Connect with us

magazin

IDETE NA SKIJANJE? Provjerite što sve smijete, a što ne smijete nositi preko šengenske granice

Objavljeno

-

Premda je Hrvatska u šengenskom prostoru već nešto više od godinu dana, brojni naši sugrađani zimske praznike i sezonu skijanja provode u zemljama koje su i daleko preko granica Schengena. Uzmemo li u obzir i to da su neke od zemalja unutar Schengena, među kojima su i neki naši susjedi, na svojim državnim granicama postavile strože kontrole zbog migrantske krize, dobro je znati što se smije, a što ne smije nositi “preko granice”.

Hrvatska je ulaskom u šengenski prostor početkom 2023. godine ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Prolaz je slobodan na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na je graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom pojačana kontrola vanjskih granica.

Ipak, dobro je podsjetiti da postoje ograničenja stvari, vrijednosti i proizvoda koje smijete nositi kada prelazite vanjsku granicu Schengena. Često se pitamo koliko cigareta smijemo nositi sa sobom? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijemo donijeti u torbama kada dolazimo, primjerice, iz Srbije ili BiH, ili pak ako se vraćamo iz nekih udaljenijih i egzotičnih zemlja doma?

Meso, jaja i druga hrana i biljke

U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te udaljenih ili zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med, piše Dnevnik.hr.

Preko granice možete prenijeti “druge proizvode životinjskog podrijetla”, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi.

Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg “svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva” ili jednu ribu po osobi.

Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.

Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.

Alkohol, duhan, gorivo, parfemi

Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre “pojačanog” vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino.

Kod unosa duhana moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duhana. Možete kombinirati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu.

Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku ili 430 eura po putniku koji putuje zrakom ili morem.

Uz gorivo koje se nalazi u vašem spremniku, možete nositi najviše 10 litara goriva u prijenosnom spremniku. Ovo se pravilo primjenjuje na sve vrste motornih vozila.

Gotovina

Ako preko granice planirate nositi više od 10.000 eura u gotovini (ili u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, uključujući valute koje više nisu u optjecaju, ali ih banke prihvaćaju za konverziju), morate ih prijaviti carinskim tijelima podnošenjem obrasca EU-a za prijavu gotovine. Ako to ne učinite ili je prijava neispravna ili nepotpuna, možete dobiti kaznu.

Bez ograničenja

Preko granice bez ograničenja i prijave idu sve vrste kruha, kolača, keksa i termički obrađenih i trajnih pekarskih proizvoda. Mogu se prenijeti i čokolade i slatkiši, tjestenina i rezanci, također termički obrađeni i bez mesnih proizvoda, kao i koncentrati juhe i poboljšivači okusa.

Imajte na umu da carinska tijela na vanjskim granicama Schengena mogu provoditi pojedinačne provjere, kao i provjere prtljage i vozila. Carinska tijela intervenirat će i ako postoje sumnjivi proizvodi ili naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnosti, čak i ako je iznos ispod praga od 10.000 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”

Objavljeno

-

By

Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine

U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra. 

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme. 

– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković. 

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme. 

– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine. 

Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija. 

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju. 

Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:

 
Nastavi čitati

magazin

Koliko zarađuju hrvatski influenceri? Prihodi su im sve veći, ali ih brine jedna stvar

Objavljeno

-

By

Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija

“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.

Rezultati istraživanja

Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.

Koliko zarađuju?

Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.

“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.

Influencer marketingom upravljaju mlade žene

Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.

Instagram i dalje prvi izbor

Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.

“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.

Korištenje AI-a mora biti označeno

Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.

“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.

Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.

Autentičnost je valuta povjerenja

Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.

Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.

Najveći problem – negativan stav javnosti

Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.

Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

magazin

ADVENT U ZADRU / Klapa Puntamika večeras predstavlja novi božićni hit!

Objavljeno

-

By

Klapa „Puntamika” s Denisom Maričićem nastupit će na „Adventu u Zadru” večeras, u utorak od 19:30 sati na Trgu Petra Zoranića, dok će pola sata kasnije na zadarskoj Tržnici u sklopu „Božićnog gramofona” DJ Antonio u Studio Advent programu puštati regionalnu alternativnu glazbu.

Dakle, alternativci će biti na „alternativnoj” lokaciji, dok će na adventskoj pozornici nastupiti popularna zadarska klapa, gotovo odmah nakon promocije nove pjesme na CMC-ju i zahuktalih priprema za treći album koji samo što nije ugledao svjetlo dana. „Croatia Records” spot za pjesmu „Božić je u svitu” već je pustila na svom YouTube kanalu.

– Na adventskom koncertu imat ćemo premijeru te božićne pjesme uživo, a to mi je posebno drago. Inače atmosfera je radna, savršena, letimo i stižemo na sve strane – kaže Denis Maričić iz Puntamike, Zadranima poznatiji kao Dendo. Maričić je autor glazbe i teksta za legendarnu pjesmu „Oči boje lavande”, kao što je uostalom i potpisnik pjesama klape Puntamika.

Uz stare, dobre, okušane i opjevane hitove, zadarska će klapa dio pjesama s novog albuma predstaviti na adventskoj pozornici. Iza Maričića su dva albuma bratskog dua „Denis & Pino”, dok je treći album Puntamike u pripremi.  
– Predstavit ćemo dio pjesama s albuma koji će se zvati „Dite Dalmacije”. Izaći će početkom sljedeće godine, ne znam točno kada, ali bit će vrlo skoro. Što se koncerta tiče, imamo dovoljno naših lijepih pjesma sa svih tih albuma – govori Maričić. Klapa Puntamika nastupila je nekoliko puta na „Adventu u Zadru” i kao svim izvođačima, pogled s pozornice na šušur Trga Petra Zoranića posebna je vrijednost koncertnog nastupa.

– Ugodno je, zaista je jako lijepo. Inače volim napraviti đir i doći do adventskog trga. Ne baš svaki dan, ali „Advent u Zadru” kao događaj nikad ne propuštam – poručuje zadarski glazbeni autor. Koncert klape Puntamika počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu