Hrvatska
Ovo je najplaćenije zanimanje u Hrvatskoj: Prosječna plaća je veća od 3.100 eura
Najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2023. imali su “cloud” inženjeri, u visini od 3.121 eura, potom piloti, 2.760 eura te IT arhitekti, 2.397 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili krojači, šivači te spremačice, analiza je portala MojPosao objavljena u srijedu.
Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2023. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 1.139 eura, što je 14 posto više nego prethodne godine.
Medijan plaće je bio nešto niži i iznosio je 1.028 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka.
Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 34 posto građana nalazi se u rasponu od 751 do 1.000 eura, a 35 posto od 1.001 do 1500 eura. Raste broj radnika čija plaća prelazi dvije tisuće eura, a smanjuje se broj onih s mjesečnim primanjima nižim od 750 eura, istaknuto je.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 115 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 59 posto više od prosjeka, te informacijskih tehnologija, za 36 posto.
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, 37 posto ispod prosjeka, tekstilni radnici s 38 posto te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 29 posto ispod prosječne.
Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju cloud inženjeri, piloti i IT arhitekti.
Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 622 eura, šivači sa 672 eura te spremačice sa 677 eura.
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu sedam posto više od prosjeka
Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile sedam posto više od prosjeka te su u prosjeku iznosile 1.222 eura.
S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila četiri posto niža od prosjeka, 1.092 eura, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu su se kretale oko 1.088 eura, što je pet posto ispod prosjeka, dok je mjesečna zarada zaposlenika u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosila 1.039 eura, što je devet posto ispod prosjeka.
U odnosu na godinu ranije, plaće su najviše rasle u tvrtkama u državnom vlasništvu – za 16 posto, dok je u javnoj i lokalnoj samoupravi taj rast iznosio 12 posto, a u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13 posto.
Najniže plaće, za 19 posto ispod prosjeka, bile su u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
S druge strane, najviša prosječna plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1.256 eura, što je deset posto iznad prosjeka.
Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako su radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imali u prosjeku 52 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 15 posto višu plaću od prosječne, 1.315 eura, a 35 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 975 eura.
Plaće najviše rasle zaposlenicima s najnižim primanjima
U odnosu na 2022. godinu plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima, pa je tako onima sa završenom osnovnom školom narasla za 19 posto, onima sa završenom srednjom školom za 15 posto, dok je najmanje rasla zaposlenicima s najvišim primanjima i završenim postdiplomskim – svega šest posto.
Istraživanje je pokazalo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju najmanje, 935 eura, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.024 eura, deset posto ispod prosjeka.
Do prosječne hrvatske plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 1.257 eura, što je deset posto iznad prosjeka.
Na razini Europe, plaće radnika su najviše rasle u najsiromašnijim zemljama. Tako, dok su na jugu rasle oko 13 posto, u Njemačkoj je primjerice prosječna plaća pala u odnosu na prošlu godinu, Austrija i Češka bilježe lagani rast, a Irska stagnaciju, napominju s portala MojPosao.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!