Connect with us

Hrvatska

Pupovac na N1: “Neki bi dali dupe da bi dobili glas više”

Objavljeno

-

N1

“Te večeri nisu istukli samo djecu. Istukli su i nas roditelje. Istukli su Vukovar.” Tim su riječima Vukovarci na prosvjednom skupu opisali horor koji se događao na pravoslavni Badnjak kada je skupina huligana pretukla djecu jer su ih čuli da pričaju ekavicom. Koliko se često to događa i zašto, ima li nasilje u Vukovaru političke pokrovitelje i koje?

O ovoj, ali i brojnim drugim političkim temama te odnosu s HDZ-om u koaliciji, u Intervjuu tjedna TNT-a govorio je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Nasilje u Vukovaru

Je li ovo zločin iz mržnje?

“Po svemu što smo dosad čuli i što se ranijih gdina događalo, može se reći ili poći od pretpostavke da je riječ o zločinu iz mržnje.”

Što smo ranije znali da se događa, je li vas ovo iznenadilo?

“Nije, nije me iznenadilo nasilje, ali me iznenadilo to što su se roditelji odlučili na ovakvu akciju. Apsolutno je prelilo čašu jer Vukovar je taoc, građani Vukovara su taoci određene politike s kojom su počeli obračuni navijačkih grupa u funkciji međuetničkog sukobljavanja i to je počelo s aktualnim gradonačelnikom. Bilo je spontanih sukoba kao u nizu mjesta, ali organiziranog politički sponzoriranog nije bilo. Nitko ranije tome nije pridonosio nego oni koji žive na ratnim politikama, a politici produbljivanja međuetničkih sukoba, distanci i mžnje, stalnim traženjem razloga da su Srbi višak u tom gradu, traženjem krivaca u kojima su Srbi krivci i onda se ispostavi da zapravo ta politika pretvara grad Vukovar u grad slučaj. Od grada u kojem treba dostojanstveno obilježavati stradanje, dobivamo grad koji se pretvara u ideološko nadmetanje između normalnog i ekstremističkog. Vukovar ima sve pretpostavke, mnogo volje nego mnogi gradovi u Slavoniji, da bude grad prosperiteta, ali nije. neki jesu prosperirali, politički i drugačije, ali Vukovar nije.”

Ovo je oštra kvalifikacija da su Penava i njegova politika pokrovitelji, čak i financijeri huliganstva, na temelju čega?

“Pitajte ljude koji su tamo, vaše koege, građane Vukovara. jasnim su porukama rekli što ne žele u gradu i koga ne žele – nasilnike, političke poruke koje potiču na nasilje. kad imate ljude koji svaku gestu pomirenja, zajedničkog života, ovo je prvi put da su svi građani i zato sam ponosan na te ljude, silno sam im zahvalan, bez obzira na nacionalnaost, motivirani time da sačuvaju svoju djecu i mir, zapravo su se izdigli iznad toga i pokazali kakav bi grad željeli.”

Roditelji su istaknuli da se radi o huliganima koji su od prije poznati policiji, da maltretiraju već neko vrijeme po gradu. Kakva je bila reakcija policije?

“Policija je između dvije vatre i neodovoljno efikasnog sudstva, različitih političkih utjecaja i pritisaka i javnog mnijenja koje politika kreira. I snalaze se što je moguće bolje. Ne smijemo policiju koja još koliko toliko čuva mir, označiti kao isključivog krivca. Kao što nigdje ne smijemo generalizirati, ni kod navijača to ne smijemo. Većina su posvećena navijanju za svoje klubove. Ovo su ekstremističke grupe u funkciju politike.”

Razjasnite, molim vas, koja je direktna veza između Penave i ovog što se dogodilo u Vukovaru?

