Hrvatska
Muke potrošača: “U Hrvatsku stiže najlošija roba. Jednako se kvare i brendirani i ‘no name’ uređaji”
Malo je onih koji bar jednom nisu kupili neki kućanski ili elektronički uređaj pa došavši kući utvrdili da je neispravan ili ima neki tvornički nedostatak. Ono što bi zatim slijedilo činilo se logičnim, ma koliko ponekad bilo komplicirano.
S neispravnim uređajem vratili biste se u trgovinu gdje je kupljen, prijavili što ne valja pa dobili drugi, ali ispravan. Ili bi, ako takvog ne bi bilo na zalihama, zatražili povrat novca. Ili bi, pak, zatražili zamjenski uređaj dok na ovom neispravnom ne bude popravljen kvar.
No, stvari su se promijenile početkom 2023. godine kada je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o obveznim odnosima. Tim je zakonom reklamacija neispravnog uređaja postala znatno stroža, a povrat novca ili dobivanje zamjenskog uređaja puno teže ostvarivo. Naime, ako je uređaj moguće popraviti, kupac više nema pravo birati želi li zamjenski proizvod ili popravak.
Zakon izmijenjen da se ne gomila elektronski otpad
Do sada je kupac imao na raspolaganju šest mjeseci od dana kupovine da bi odlučio želi li popravak neispravnog uređaja ili zamjenski uređaj. Većina je birala zamjenski uređaj ili povrat novca, računajući da popravak može potrajati. Mnogi nisu ni znali za mogućnost popravka.
“Zakon je promijenjen kako bi se uređaji više popravljali, a manje bacali, ali trgovci lažno tvrde potrošačima da najprije moraju ići na servis jer tako stoji u novom zakonu. A to nije istina. Svi se prave nevješti, kao da nisu odgovorni, pa tvrde da će vam u ovlaštenom servisu reći hoćete li dobiti novi televizor ili povrat novca. Treba što hitnije tražiti od trgovca da uređaj uzmu nazad i vrate vam novac jer su prodavali uređaje koji su već tvornički bili neispravni ili ako je zbog neadekvatnog transporta došlo do kvara”, kaže Marko Paripović iz udruge za zaštitu potrošača Potrošački centar iz Rijeke.
Ljudi otplaćuju mobitel koji “leži” u servisu
Ana Knežević, čelnica Hrvatske udruge za zaštitu otrošača (HUZP) tvrdi da su zakoni s područja zaštite potrošača dobri, ali samo dok ne krene njihova primjena.
“Zakon o obveznim odnosima promijenio se ove godine pa svi neispravni uređaji moraju ići na dijagnostiku i popravak. Mi smo predlagali da se za sve uređaje koji se pokvare u prvih osam dana nakon kupovine odmah dobije zamjenski uređaj. Ljudi kupe mobitel, dođu doma, stilta im se ekran pa ga moraju odnijeti na popravak koji potom traje tko zna koliko. U međuvremenu otplaćaju rate za taj mobitel, a ne mogu ga koristiti. Tako ne bi bilo da je prihvaćen naš prijedlog”, napominje Knežević.
Njezin je dojam, kaže nam, da u Hrvatsku stiže roba najlošije kvalitete, bez obzira na marku i cijenu.
“Jednako se kvare i uređaji poznatih brendova i “no name” uređaji. Jednako se kvari i ono što košta 5000 eura kao i ono od 50 eura. A svrha izmjene Zakona o obveznim odnosima bila je da se smanji elektronički otpad i da se uređaji što više popravljaju pa da se otvaraju i novi mali obrti za popravak. Međutim, to nije zaživjelo”, dodaje.
“Ne žele od pasivnih postati aktivni potrošači”
Paripović iz Potrošačkog centra dio problema vidi u nedovoljnoj educiranosti potrošača.
“Ljudi se ne žele educirati i od pasivnog postati aktivni potrošač. Ljudi traže rješenje tek kada se nađu u problemu. Mnogi potrošači se i ne žale zbog kršenja njihovih prava, a trgovci koriste takvu situaciju vodeći se onim “ako prođe – prođe”. Trgovci često ne izlaze u susret potrošačima i ponašaju se kao da o potrošačima ne ovisi njihovo poslovanje. A potroščima se često ne da pisati prigovore niti voditi komunikaciju oko svojih prava”, kaže.
Svemu tome pridonosi i to što se tržište ubrzano mijenja.
“Tehnologija je jako napredovala, imamo digitalno tržište, a i prava potrošača bolje su zaštićena. Ipak, ispada da se potrošači sada moraju razumjeti i u tehnologiju, u to kako rade perilice, televizori, kako se sastavlja namještaj…”, kaže.
Najgori u EU po educiranosti potrošača
I predsjednica HUZP-a ističe nedovoljnu educiranost i informiranost potrošača u Hrvatskoj. Štoviše, kaže da je situacija po tom pitanju prilično loša.
“Prema mjerilima Europske komisije, Hrvatska je na posljednjem mjestu u Europskoj uniji po informiranosti potrošača. Na “potrošačkom semaforu” Europske komisije iz 2021. godine bili smo zadnji, kao što smo bili i 2015. godine kada je Hrvatska prvi puta bila usključena u mjerenje. A prema istom mjerenju, na posljednjem mjestu po informiranosti i educiranosti su i naši trgovci i davatelji usluga. Zato i ima puno problema. Nisu educirani ni jedni ni drugi pa je Državni inspektorat zatrpan prijavama. A tamo kukaju da nemaju dovoljno ljudi pa zaštita potrošača ide sporo”, kazala je Knežević.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!