Svijet
Objavljena lista: Ovo su najmoćnije vojske svijeta
Stranica Global Firepower objavila je novu listu najmoćnijih vojnih snaga u 2023. godini, no stručnjaci upozoravaju da su ovakve liste subjektivne i nesavršene.
Lista vojnih snaga za 2023. objavljena na stranici Global Firepower rangira vojske 145 zemalja, pritom uzimajući u obzir mnoštvo čimbenika, poput količine i sofisticiranosti opreme, financija, zemljopisa i resursa, prenosi tportal.
Tako se uzimaju u obzir količina vojne opreme i trupa koje svaka zemlja ima, kao i njihov financijski položaj, zemljopis i raspoloživi resursi, dakle informacije koje mogu biti nepotpune. Naime rangiranje ocjenjuje vojsku samo s konvencionalnog stajališta, zanemarujući kapacitet neke zemlje za nuklearne udare, piše Business Insider.
Uz to, uspoređivanje vojnih snaga je subjektivno, a sastavljanje istinite i točne liste globalne vojne moći gotovo je nemoguće s obzirom na mnoštvo faktora potrebnih za ispravnu analizu. Stručnjaci ne poštuju previše popis Global Firepowera, pa je i Alex Kokčarov, analitičar rizika iz S&P Global Market Intelligencea, rekao je za Business Insider da lista odražava “percepcije, a ne stvarnu sliku”. Puno informacija koje bi bile potrebne za analizu nisu dostupne iz otvorenih izvora, istaknuo je.
Dr. Matthew Ford, bivši suradnik West Pointa i izvanredni profesor na Sveučilištu za obranu Švedske, iznio je slično mišljenje. Podacima, rekao je, nedostaju čimbenici poput vojne obuke i obrazovanja, obavještajnih dijelova ili učinkovitosti zapovjedne strukture.
“Mnoge od ovih stvari su parametri koje je teško kvantificirati jer su vjerojatno poznati vojnim planerima u određenim zemljama, ali ne nužno i vanjskim promatračima”, rekao je, prenosi tportal.
Prema stranici Global Firepower, ovo su najmoćnije vojske svijeta:
25. Njemačka
24. Tajland
23. Tajvan
22. Saudijska Arabija
21. Španjolska
20. Poljska
19. Vijetnam
18. Izrael
17. Iran
16. Australija
15. Ukrajina
14. Egipat
13. Indonezija
12. Brazil
11. Turska
10. Italija
9. Francuska
8. Japan
7. Pakistan
6. Južna Koreja
5. Ujedinjeno Kraljevstvo
4. Indija
3. Kina
2. Rusija
1. SAD
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Svijet
Znate li da se u dizelskom gorivu mogu razviti bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora!
Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati, prenosi HAK Revija.
Benzin i dizel imaju organsko podrijetlo. To su ugljikovo-kemijski spojevi koji su nastali iz fosilnih biljaka i životinja. Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati blokade u filtrima goriva, na primjer.
Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja biodizela. Dugotrajnim odlaganjem goriva znatno se podupire širenje mikroorganizama. Stoga se biodizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici će napuniti spremnike prije zimskog skladištenja svojih vozila kako bi spriječili kondenzaciju vode jer se bakterije razmnožavaju u vodi.
Međutim, dizelsko gorivo već sadrži vodu, prema EU normi EN 590 do 200 miligrama po kilogramu goriva. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Ako temperature porastu u proljeće ili je vaš kamper ili brod u grijanoj šupi, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelskih štetočina, navodi ADAC. Ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje je potpuno isprazniti spremnik.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…