“Postoje ekstremizacije na našoj političkoj sceni. Ako nekome prijetite da ćete ga baciti u Dunav jer dolazi položiti vijenac za sve žrtve, a vi to ne želite, dovodite ekstremiste iz braniteljske populacije koja nose ekstremističko znamenje i dovodite navijače i pripremate ih za to da izvedu takvu radnju, oni će reći da nisu takvi, ali ako tako postupaju, što su drugo? Nije samo ekavica, nego suzbijanje ekstremističkog ponašanja navijača bez obzira kojeg kluba, to mora postati briga države. Možda napadnu nekoga tko govori dalmatinskim dijalektom.”

Tome se ne posvećuje dovoljno pažnje? Zašto?

“Ne. S jedne strane su huligani, a s druge naši dečki. Razlog je populizam i pokoji glas na izborima. Neki ljude nazivaju gayevima, a dali bi one stvari kad bi dobili koji glas više. Dali bi dupe da bi mogli dobiti koji glas više, a druge će optuživati za ne znam što, seksualnu sklonost. Tako to rade i u drugim okolnostima bez osjećaja odgovornosti za javni i društveni moral.”

Koalicija s HDZ-om

Plenković često govori da se protiv njega vodi kampanja jer surađuje sa SDSS-om. Zamjeraju li vama birači koaliciju s HDZ-om?

“Sigurno ima građana srpske nacionalnosti koji nisu zadovoljni s našom koalicijom. Međutim, najveći dio naših birača razumije da naša odluka nije usmjerena da čuvamo nešto što ne valja, nego da sačuvamo društvo od gorega i da se ne uništava ono što valja.”

Jeste li vi zadovoljni koalicijom s HDZ-om?

“Kad nismo imali više prostora, kad ne bi bila ta vrsta omraze koja se stvorila prema toj vrsti suradnje (u Saboru pa onda u javno mijenje) jer dobar dio stranaka na tome gradi svoj politički profil, to sigurno sužava prostor za uspješniju suradnju. Zar ne bi bilo normalno, ako razvijamo programe za boljitak srpske zajednice, da se to može normalno prezentirati kao rezultat rada koalicije, a ne da se provlači kao nešto nepoželjno? Ima slabosti u Vladi.”

Koja je najveća slabost Plenkovićeve vlade?

“Sigurno ih ima više. Jedna od slabosti s kojima se nosimo jesu kadrovski potencijali. Nesretan i nespretan izbor ministara, članova Vlade, nešto je što predstavlja slabiju stranu naše Vlade. To objektivno Vladu slabi.”

Dio njih otišao je zbog korupcijskih skandala, brine li vas to?

“Sasvim sigurno me brine i tu je neophodno napraviti i političku selekciji i u postupanju više nego što je dosad napravljeno. No, treba razlučiti političku kampanju u borbi protiv vlasti od stvarnog stanja. Institucije kao što je DORH moramo dovesti u mnogo bolje stanje. Imali smo DORH koji su sufinancirale međunarodne organizacje i druge države kao da je riječ o nevladinim organizacijama. Ta vrsta zanemarivanja procesa institucionalizacije, to je sustavno zanemarivanje. Kapitalizam je predatorski tip društva u kojem je pljačkanje i oduzimanje javnog dobra opća pojava i ako nemaš regulatorne mehanizme, gotovo je. Mi smo se kasno počeli buditi iz te priče. nismo tome posvetili adekvatnu pažnju. To je jedna od slabosti ne samo ove, nego i prethodnih vlada.”

Izbor glavnog državnog odvjetnika

Kome će SDSS kao dio većine dati potporu, time više što je Anja Šimpraga u Vijeću koje odlučuje o kandidatu?

“Imamo četvoricu kandidata i nijednu kandidatkinju što je po našem misšljenju već jedna od slabosti ovog izbora. Objetkivno, nemamo posebno povoljne mogućnosti izbora. Na koaliciji smo rekli da želimo o tome razgovarati i razgovarat ćemo. Bez razgovora o tome kako i koga izabrati, sigurno nećemo dići ruku.”

Hoćete li podržati kandidata kojeg predloži Plenković?

“Ovisi tko će biti. Želimo razgovarati prije nego što dođe do prijedloga.”

Je li sporno sve što se Turudiću stavlja na teret, prvenstveno odnosi koje ima s okrivljenicima, osumnjičenicima u sustavu?

“To sigurno nije prednost i nije nešto što nekoga kvalificira za obavljanje javne djelatnosti. Ali to sigurno ni nije sve. Postoje i druge kvalifikacije, imamo četiri kandidata.”

Čini li vam se da uvijek, kad pitamo o suradnji, vi kažete razgovarat ćemo i na kraju bude kao Plenković je htio?

“Odnosi snaga nisu nebitna stvar i u razgovorima. Nisu nevažni ni u koalicijskom djelovanju, prema tome ponekad ti odnosi snaga imaju utjecaja na ishode naših razgovora. U ovom pitanju koje je važno za koaliciju, vladu, djelovanje DORH-a, mislim da trebamo razgovarati neopterećeni odnosom snaga s razmjenom argumenata s procjenom što je najbolje za DORH. Ne bih volio da ovo izgleda kao izvlačenje što ću reći niti kao objašnjenje – nije odnos snaga samo unutar vladajuće koalicije nešto što ima utjecaja na postupanje i odluke, nego i odnos snaga na političkoj sceni. Biti u poziciji dežurnog krivca za stvari koje se događaju u Hrvatskoj i biti pripadnik nepopularne manjine, nije ugodna stvar.”

Što sve Andreju Plenkoviću može proći?

“Što je to s kaznenim zakonom je sporno? Jedna je vrsta interpretacije da se mijenja jer Plenkoviću smeta što u javnost izlaze informacije koje mu štete. Nema sumnje da postoji opasnost od ugrožavanja nezavisnosti DORH-a i manipuliranja DORH-om. Dio objava koje su izašle, nema sumnje, mogu nepopravdano uništiti nečiju, ne samo reputaciju nego nanijeti golemu štetu. Je li u općem interesu da se puštaju selektivni elementi i da se na temelju toga stvara slika? To su tanke granice.”

Je li nakon izbora određena koalicija s Andrejom Plenkovićem ili su otvorene i druge solucije?

“U interesu nam je na izborima dobiti najmanje tri mandata i da zadržimo birače i da imamo što je moguće snažniji legitimitet naših mandata. Nitko ne zna kako će izgledati izbori bez obzira na projekcije, rizici postoje uvijek pa i kod ovih. A kako će izgledati rezultati, možemo samo pretpostavljati.”

Vidite li Andreja Plenkovića na funkciji u Bruxellesu, možete li zamisltii da on ode, a vi surađujete s primjerice Ivanom Anušićem?

“Andrej Plenković je u ovom kratkom periodu našeg članastva u EU-u, čovjek koji se najbolje snašao i najviše djelovao u interesu Hrvatske u EU-u i stvorio za Hrvatsku i sebe značajan položaj. Može li otići i ostaviti hrvatsku, veliko je pitanje.”

U Pressingu ste na N1 nedavno na pitanje o mogućoj koaliciji s Domovinskim pokretom rekli da je vlast je čudo?

Nisam mislio na nas nego na ljude. naši stavovi se nisu puno mijenjali. Sigurno nećemo moliti nikoga niti surađivati s onima koji zadržavaju ekstremističke političke stavove i njima nastoje voditi vladu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ciklonalni vrtlog nad Španjolskom utjecat će i na vrijeme u Hrvatskoj, poznato i kada stiže promjena

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Nad Europskim kopnom je polje visokog tlaka. Hladna suha zračna masa polarnog porijekla prodire istočno od Karpata prema Crnom moru i donosi manje zahlađenje u naše krajeve.

Prodorom hladnog zraka nad Panonsku nizinu vjetar okreće na sjeverni smjer, a uz obalu se stvaraju uvjeti za jaku anticiklonalnu buru.

Ciklonalni vrtlog nad Pirinejskim poluotokom slabo je pokretan i dalje se hrani energijom – iz razmjerno toplog Sredozemnog mora te se sporo popunjava. Počeo se premještati nad Zapadni dio Sredozemnog mora te će do kraja idućeg tjedna putovati uz sjevernu obalu Afrike prema istoku i donijeti obilne oborine Sardiniji, Siciliji, Tirenskom moru te jugozapadnoj obali Apeninskog poluotoka.

U našim južnim krajevima uzrokovat će promjenu vremena, zapuhat će jugo uz kišu, ali tek za 10 do 12 dana.

Kakvo nas vrijeme očekuje?

Danas će nakon jutarnje magle i jutarnjih temperatura od 3 do 6C u unutrašnjosti i toplijeg Jadrana s temperaturama od 13 do 17 dan biti pretežno sunčan i razmjerno toplo. U unutrašnjosti će se magla tijekom prijepodneva razići te će biti umjerene naoblake ostataka jutarnje magle. Na Jadranu će krajem dana iznenada punom snagom zapuhati bura koja će doseći maksimum u noći na nedjelju te će mjestimice na udare puhati olujnom jačinom. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 14 do 18, na Jadranu od 18 do 21.

U nedjelju u unutrašnjosti promjenljivo oblačno s jutarnjom maglom u dolinama i uz tokove rijeka. Na Jadranu i uz Jadran sunčano uz oblake burine kape na priobalnim planinama. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3 a na Jadranu oko 11C. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu jaka bura mjestimice s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka od 12 do 15 u unutrašnjosti, a na Jadranu oko 18.

U nastavku tjedna pod utjecajem anticiklone stabilno suho vrijeme uz jutarnje magle. Na Jadranu će bura od utorka oslabiti i skrenuti na sjeverozapadnjak. Zbog premještanja hladne zračne mase nad sjeveroistokom Europe manji pad temperature zraka, ali sve u okvirima srednjaka za početak studenog. U unutrašnjosti je mjestimice u noći i pred jutro moguć slab mraz.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…

Objavljeno

-

By

Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.

Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.

Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.

Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.

Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene

Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.

Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.

Ocjena kao kriterij za plaću

Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.

Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.

Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.

Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.

Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe

Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.

Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.

Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.

Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.

Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.

‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.

Prve ocjene početkom 2026. godine

Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.

– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ako radite u državnoj firmi, božićnica vam je zagarantirana. Evo koliko će zaposleni dobiti pod bor. Cifre i nisu neke, osim u HEP-u.

HŽ Infrastruktura d.o.o. božićnicu će isplatiti svim radnicima, a određena je prema važećem Kolektivnom ugovoru. Božićnica će za 2024. godinu iznositi 250 eura po radniku. Ukupan predviđeni iznos za božićnice je 1,33 milijuna eura, rekli su za Dnevnik.hr u tvrtki.

Janaf svojim zaposlenima temeljem Kolektivnog ugovora uoči Božića daruje božićnicu u iznosu od 331,81 eura.

Svojim radnicima INA i ove godine isplaćuje naknade i potpore utvrđene važećim Kolektivnim ugovorom: prigodnu nagradu za Božić, tzv. božićnicu, u iznosu od 331,81 EUR neto te dar za djecu u visini od 132,72 EUR neto po djetetu. Isplatom božićnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe, odnosno više od 8500 radnika, priopćili su.

Radnicima većine društava INA Grupe početkom prošle godine, uslijed inflatornih pritisaka, iznosi godišnjih bonusa ugrađeni su u fiksna mjesečna primanja koja su porasla svim zaposlenima, a pritom je zadržan i kvartalni bonus koji se radnicima isplaćuje ovisno o ostvarenju poslovnih rezultata i individualnom doprinosu, naveli su dodatno u priopćenju.

Hrvatske ceste pod borom svojim zaposlenima dat će 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos isplate ovisi o broju zaposlenika u mjesecu isplate. Trenutni broj zaposlenika je 483

Hrvatska pošta isplatit će božićnicu u iznosu 500 eura, što je čak 300 eura iznad iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom.

HEP će svojim djelatnicima isplatiti iznos od 497,71 eura po radniku.

Grad Zagreb će svojim djelatnicima sukladno odredbama Kolektivnog ugovora također isplatiti božićnice. Ona će za 3009 zaposlenika Gradske uprave za 2024. godinu iznositi 331,81 euro.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu