Hrvatska
HRVATSKO TRŽIŠTE RADA: Ovo je top 5 najtraženijih zanimanja…
Potražnja na hrvatskom tržištu rada je na povijesno najvišim razinama, ali i dalje postoje profesije koje teško mogu naći zaposlenje. S druge strane, lista deficitarnih zanimanja obuhvaća široki spektar zanimanja u građevini, ugostiteljstvu i zanatskim uslugama, zdravstvu i obrazovanju
Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je godišnju analizu tržišta rada i objavio listu deficitarnih i suficitarnih zanimanja. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izradio je i preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
Na listi obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika prednjače dvogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole u kojima se obrazuju deficitarni kadrovi u području građevinarstva i uslužnih djelatnosti, piše Tportal.
Traže se majstori svih struka
U građevini nedostaje kvalificiranih radnika gotovo svih zvanja, a najviše se traže tesari, armirači, fasaderi, zidari, krovopokrivači i keramičari.
U sektoru zanatskih usluga kronični je manjak elektroinstalatera, automehaničara, stolara, staklara, vodoinstalatera, bravara, instalatera grijanja, soboslikara, dimnjačara i tapetara. U ugostiteljstvu i turizmu nedostaje kuhara i konobara, a u prometu svih kategorija vozača.
U strukama za koje je potrebno četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje najveći je manjak zdravstvenih kadrova. Na tržištu rada najviše nedostaje medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, zdravstveno-labaratorijskih tehničara i primalja.
Na sveučilišnoj razini primarno se preporučuje povećanje kvota i stipendija na studijima u STEM područjima znanosti (matematika, medicina, strojarstvo, računarstvo).
Na društvenim studijima i dalje puno nezaposlivih smjerova
Lista suficitarnih zanimanja manja je, ali na njoj se već godinama pojavljuju iste struke. U četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolskom obrazovanju na ‘crnoj’ listi su ekonomisti, grafički urednici-dizajneri, hotelijersko-turistički tehničari, veterinarski tehničari, prehrambeni tehničari i tehničari cestovnog prometa.
Teško zapošljivi smjerovi na sveučilišnim studijima su dizajn, povijest umjetnosti, komparativna književnost, novinarstvo, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija.
Rezultati HZZ-ove analize u velikoj mjeri se poklapaju s trendovima koje prati OVI Indeks, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.
Top 5 najtraženijih zanimanja
U 2023. OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.
Zanimljivo je da su na rast potražnje utjecali uglavnom oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom zabilježila znatno slabiji rast.
U top 5 najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe.
Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta, piše Tportal.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci