Connect with us

Hrvatska

Udruge potrošača zatrpane prigovorima. Pogledajte na što se kupci najviše žale

Objavljeno

-

Potrošač u Hrvatskoj zaštićena je vrsta, ako je suditi samo po broju zakona koji ga štite od pretrpljenih šteta i nepoštenih praksi. No usprkos Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda te nekoliko drugih, u udrugama potrošača neprestano zvone telefoni i stižu mailovi nezdovoljnih građana.

Predstavnike nekih od tih udruga upitali smo na što se potrošači najčešće žale i koje savjete traže. U udrugama ih jedino mogu savjetovati što da učine, uputiti komu da se obrate i na što da usmjere pažnju.

Neisporučeni namještaj, zakašnjela dostava

“Ove godine najviše smo prigovora potrošača dobivali zbog problema s majstorima i nabavom namještaja. Stolari koji izrađuju namještaj, trgovci pa čak i veliki prodajni centri namještaja nisu isporučivali robu na vrijeme, u rokovima u kojima su najavili. Odgovaralo im je da onima kojima su već naplatili kuhinju ili neki drugi namještaj prolongiraju dostavu jer su u međuvremenu imali bolje ponude od novih kupaca koji su bili spremniji dati više novca da što prije dođu do kuhinje ili naještaja”, rekao nam je Marko Paripović, predsjednik Potrošačkog centra iz Rijeke.

Veliki je problem, dodaje, i s dostavnim službama koje robu kupljenu preko interneta ne dostavljaju kupcima na adekvatan način, pogotovo razne uređaje koji se pritom oštete. A sami potrošači, kaže, slabo su upoznati s obvezama koje preuzimaju na sebe kada odluče kupovati u online trgovinama.

Tvornički neispravni uređaji

Jedan od češćih prigovora potrošača odnosi se na nekvalitetne električne uređaje.

“Mnogi takvi uređaji već u startu su neispravni i imaju tvorničke nedostatke prema Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača. Problem je što trgovci često nastoje natjerati potrošače da se brzo zamore od podnošenja prigovora i da jednostavno preuzmu neispravni uređaj”, napominje Paripović.

S druge strane, kaže da se ove godine, barem na širem riječkom području, smanjio broj prigovora potrošača na teleoperatere i davatelje javnih usluga, kojima je ranije bila adresirana većina primjedbi.

“Kvarovi, loše usluge… nema čega nema”

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) sa sjedištem u Zagrebu dnevno prime i po 40 poziva s pitanjima ili primjedbama nezadovoljnih građana.

“Najviše je prigovora zbog kvarova na mobitelima, laptopima, kućanskim uređajima, ali i na automobilima. Toga ima najviše. Drugi najčešći prigovori odnose se na teleoperatere i režijske troškove. Ima dosta prigovora i na zdravstvene usluge, turistička putovanja… ma nema čega nema”, nabraja nam predsjednica HUZP-a Ana Knežević.

Na pitanje kakva je daljnja “sudbina” tih prigovora potrošača kojih u HUZP-u godišnje dobiju na tisuće, Knežević kaže da je njihov posao savjetovati ih kome i kako da upute službeni prigovor te im objasniti proceduru.

“U slučaju kvarova robe i drugih nedostataka, potrošač se najprije mora obratiti trgovcu, a ako s njim ne riješi problem ili je nezadovoljan kako je problem riješen, onda se obraća Državnom inspektoratu. U slučaju prigovora na javne usluge, potrošač se prvo treba obratiti obratiti službama za potrošače u poduzećima koja pružaju usluge, a zatim, ako i dalje nisu zadovoljni, postoji treća instanca – nadležne agencije. Za poštu, teleoperatore i željeznicu to je HAKOM, za banke i osiguravajuća društva – HANFA, a za distributere struje i plina nadležna je HERA. Ako i time nisu zadovoljni, onda se potrošači obraćaju Državnom inspektoratu, a na koncu im preostaje sudski postupak”, objasnila je Knežević.

“Već godinu i pol čeka montažu kuhinje”

Ona satra da je zaštita potrošača u Hrvatskoj loša, a tu je tvrdnju potkrijepila s nekoliko primjera.

“Žali mi se jedna gospođa da ima problema s montažom kuhinje koju joj prodavatelj nije osigurao. U travnju prošle godine prijavila je to državnom inspektoratu, a njezin slučaj do danas nije riješen. Staru kuhinju više nema, nova joj nije montirana i nikog nije briga što da radi. Da kuha kod susjeda”, ispričala je Knežević.

Od prošle godine, kaže, izmjenama Zakona o obveznim odnosima svi uređaji koji se pokvare najprije moraju ići na popravak u servis, a tu nastaje problem.

“U Hrvatskoj nea dovoljno servisa, u servisima nema dovoljno majstora, a nema ni dovoljno rezervnih dijelova pa ljudi dugo čekaju na popravak. Ljetos su zaredali problemi s kosilicama trave. Bilo je kišovito, trava je rasla k’o blesava, a nama se nekoliko ljudi javilo da su novokupljene kosilice zbog kvara morali odnieti na servis. Tko je kupio kosilicu da kosi travu u vrijeme kada se trava kosi, njemu ona ne treba mu sada za Božić. Na kraju je čovjek platio košnju trave dok u je kosilica bila na popravku. On, naravno, ima pravo na naknadu štete, ali ona se ostvaruje sudskim putem, a s dokazivanjem štete i vještačenjem to traje užasno dugo.

Dok je uređaj na popravku – kupi novi

Ispričala na je Knežević i pripetiju jednog Vinkovčanina kojemu se pokvarila perilica i sušilica rublja jednog poznatog proizvođača, nedugo nakon što ju je kupio.

“U cijeloj Slavoniji nema ovlaštenog serivsa za tu marku perilice, najbliži je u Zagrebu. Kad je nazvao taj servis, rekli su mu da imaju previše posla ovdje i da im ne pada na pamet ići u Vinkovce radi popravka. Kada ih je pitao što onda da radi, rekli su mu da ovu baci i kupi drugu.”

Knežević ističe kako se ljeti najčešće kvare hladnjaci i klima-uređaja.

“Kad se ljeti, na +40, pokvari hladnjak, gdje ćete držati namirnice? Na balkonu? Pa dok je hladnjak na ppravku, morate kupiti drugi da vam se hrana ne pokvari. Ili još jednu kosilicu dok vam je ona koju ste kupili pa se pokvarila – na poopravku. Umjesto da smanjimo elektronički otpad – što je trebao biti smisao izmjena zakona o oveznim odnosima – sada ga ima još više. Napravit ćemo analizu primjene tog zakona i na svim ovim primjerima pokazati da su izmjene donijele više štete nego koristi”, rekla je Knežević.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice

Objavljeno

-

Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.

Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.

“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.

I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…

Objavljeno

-

By

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.

Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.

“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura

Objavljeno

-

By

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.

Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu