Connect with us

Hrvatska

SPAJANJE U 2024.: Dva blagdana padaju na isti dan, no zato ostatak godine obećava

Published

on

Spajanje blagdana, odnosno neradnih dana s vikendima, uzimajući slobodne dane ili mini godišnje odmore kako bi premostili par dana i dobili i čitav tjedan odmora, omiljeni je sport koji će mnogi prakticirati i u 2024. godini. Obitelji s djecom, ta će spajanja pokušati spojiti i sa njihovim ‘neradnim’ danima u školi, odnosno školskim praznicima kako bi zajedno otišli na neki izlet ili planirali zajednička druženja. Naravno, oni koji to mogu napraviti i čiji posao/poslodavac to može dozvoliti.

Pogledom na kalendar 2024. godine, mjesta za spajanja će itekako biti obzirom da većina blagdana i praznika pada u dane tjedna, a bit će tu i nekoliko pruduženih vikenda za koje i ne trebate koristiti godišnje odmore ili neradne dane. Nezgodan je tek jedan spoj u svibnju; 30.5. 2024. godine na isti su dan dva neradna dana – Dan državnosti i Tijelovo, no obzirom da je riječ o četvrtku, uzimanjem godišnjeg u petak spajanje s vikendom je lako i smiješi vam se odmor od četiri dana.

No, krenimo redom. Prvi dan nove 2024. godine pada na ponedjeljak, što samo za jedan dan skraćuje prvi radni tjedan u godini, obzirom da su Sveta tri kralja u subotu 6. siječnja. Uskrs je u idućoj godini vrlo rano, zadnju nedjelju u ožujku, pa je prvi radni tjedan u travnju kraći za neradni ponedjeljak. No, prvo veće spanjanje, oni koji to mogu ostvariti, mogu planirati za početka svibnja obzirom da Praznik rada pada na srijedu – dva dana godišnjeg prije ili poslije srijede i može se dobiti mini godišnji od pet dana.

U kolovozu će Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, obzirom da je 5. kolovoz u ponedjeljak, radni tjedan sratiti na četiri dana, ali se zato mogućnost dužeg odmora smiješi uz Veliku gospu koja pada na četvrtak. Naravno, ukoliko tada niste ionako na godišnjem odmoru. Pruženi vikend imat ćemo na Dan svih svetih, obzirom da pada na petak, te na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata koji se obilježava u ponedjeljak 18.11. Božićni bi blagdani većini u 2024. godini mogli biti prava čarolija – obzirom da Božić pada na srijedu, Sveti Stjepan na četvrtak, pa treba samo premostiti taj petak i spojiti blagdansko uživanje s vikendom, piše Večernji list.

1.1. Nova godina – ponedjeljak

6.1. Sveta tri kralja – subota

31.3. Uskrs – nedjelja

1.4. Uskrsni ponedjeljak – ponedjeljak

1.5. Praznik rada – srijeda

30.5. Dan državnosti i Tijelovo – četvrtak

22.6. Dan antifašističke borbe – subota

5.8. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – ponedjeljak

15.8. Velika Gospa – četvrtak

1.11. Dan svih svetih – petak

18.11. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata – ponedjeljak

25.12. Božić – srijeda

26.12. Sveti Stjepan – četvrtak

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”

Published

on

By

Pixabay

Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.

No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.

Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.

U Hrvatskoj nema “američkih” popusta

No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.

“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.

Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.

“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”

Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.

“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.

Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.

“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”

Savjeti kupcima uoči Crnog petka

Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.

Isticanje cijena

Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.

Povrat robe i rokovi

Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.

Online kupovina

Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Račun i jamstveni list

Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.

 
Continue Reading

Hrvatska

FOTO / Na Zavižanu pada snijeg

Published

on

By

Hribi

Na Zavižanu jutros pada snijeg.

Prema prognozi DHMZ-a, danas će diljem zemlje biti pretežno oblačno, tek su na Jadranu ponegdje sunčana razdoblja, a potkraj dana djelomično razvedravanje očekuje se na sjeverozapadu.

Mjestimice će biti malo kiše, a u višem gorju susnježice i snijega, što se i vidi na fotografijama sa Zavižana.

Najviša dnevna temperatura uglavnom između 2 i 7, na Jadranu od 11 do 16 °C.

 
Continue Reading

Hrvatska

DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”

Published

on

By

Pexels

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od srijede na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) objavljuje upozorenja na opasne vremenske pojave za danas, sutra i prekosutra.

“Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih. Također, državnim i lokalnim tijelima osigurat će više vremena za pripremu mjera kojima se mogu ublažiti posljedice meteoroloških i hidroloških nepogoda”, poručili su iz DHMZ-a.

“Sve češće opasne vremenske pojave, uz njihov sve veći negativni utjecaj na živote, sigurnost, imovinu, infrastrukturu i gospodarstvo, zahtijevaju od stručnjaka DHMZ-a neprestano unaprjeđenje sustava prognoziranja i ranog upozorenja. Naša je temelja zadaća zaštititi živote građana i jačati otpornost zajednica na štetne posljedice klimatskih promjena. Pritom je ključna kvalitetna, jasna, pravovremena te lako dostupna informacija o vremenu i vremenskim ekstremima”, poručio je glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler.

Naglasio je i da se modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u sklopu projekta METMONIC, kontinuiranim razvojem numeričkog modela ALADIN, suradnjom s partnerima i ulaganjem u kontinuiranu edukaciju prognostičara u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nastavlja unaprjeđivati kvalitetu i razvoj prognoza i upozorenja, njihovu dostupnost te brzo prenošenje. “Samo tako možemo učinkovitije zaštiti živote, imovinu i sigurnost naših građana”, rekao je.

Iz DHMZ-a podsjećaju da se na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) objavljuju upozorenja za kopnena područja Hrvatske koja se izrađuju za osam klimatski različitih regija, imenovanih prema gradovima središtima: Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Split, Dubrovnik i Knin. Upozorenja se izdaju za različite vremenske pojave, kao što su vjetar, kiša, magla, snijeg i poledica, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoke i niske temperature zraka te obalna upozorenja na vjetar. Izdavanje upozorenja za kopneno područje Hrvatske počelo je u srpnju 2009. godina kada su ona postala vidljiva i na mrežnoj stranici sustava MeteoAlarm.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu