Connect with us

Hrvatska

Procjena financijskog stručnjaka za 2024. godinu: Očekujem da će cijela Europa imati jedan problem…

Objavljeno

-

N1

Denis Fudurić, financijski konzultant, bio je gost u N1 Studiju uživo gdje je razgovarao s Natašom Božić Šarić o utjecaju superizborne godine na ekonomske odluke Vlade te prognozirao ekonomsku situaciju koja nas očekuje u 2024. godini.

Predvidio je da će hrvatsko gospodarstvo prosperirati više nego njemačko, koje, unatoč svojoj poziciji kao jedno od najjačih u Europi, trenutno prolazi kroz recesiju. Posebno ističe uspjehe Hrvatske u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, izražavajući veliko priznanje premijeru Plenkoviću i Vladi.

No, iako izražava priznanje premijeru Plenkoviću zbog efikasnog korištenja sredstava iz EU fondova,  Fudurić je zabrinut oko toga je li taj novac mudro investiran te hoće li donositi nove, dodatne vrijednosti u narednim godinama.

Brine ga i ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu: “Imamo veliku ovisnost o njemu. Dok je turizam super i nama je super”, kazao je.

Jedan od ključnih izazova tijekom ove godine predstavljala je inflacija koja se zadržala na visokim razinama dulje u usporedbi s ostatkom Europe. Fudurić je detaljno analizirao povezanost inflacije s uvođenjem eura te je iznio svoju prognozu o tome hoće li se inflacija uskoro ispuhati.

“Ako je vjerovati HNB-u, a oni znaju što rade, čini se da je sam efekt uvođenja eura tu bio dosta minoran. Sav taj novac koji je izvučen iz čarapa pa uložen u nekretnine i slično, nedostatak radne snage, rast plaća u privatnom i javnom sektoru, to su bili svojevrsni driveri inflacije. Imamo i situaciju koja nije vezana uz euro, mnogi prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj su skuplji nego u susjednim zemljama. Zašto je tako? Ima tu dosta drugih drivera inflacije, mislim da euro nije toliki problem”, tvrdi Fudurić.

Osvrnuo se i na temu kretanja kamata: “Bankarski sustav u Hrvatskoj je bio preplavljen gotovinom i banke nisu imale razloga da dižu kamatne stope na depozite građanstva. Birali su fenomenalnu razliku u cijeni, imali su slobodne depozite koje su mogli plasirati u ECB uz vrlo primamljivu kamatnu stopu. Život je bio prekrasan za banke. U ovom trenutku vidimo da je lagano krenula potražnja za depozitima. Ono što vidim kao potencijalni problem ukoliko dođe do recesije ili značajnijeg usporavanja, je to što će banke biti vrlo rigorozne oko davanja novih kredita”, objasnio je.

Upitan očekuje li poteze poput poreznih olakšica, odgovara: “Smanjivanje PDV-a Vlada uopće ne bi trebala dirati. Plaćamo najskuplji PDV, ali to je najizdašniji prihod Vlade. Ukoliko oni snize PDV za 1%, mi kao potrošači to nećemo osjetiti, a državi će se smanjiti prihodi.”

Kada je riječ o tržištu rada i povećanju plaća, ističe da će to uvelike ovisiti o ekonomskim prilikama u zemljama Europske unije. Ukoliko dođe do pogoršanja situacije ondje, prognozira da bi poslodavci vjerojatno prvo smanjivali broj stranih radnika, što bi moglo rezultirati povratkom mnogih naših ljudi kući.

“Očekujem da će cijela Europa imati problema s radnom snagom. I dalje će biti prisutan dotok stranih radnika”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu