarić i Doris Župan, tako da vjerno interpretiraju pjesme Dina Dvornika, Tonyja Cetinskog, Indeksa, Severine, Shakire… Na klavijaturama je Tomislav Bubić, na bas gitari Zoran Muller a na bubnjevima Goran Jureško.
Koncert na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića započinje večeras, u nedjelju, 22. prosinca u 19:30 sati te će se održati prema planu, dok se nastup Gradske glazbe Zadar, predviđen za večeras u 19 sati na Narodnom trgu, odgađa zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka