magazin
Nova studija otkrila koja opasnost vreba iz obične plastične boce vode

U novoj pionirskoj studiji, istraživači su otkrili da flaširana voda koja se prodaje u trgovinama može sadržavati 10 do 100 puta više komadića plastike nego što se ranije procjenjivalo. Riječ je o nanočesticama koje su toliko sitne da se ne mogu vidjeti pod mikroskopom.
Nanoplastika je toliko mala da može migrirati kroz tkiva probavnog trakta ili pluća u krvotok, distribuirajući potencijalno štetne sintetičke kemikalije po tijelu i u stanice, kažu stručnjaci, a prenosi CNN.
Jedna litra vode, odnosno dvije plastične boce vode, sadržavala je u prosjeku 240.000 plastičnih čestica iz sedam vrsta plastike, od kojih je 90% identificirano kao nanoplastika, a ostatak je mikroplastika, pokazala je nova studija.
Novo otkriće potvrđuje dugogodišnji savjet stručnjaka da se pije voda iz slavine iz staklenih ili nehrđajućih posuda kako bi se smanjila izloženost, navodi Sherri “Sam” Mason, direktorica održivosti u Penn State Behrendu u Erieju u Pennsylvaniji koja nije bila uključena u studiju. Taj se savjet odnosi i na drugu hranu i piće pakirano u plastiku, dodala je.
Kako ljudi konstantno odbacuju stanice kože, tako to rade i plastične ambalaže, primjerice kada otvorite plastičnu posudu za salatu koju ste kupili u trgovini ili sir zamotan u plastiku, pojasnila je ona.
Opasnost za ljude
Mason je bila koautorica studije iz 2018. koja je prvi otkrila postojanje mikro i nanoplastike u 93% uzoraka flaširane vode koju prodaje 11 različitih robnih marki u devet zemalja.
Nanoplastika je vrsta onečišćenja plastikom koja predstavlja ozbiljnu prijetnju za ljudsko zdravlje, kažu stručnjaci. To je zato što sitne čestice mogu napasti pojedinačne stanice i tkiva u glavnim organima, potencijalno prekidajući stanične procese i taložeći kemikalije koje ometaju endokrini sustav.
“Kemikalije se mogu prenijeti u vašu jetru, bubrege i mozak, pa čak i proći kroz posteljicu i završiti u nerođenom djetetu”, objasnila je Mason.
U studijama na trudnim miševima, istraživači su pronašli plastične kemikalije u mozgu, srcu, jetri, bubrezima i plućima bebe u razvoju 24 sata nakon što je trudna majka progutala ili udahnula plastične čestice, rekla je koautorica studije Phoebe Stapleton, izvanredna profesorica farmakologije i toksikologije na Farmaceutskoj školi Ernest Mario Sveučilišta Rutgers u Piscatawayu, New Jersey.
Plašenje potrošača ili stvarna opasnost?
Uz kemikalije i otrovne metale koje plastika može sadržavati, još jedno relativno neproučeno područje je šteti li i sam plastični polimer tijelu.
Glasnogovornik Međunarodne udruge flaširane vode za CNN je kazao da ovu metodu istraživanja treba pregledati znanstvena zajednica te da su potrebna dodatna istraživanja.
“Trenutno postoji nedostatak standardiziranih metoda i znanstvenog konsenzusa o potencijalnim učincima nano- i mikroplastičnih čestica na zdravlje. Stoga medijski izvještaji o tim česticama u vodi za piće ne čine ništa više od nepotrebnog plašenja potrošača.”
Što unosimo u sebe?
U vrijeme objave, algoritam studije mogao je identificirati sedam vrsta plastike: poliamid, polipropilen, polietilen, polimetil metakrilat, polivinil klorid, polistiren i polietilen tereftalat.
“Na temelju drugih studija očekivali smo da će većina mikroplastike u flaširanoj vodi potjecati od curenja same plastične boce, koja je obično izrađena od plastike PET (polietilen tereftalat)”, rekla je glavna autorica Naixin Qian, doktorand kemije na Sveučilištu Columbia.
“Međutim, otkrili smo da zapravo postoji mnogo različitih vrsta plastike u boci vode i da različite vrste plastike imaju različite raspodjele veličine. PET čestice bile su veće, dok su druge bile manje od 200 nanometara, što je puno, puno manje”, dodala je ona.
Studije su otkrile da se čestice PET plastike mogu odlomiti uzastopnim otvaranjem i zatvaranjem čepa boce, gnječenjem boce ili izlaganjem toplini, primjerice u automobilu.
Ostala su još mnoga neodgovorena pitanja, poput onog ima li flaširana ili voda iz slavine manje nanoplastike u sebi, iako su neka dosadašnja istraživanja utvrdila da bi u vodi sa slavine moglo biti manje nanoplastike. Dodatna istraživanja bi trebala pojasniti preostala neodgovorena pitanja, a dotad i sami potrošači mogu učiniti neke stvari kako bi se zaštitili.
Primjerice, možete izbjegavati konzumiranje hrane i pića u plastičnim posudama. Možete nositi odjeću od prirodnih materijala i kupovati proizvode široke potrošnje od prirodnih materijala. U konačnici, trebali bi se potruditi pronaći alternative za plastiku u svakodnevnom životu kad god je to moguće, savjetuje Jane Houlihan, direktorica istraživanja za Healthy Babies, Bright Futures, savez neprofitnih organizacija, znanstvenika i donatora posvećenih smanjenju izloženosti beba neurotoksičnim kemikalijama.
magazin
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu

Državni inspektorat je utvrdio nedostatke na nekim vozilima te poziva vlasnike da se jave trgovcima kod kojih su ih kupili.
Državni inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike vozila Peugeot 208 II, 3008, 5008 te Citroen C3 IV.
Vlasnici Peugeota 208 (tip II, vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 3. prosinca 2024.) trebaju se javiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora, prenosi Dnevnik.hr.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Peugeota 3008 i 5008 (tip K, vozila proizvedena od 23. rujna do 5. studenog 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, nasloni za glavu prednjih sjedala možda neće ostati u položaju u kojem su postavljeni zbog neispravnih utora za zaključavanje na nosačima naslona za glavu.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Citroena C3 (vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 20. lipnja 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora.
Detalje pogledajte OVDJE.
magazin
“Moždani pacemakeri”: Implantati na testiranju za pomoć alkoholičarima i narkomanima

Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
magazin
Znate li kako najekonomičnije voziti autocestom? Postoji točno određeno pravilo

Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.