ZADAR / ŽUPANIJA
“ČUVAJ ŠTO TI JE DRAGOCJENO” / Poziv ženama od 50 do 69 na besplatni mamografski pregled…
Čuvaj što ti je dragocjeno i odazovi se na besplatni mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, stoji u pozivu iz Zavoda za javno zdravstvo.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2021. od ove zloćudne bolesti umrlo je 711 žena (stopa 35,4/100.000). U svijetu, prema podacima studije Globalnog opterećenja bolešću iz 2019., zabilježeno je više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke te više od 700.000 smrti od istog.
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Većina slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod starijih žena (najviše stope su u skupini žena između 65 i 69 godina, čak preko 80% novooobljelih je starije od 50 godina). Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne sa redovitim pregledima grudi.
Prepoznavši veličinu ovog javno zdravstvenog problema, a sukladno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Vijeća Europe te uzimajući u obzir i rezultate provedbe probira pojedinih zemalja Europske unije poput Finske, Švedske ili Nizozemske, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 29. lipnja 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke.
Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je mamografija – rentgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda. Svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi 50-69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.
Do sada je završeno sedam ciklusa pozivanja žena, a osmi je u tijeku. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60%, a u okviru programa probira u prvih pet ciklusa otkriveno je 6959 novih karcinoma dojke.
U okviru programa probira na rak dojke 60% novootkrivenih karcinoma dojki otkriveno je u lokaliziranom stadiju. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, rak dojke je otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program.
Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80%, a najveći odaziv imaju Međimurska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska, i to u rasponu između 70 i 80%. Osmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled započeo je u ožujku 2023., a uključuje godišta 1954.-1973.
Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. To je svakako jedan od razloga pada mortaliteta od raka dojke u RH uz sve bolju dijagnostiku i oblike liječenja raka dojke.
Što je rak dojke?
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem. Također, i u Hrvatskoj je rak dojke najčešće sijelo raka od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Tako je u 2020. zabilježeno 2869 slučajeva raka dojke, a u 2021. umrlo je 711 žena.
Tko može dobiti rak dojke?
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježeno je kod muškog spola.
Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?
Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.
Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:
• Dob
• Prva menstruacija prije 12-godine života
• Menopauza nakon 50-godine života
• Nerađanje ili rađanje poslije 30-godine života
• Pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• Prethodna bolest dojke
Povećan rizik za rak dojke vezan je uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim:
• Nezdrava prehrana (visok udio masnoće u hrani)
• Pretilost
• Povećana konzumacija alkohola
• Pušenje
• Izloženost radioaktivnom zračenju
Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% do 30%, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.
Što je samopregled dojki?
Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled tjedan ili dva nakon početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti.
Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci.
Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma , obavezno se treba obratiti liječniku.
Kada treba napraviti mamografiju?
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.
Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografija ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporuča se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.
Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo:
0800/200-157
ZADAR / ŽUPANIJA
7-DNEVNA PROGNOZA / Kiša još danas, pa sunčano ostatak vikenda. Evo kakvo nas vrijeme čeka sljedeći tjedan…
Danas pretežno oblačno s kišom, na Jadranu i pljuskovima s grmljavinom. Oborina će biti češća u prvom dijelu dana, lokalno i obilnija, a na kopnu ponegdje susnježica i snijeg, uglavnom poslijepodne. Zatim postupan prestanak oborina i razvedravanje sa zapada. Umjeren do jak jugozapadni i južni vjetar okrenut će na sjeverni i sjeverozapadni, a na moru i buru. Temperatura zraka većinom od 3 do 8, u početku ponegdje viša, a na Jadranu od 12 do 18 °C. U drugom dijelu dana osjetan pad temperature zraka.
U subotu pretežno sunčano, ponegdje s umjerenom naoblakom. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla koja se u središnjim predjelima može i dulje zadržati, a bit će i jakog mraza. Vjetar većinom slab, na istoku do umjeren zapadni i sjeverozapadni, na Jadranu umjerena do jaka bura i sjeverni vjetar, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak, navečer na sjevernom Jadranu u okretanju na jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu uglavnom od 1 do 6 °C. Najviša dnevna temperatura između 5 i 10, a na moru 9 i 14 °C.
IZGLEDI VREMENA:
Pretežno sunčano, od nedjelje povremeno s umjerenom naoblakom, a u ponedjeljak na sjevernom Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Dalmacije uz više oblaka može mjestimice biti malo kiše. Ujutro na kopnu ponegdje magla, osobito u subotu kada se može duže zadržati. Vjetar uglavnom slab, u subotu na istoku do umjeren zapadni, a na Jadranu bura, sjeverac i sjeverozapadnjak u slabljenju. Od nedjelje uglavnom na sjevernom Jadranu te u gorju i središnjim krajevima povremeno umjeren jugozapadnjak i jugo. U subotu hladnije, na kopnu ujutro uz jaki mraz, a potom temperatura u postupnom porastu.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIJAVITE SE / Na Sveučilištu radionica “Kako se nositi s nepredvidivim životnim situacijama?”
Na radionici “Kako se nositi s nepredvidivim životnim situacijama?” zajedno ćemo istražiti tehnike i strategije za jačanje otpornosti i bolje suočavanje sa životnim izazovima. Očekuju vas korisni psihoedukativni savjeti, praktične vježbe i siguran prostor za razmjenu iskustava.
Radionica se održava povodom obilježavanja Dana grada Zadra.
Kada? 25.11. (ponedjeljak) od 17:00 do 19:00 sati
Gdje? Odjel za psihologiju, Šime Vitasovića 1, predavaonica SEP 102 (1. kat)
Voditelj radionice: Kristijan Žibrat, mag.psych.
Cilj: Osnažiti vas za bolju emocionalnu ravnotežu i otpornost!
Prijavite se na kzibrat22@unizd.hr i osigurajte svoje mjesto – vidimo se!
ZADAR / ŽUPANIJA
MEĐUNARODNI SKUP U OB ZADAR / Nove spoznaje u dijagnostici i liječenju malignih i nemalignih lezija
Opća bolnica Zadar bila je domaćin 6. skupa s međunarodnim sudjelovanjem “EUS i ERCP iz perspektive OB Zadar”, u organizaciji Odjela za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za Interne bolesti Opće bolnice Zadar, Hrvatskog gastroenterološkog društva te Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Zadar. Skup je bio namijenjen gastroenterolozima, abdominalnim kirurzima, citolozima, patolozima, onkolozima, liječnicima obiteljske medicine, medicinskim sestrama i tehničarima endoskopske struke.
Kratkim predavanjima prikazane su dijagnostičke i terapijske mogućnosti moderne gastroenterologije i mogućnosti moderne kirurgije u rješavanju jatrogenih komplikacija. Rasprava je iznjedrila brojne nove spoznaje u dijagnostici i liječenju malignih i nemalignih lezija hepatobilijarnog trakta i gušterače. Kako je interventna gastroenterologija dijelom “ušla” i u područje kirurgije, tako se mijenja i tijek bolesti, ali se ujedno i pronalaze nove metode zbrinjavanja komplikacija istih.
Prof.dr.sc.Rusimir Mesihović, gastroenterolog iz Slovenije, govorio je o dosezima i zamkama endoskopskog ultrazvuka dok je prof.dr.sc. Andre Bratanić, gastroenterolog iz KBC Split, iznio mogućnosti dijagnosticiranja neuroendokrinih tumora gušterače uz pomoć kontrastnog EUS-a. Opću bolnicu Zadar predstavljali su dr. Zvonimir Matas, gastroenterolog, koji je prikazao važnost praćenja i dijagnoze kronične upale gušterače uz pomoć EUS-a, dok je doc.prim.dr.sc.Melanija Ražov Radas, dr.med, prikazala nove metode zbrinjavanja proširenih krvnih žila želuca uz pomoć EUS-a.
U drugom dijelu skupa doc.dr.sc. Mislav Rakić, voditelj Odjela abdominalne kirurgije na KBC Dubrava u Zagrebu, pričao je o mogućnostima kirurške intervencije kod komplikacija endoskopskih procedura i kod teške upale gušterače. Doc.dr.sc.Tomislav Bokun, gastroenterolog iz KBC Dubrava, prikazao je endoskopsko odstranjenje tumora na papili duodeni – mjestu na tankom crijevu gdje se spajaju žućni vodovi i gdje utječe glavni vod gušterače. Doc.dr.sc.Žarko Ardalić, gastroenterolog iz KBC Split, govorio je o bilijarnoj drenaži kod karcinoma gušterače, a dr. Domagoj Lipošćak, gastroenterolog iz naše ustanove, pokazao je tehnike rješavanja kompliciranih slučajeva kamenaca unutar žućnih vodova.
Multidisciplinarni pristup svakom bolesniku zlatni je standard moderne medicine, složili su se svi sudionici koji su diskusiju nastavili i po završetku skupa.
Inače, u OB Zadar se dijagnostički i terapijski endoskopski ultrazvuk primjenjuje od 2009. godine i godišnje se obavi između 650-700 pregleda. Dijagnostički i terapijski ERCP (endoskopska retrogradna kolecistopankreatografija) se primjenjuje znatno dulje, više od 45 godina, s oko 550 procedura godišnje.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega